ARHITEKTONSKI GLOBUS

Beč U Architektur Zentrumu otvorena je izložba u povodu sedamdesetoga rođendana Friedricha Achleitnera njegove privatne arhivske građe pod naslovom Achleitnerova Austrija. Arhiv je stvorio sam Achleitner, cijenjeni publicist, kritičar i teoretičar arhitekture, koji se tim poslom bavi već četrdeset godina. Skupio je i obradio do sada trideset tisuća jedinica. Sve naravno nije bilo moguće izložiti pa se je kurator izložbe kritičar arhitekture Otto Kapfinger odlučio za sedmi bečki okrug i grad Dornbirn. U tijeku je i digitalna obrada građe. Izložba je otvorena do 18. kolovoza.

Beč Bard austrijske arhitekture Roland Rainer navršio je 27. travnja devedeseti rođendan. Fešta je održana pred dvije tisuće ljudi u bočnoj dvorani njegove Stadthalle. Cjelokupni kompleks Rainer projektira već četiri desetljeća. Tom prigodom snimljen je film o njegovu radu. Treba reći da je znameniti arhitekt došao 1934. na praksu u Zagreb kod arhitekta Josipa Pičmana, gdje je surađivao na projektu za Sušak.

Venecija Ovogodišnji arhitektonski bijenale otvoren je 18. lipnja pod geslom — Grad — manje estetike, više etike. Hrvatski izbornik arhitekt Velimir Neidhardt odlučio se je za zagrebačke arhitekte Vinka Penezića i Krešimira Roginu da svojim japanskim radovima izlože svoja razmišljanja o arhitekturi. U ostalim paviljonima obrađuje se problem ksenofobije. Tako kurator austrijskoga paviljona arhitekt Hans Hollein izlaže radove stranih arhitekata u Austriji. Istodobno Holleinov sin Max je kao prvi stranac kurator američkog paviljona. U unutarnjosti švicarskoga paviljona ispisane su rasističke poruke primjerice: »Kako razlikovati auto koji je pogazio psa od auta koji je pogazio Jugoslavena? — Onaj pred koji je iskočio pas ima tragove kočenja.« Izložba traje do 29. listopada.

Novi broj časopisa »AEIOU«

Nedavno je u izdanju Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu iz tiska izašao novi broj časopisa »AEIOU«. Časopis je tematski koncipiran, kao uostalom i djelovanje Austrijskog kulturnog instituta prema riječima njegova direktora Dr. Waltera Marie Stjana »na trima stupovima svjetla: teologiji, filozofiji i likovnoj umjetnosti«. Tako u ovom broju »AEIOU« pratimo teme od onih filozofskih, primjerice dr. Franza Putza o Arnoldu Schönbergu, književno-teoretskih u kojima se autorica dr. Isabella Ackerl bavi životom i djelom pisca i kritičara Karla Kraussa pa sve do onih likovno-arhitektonskih. Posebno je zanimljiva za hrvatsko čitateljstvo studija Irene Kraševac o kiparu Ivanu Meštroviću, dok naša najistaknutija povjesničarka umjetnosti Olga Maruševski donosi zanimljivu skicu za portret glasovite zgrade zagrebačkoga Umjetničkog paviljova arhitekata Florisa Korba i Kalmana Giergla, koji je nakon milenijske izložbe u Budimpešti 1896. demontiran i nanovo postavljen u Zagrebu.

Časopis »AEIOU« može se čitati i na web-stranici www.pontes.hr/aeiou.

Thomas Drachenberg, Die Baugeschichte der Stadt Luckenwalde 1918-1933, Wernersche Verlagsgesellschaft Worms

Knjiga se bavi arhitektonskim razvojem mjesta Luckenwalde u Njemačkoj, Brandenburg, u razdoblju između dva svjetska rata. U oblikovanju tog mjesta, iznimno važna za razumijevanje moderne, između 1918. i 1933. sudjelovao je niz priznatih arhitekata kao što su Joseph Bischof, Willi Luedwig, Paul Backes, Hans Graf, Richard Neutra i Erich Mendelsohn. Knjiga je popraćena bogatom ilustrativnom građom i opsežnim životopisima autora, a kao poseban prilog objavljen je u obliku CD-roma i katalog.

U okviru programa Arhitekti govore u Hrvatskom muzeju arhitekture od 27. lipnja do 25. srpnja 2000. traje izložba splitskog arhitekta Dinka Kovačića (1938). Kovačić je autor mnogih realizacija, od kojih valja istaknuti stambene nebodere na Gripama u Splitu (1966), hotel Ruskamen u Omišlju (1966), opskrbni centar Dalme u Splitu (1974), stambenu ulicu u Splitu 3, Srednjoškolski centar u Splitu 3 (1992). Kovačić je također realizirao i nekoliko obiteljskih kuća i unutrašnjih uređenja. Izložba se može pogledati svakim danom između 11 i 18 sati.