Slavljenička progresija

Slavljenička progresija

XI. Matetićevi dani, 1-4. lipnja 2000. Rijeka — Viškovo — Kastav — Ronjgi

Matetićevi dani ove godine obilježavaju dvadeset godina postojanja. To je bijenalna manifestacija koja je izrasla iz nastojanja đaka i suradnika Ivana Matetića Ronjgova (1880-1960) za uspostavljanjem čvrste i razgranate vertikale iz temelja svakovrsne ostavštine, kako su ga nazivali, hrvatskoga Kodálya. Ronjgov je svoj život u potpunosti bio posvetio istraživanju i proučavanju izvorne glazbe, usko usmjerivši rad na Istru i Primorje, koje je, što sâm, što u društvu Dušana Prašelja (koji to i danas čini), propješačio mnogo puta, uvijek iznova tražeći i zapisujući napjeve koji su se, u manjim ili većim tragovima, još bili zadržali među starijim pučanstvom. Ono u čemu su Matetićevi dani, odnosno Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« (kao središnja institucija) doista uspjeli, i što je najdragocjenije nasljeđe Ronjgovljeva rada, jest prijenos njegova aktivnog zanimanja na mlade ljude, što je jedini način stvarnoga nastavljanja tradicija i osvještavanja vlastitih korijena kao duboko kvalitativne kategorije. Tome danas sigurno pridonosi i svjetski trend etno-glazbe, ali definitivno nije riječ samo o modi. Na Krku se, primjerice, održavaju sopačke škole i tečajevi plesa, ali zanimljivo je da, dok u sviranju i plesu mladi polaznici polučuju i relativno brze i dobre rezultate, pri pjevanju ipak dolazi do većih problema. Oblikovanje istarske ljestvice, karakterističnog i prepoznatljivog niza, Matetićev je najvažniji prinos glazbenoj struci. U vlastitom je pak skladateljskom radu principe i načine pristupa i primjene izvornog idioma i dalje razvijao. U tom su mu radu bili vrlo bliski kolege i vjerni suradnici, posebno Slavko Zlatić i Josip Kaplan, a na tom je tragu nastao i opus mnogih drugih hrvatskih skladatelja (Županović, Njirić, Milotti, Cosetto, Prašelj...).

Matetićevi dani ove su godine bili posvećeni i obljetnicama Matka Brajše Rašana, Slavka Zlatića (manifestacija je otvorena točno na dan njegova rođenja) te Josipa Kaplana, o čemu je održan skup Pogovor o obljetničarima, na kojemu su sudjelovali muzikolozi L. Ruck, M. Veljović, A. Kamenarović, B. Jovančević, Lj. Žic-Marić, D. Grgurić i N. Leverić, a na svečanom su koncertu bila izvedena i njihova djela u izvedbi Mješovitog i muškog zbora HRT-a pod ravnanjem Dušana Prašelja. Objavljen je i zbornik s prepiskom između Ronjgova i Franje Dugana st., S. Zlatića i D. Fia, a izdano je i Matetićevih jedanaest klavirskih minijatura. Praizvedena su zborska djela S. Drakulić, N. Milottia, B. Okmace, T. Uhlika, B. Starca i D. Prašelja, a izvelo ih je nekoliko kvalitetnih zborova (Roženice, Grič, Lira, Jeka Primorja, R. O. Z. Ivan Matetić Ronjgov). Slavljenički Matetićevi dani zaokružili su ne samo dvadeset godina manifestacije nego i kvalitativnu i kvantitivnu progresiju njezinih programa i planova, koji se potvrđuju stalnim novim uključivanjima i suradnjama skladatelja, izvođača i publike. A, osim toga, ovdje se kultura zborskog pjevanja, u Hrvatskoj pomalo zaboravljena, njeguje i prati primjereno njezinu pravom značenju i mjestu.

Na svemu tome treba čestitati Ustanovi »Ivan Matetić Ronjgov« i sigurno najzaslužnijem čovjeku ovoga projekta — Dušanu Prašelju, a putnike namjernike u ovo predljetno doba upućujemo da posjete Spomen dom Ronjgi u Viškovu, gdje se i sami mogu uvjeriti u vrijednost Matetićeve baštine.

Dodi Komanov