Matica ide dalje!

Matica ide dalje!

Glavna skupština Matice hrvatske održana je 10. lipnja 2000. u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Sam izbor prostora nije slučajan. Stara gradska vijećnica nalazi se na Gornjem gradu, koji je bio, uz Kaptol, dio zagrebačke gradske jezgre i temelj na kojemu će izrasti grad Zagreb kakav danas postoji. Isto je tako Matica hrvatska (osnovana 1842. pod imenom Matica ilirska) bila temelj kulture na kojemu će izrasti današnja hrvatska kulturna djelatnost.

Sjednica je započela u 9 sati, a predsjedavali su predsjednik Josip Bratulić, potpredsjednici Vlaho Bogišić, Nedjeljko Fabrio i Stjepan Sučić, glavni tajnik Stjepan Damjanović i gospodarski tajnik Niko Vidović. Predsjednik Josip Bratulić posebno je pozdravio goste: Jurja Kolarića, koji je došao u ime nadbiskupa Josipa Bozanića, Franju Zenka — predsjednika Skupštine grada Zagreba i pročelnika Odjela za filozofiju Matice hrvatske, Anđelka Novakovića — predsjednika Društva hrvatskih književnika, Slobodana Uzelca — predsjednika Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Berislava Topića — predsjednika Kulturnog društva Napredak iz Sarajeva, Zlatka Jevaka — predsjednika Slovačkog odsjeka Matice hrvatske u Zagrebu, te Vlastu Vince Ribarić, koja je došla u ime Društva hrvatskih intelektualki.

Damjanović je podsjetio zastupnike da za kandidate za tijela uprave zastupnici mogu predložiti one za koga misle da će ih dobro zastupati, ali da za to trebaju imati potpise barem petero zastupnika. Na kraju je glavni tajnik obavijestio sve nazočne zastupnike da se sjednica snima tonski, čime će se ukloniti eventualni nesporazumi koji bi mogli nastati u navodima pojedinih zastupnika nakon sjednice.

Predsjednik Matice hrvatske održao je govor u kojem je, uz ostalo, naglasio da Matica hrvatska želi biti otvorena svima, bez obzira na politička, vjerska i nacionalna određenja. Posebnu je pozornost usmjerio na izdavačku djelatnost Matice, te informirao zastupnike o broju objavljenih knjiga u okrilju Matice hrvatske i o broju nagrada koje su pojedine Matičine knjige dobile tijekom dvogodišnjeg mandata dosadašnje uprave.

Ranije pozdravljeni gosti dobili su prigodu da se obrate Skupštini u svoje ime i u ime tijela i organizacija koje predstavljaju. Juraj Kolarić je u ime Josipa Bozanića rekao da je Matica hrvatska njegovala kulturu kao izričaj nacionalnoga identiteta hrvatskog naroda, a podsjetio je sve nazočne i na to da se Skupština Matice hrvatske održava na desetu obljetnicu hrvatske države. Upozorio je da sve što smo dosada stekli trebamo sačuvati na pragu novoga tisućljeća te prenijeti idućim naraštajima. U vezu je doveo Maticu hrvatsku i Katoličku crkvu, naime Matica hrvatska ima prvenstvo u kulturi, Katolička crkva na duhovnom planu, a zajedno se brinu za hrvatski narod i nacionalne interese. Uz to je podsjetio da su upravo posredovanjem Matice hrvatske svećenici izražavali pripadnost hrvatskom narodu. Franjo Zenko je kao predsjednik Skupštine grada Zagreba govorio o odnosu gradskih vlasti prema Matici hrvatskoj i pritom je naznačio da dolazi bolje vrijeme za hrvatski duh i hrvatsku kulturu. Anđelko Novaković je u ime Društva hrvatskih književnika podsjetio na to da je Društvo hrvatskih književnika osnovano upravo u okrilju Matice hrvatske. Slobodan Uzelac — predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Berislav Topić — predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Sarajeva i Zlatko Jevak — predsjednik Slovačkog odsjeka Matice hrvatske u Zagrebu naglasili su svoju povezanost i suradnju s Maticom hrvatskom te činjenicu da oni nisu njezini konkurenti, nego da su s njom komplementarni. Posljednja je pozdravnu riječ Matici hrvatskoj uputila Vlasta Vince Ribarić u ime Društva hrvatskih intelektualki koja je povezujući svoju udrugu i Maticu hrvatsku naglasila da obje pružaju svjedočanstvo o istini i kulturi hrvatske države.

Dodjelu povelja Matice hrvatske vodio je Nedjeljko Fabrio. Velika povelja Matice hrvatske dodijeljena je posthumno Krešimiru Mikolčiću — glavnom tajniku Matice hrvatske od 1992. do 1999. godine. Promotor je bio Stjepan Damjanović, koji je uz biografske podatke naveo i to da je Mikolčić bio zaslužan za osnivanje i oživljavanje Matičinih ogranaka u zemlji i svijetu, ali i za mnoge druge djelatnosti koje je obavljala Matica hrvatska. Veliku povelju Matice hrvatske dobio je i Ivan Rizmaul koji djeluje u Matici hrvatskoj u Petrinji. Promotor Stjepan Sučić predstavio je Rizmaula kao pokretača i organizatora brojnih kulturnih djelatnosti u Petrinji. Treći dobitnik te nagrade je fra Ante Josip Soldo. Promotor Vlaho Bogišić predstavio ga je kao hrvatskoga povjesničara zaslužna za mnoge akcije Matice hrvatske u Sinju, a posebna je zasluga to što je Maticu hrvatsku doveo u Sinj. Uz to dodijeljene su zlatne i srebrne povelje mjesnim udrugama Matice hrvatske za izdanja pojedinih knjiga. Zlatne povelje dobile su udruge Matice hrvatske iz Dubrovnika, Karlovca, Kaštela, Mostara, Ogulina, Petrinje, Posušja, Sinja, Siska te Skupština udruga Matice hrvatske županije Istarske. Srebrnu povelju dobile su udruge iz Čakovca, Imotskog, Osijeka, Slatine, Trogira, Zadra, Preka i Zaprešića.

Pauza za kavu bila je prilika za međusobne susrete i razgovore. U to se vrijeme u predvorju dvorane u kojoj se održavala sjednica moglo šetati i razgledavati izložbu časopisa i knjiga koje je Matica hrvatska tiskala u protekle dvije godine. Izdvojimo samo neke naslove: »Klasje naših ravni«, »Vrela«, »Motrišta«, »Hrvatska misao«, »Vartal«, »Dometi«, »Zadarska smotra«, »Kolo«, »Hrvatska revija« i drugi časopisi. Od knjiga mogli ste vidjeti razne naslove iz mnogih biblioteka koje izdaje Matica hrvatska (npr. iz Biblioteke Parnas, Male knjižnice Matice hrvatske, Biblioteke Theoria, Znanstvene knjižnice), kao i izdanja Nakladnog zavoda Matice hrvatske. Naravno, nisu bile izložene samo knjige tiskane u Zagrebu, nego i knjige tiskane u velikom broju ogranaka Matice hrvatske. Uz to, mogli su se nabaviti privjesci i značke sa znakom Matice hrvatske koji će podsjetiti zastupnike i članove da pripadaju toj ustanovi. Zahvaljujući prigodnoj izložbi članovi i zastupnici koji nisu u čestom kontaktu s ostalim dijelom ove organizacije mogli su vidjeti kako rade ostale udruge.

Drugi dio sjednice predviđen je za izvješća. No prije svega uslijedio je buran pljesak Dragutinu Tadijanoviću, vječno mladu članu Matice hrvatske. On je, razdragan, pozdravio sve nazočne visoko uzdignutim rukama. Provjerbeni je odbor ustanovio da je na sjednici nazočno 124 zastupnika od 155, koliko ih je u Skupštini. Izvješće glavnog tajnika Stjepana Damjanovića nije odnijelo mnogo vremena, i to stoga što ga je Damjanović poslao desetak dana prije Skupštine zastupnicima te nije bilo potrebe da sada sve ponavlja. Damjanović je samo pridodao da su za Maticu hrvatsku pronađene nove prostorije u Križevcima, Čakovcu i Vinkovcima te da se u Zagrebu gradi nova kuća za koju postoji novac, ali su nastale neke neprilike sa susjedima. No čim se te neprilike, koje su pravne naravi, razriješe (a rješenje će biti za Maticu pozitivno), kreće se s izgradnjom. Gospodarski tajnik Niko Vidović povezao je stanje Matice hrvatske sa stanjem u državi. Teškoće koje postoje u gospodarstvu odražavaju se na stanje u kulturi, pa tako i u ustanovi u kojoj djelujemo. Matica hrvatska dijelom je financirana iz državnog proračuna. Za razliku od 1999. godine, ove je godine dobila 22% manje novca, što znači da je '98. i '99. dobila 14,5 milijuna kuna, a u 2000. godini 11,5 milijuna kuna. Izvori za financiranje su vlastiti prihodi iz kojih se namiruje 50 posto potrebnog novca, dok iz proračuna države i sponzorstva i donacija pristiže preostalih 50 posto. Tako je bilo do ove godine. Od ove godine 80 posto novca treba prikupiti iz vlastitih izvora, dok se preostalih 20 posto može dobiti iz proračuna države i sponzorstva, i to bi bio neki idealni omjer prihoda Matice hrvatske. Vidović je naveo koliko novca Matica hrvatska potroši na pojedine stavke. Tako na časopise otpada 60 posto, na plaće 15 posto, na hladni pogon 10 posto, a na sve ostalo 15% novca. Gospodarski je tajnik apostrofirao tri događaja koja su pogodovala otežavanju gospodarske situacije u Matici hrvatskoj. To su: PDV koji je utjecao na slabiju prodaju matičinih izdanja; poslovna nefunkcionalnost Nakladnog zavoda i smanjeno financiranje iz državnog proračuna. Sve to dovelo je do poremećaja na tržištu, što se pak odrazilo, a i dalje će se odražavati, na prodaju knjiga. Vidović je spomenuo i to da je nedavno istraživanje pokazalo kako 62 posto Hrvata uopće ne čita knjige, što znači da je broj onih koji bi samo radi čitanja kupili knjigu malen, a njihova financijska moć smanjena. Matica hrvatska će stoga svoja izdanja morati uskladiti sa zahtjevima tržišta. Nadalje, Matica hrvatska sanirala je Nakladni zavod i sada je on mali uspješni nakladnik usmjeren na hrvatsko tržište koji osim svojih distribuira i izdanja drugih izdavača. Uz to, uskoro se očekuje da će Matica hrvatska imati svoju tehničku i grafičku pripremu te da će se sama financirati vlastitom djelatnošću. Vidović je na kraju izlaganja pokazao Zbornik radova o hrvatskom gospodarstvu.

Predsjednica Nadzornoga odbora Vesna Burić uvidom u financijsko izvješće Matice hrvatske i novac dobiven za 2000. izvijestila da je Matica hrvatska u '98. godini dobila 21 milijun kuna, '99. godina 15 milijuna kuna, a 2000. godine 11 milijuna kuna. Iz proračuna Republike Hrvatske '98. dobila je 8 milijuna kuna, '99. 7,9 milijuna. Iz godine '98/99. ostalo je oko 700 000 kuna. Prihod od prodaje knjiga za '98. bio je 3.300.000 kuna, a za '99. 2.500.000 kuna. U 1998. prihodi iz proračuna sudjelovali su oko 40 posto. Programska djelatnost Matice hrvatske uključuje izdavačku djelatnost koja se provodi sustavno. Redovito izlaze časopisi »Kolo«, »Hrvatska revija« i »Vijenac«. Novac se troši dobro, što znači da se novac koristi planski za djelatnosti za koje je i predviđen, pri čemu je naglašena uspješnost urednice Jelene Hekman pod čijom su »uređivačkom palicom« izišle 93 knjige, a istaknuta je i galerijska djelatnost Matice hrvatske. Vesna Burić naglasila je da postoji i široka izdavačka djelatnost u udrugama, koje su izdale dvjestotinjak knjiga, te je potaknula ideju o osnivanju knjižara Matice hrvatske u ostalim mjestima.

Izvješće predsjednika Časnoga suda Lava Znidarčića pokazalo je da je taj sud tijekom dvije prošle godine donio odluke o postupcima protiv dvojice djelatnika, a ponašanje obojice članova ocijenjeno je kao nedolično.

U raspravi koja se povela sudjelovalo je 27 zastupnika. Za riječ se najprije javio Ive Mažuran, potpredsjednik MH u jednom od prošlih saziva, koji je, između ostaloga, predložio publiciranje nove spomenknjige u povodu sto šezdesete obljetnice djelovanja Matice hrvatske. Josip Vrbošić, predsjednik MH u Osijeku, tijek rasprave usmjerio je prema pravnoj regulativi i modificiranju budućega statusa MH i svih njezinih ogranaka u okviru postojećega Zakona o udrugama, posebno naglasivši i mogućnost donošenja Zakona o Matici hrvatskoj. Član Upravnoga odbora u proteklom mandatu Miljenko Foretić upozorio je na činjenicu da se nedovoljno raspravlja o nakladničkoj djelatnosti i predložio je da udruge pošalju Središnjici izdavačke planove.

Zvonimir Bartolić, predsjednik MH iz Čakovca istaknuo je nasušnu potrebu za financijskom i svakom drugom potporom Središnjice prema njezinim ograncima. Pročelnik Odjela MH za prirodoslovlje i matematiku Marko Tarle upozorio je na sveopću informatizaciju, globalizaciju, te informatičku nepismenost koja prijeti ne samo Matici hrvatskoj nego uopće hrvatskomu ruralnomu i suburbanomu društvu. Za prvu repliku, a potaknuta izlaganjem Marka Tarlea, javila se Vesna Burić, predsjednica Nadzornoga odbora MH, ističući da ruralno i suburbano područje (misleći na Matičine ogranke) nije nešto što se ne može uspoređivati sa Središnjicom. Za riječ se ponovno javio Marko Tarle, replicirajući da je riječ o netočnom navodu. Nakon izlaganja dvojice zastupnika, Kuzme Kovačića iz Hvara i Ive Oreškovića iz Cavtata, za govornicu je pristupio Antun Mujić, predsjednik MH u Baji (Mađarska). U svom je izlaganju uglavnom naglasio važnost obnove Hrvatske katoličke čitaonice u Baji i zatražio je da se taj projekt i moralno i financijski podupre. Vlaho Benković, predsjednik MH u Dubrovniku, istaknuo je da valja prevladati partikularizme i promijeniti odnos središnjega tijela MH prema njezinim ograncima. Između ostaloga, Benković se založio za objavljivanje kapitalnih domaćih i inozemnih naslova, u odnosu na komercijalna izdanja koja nude drugi izdavači. Posljednji Benkovićev prijedlog tiče se otvaranja javne rasprave o hrvatskom pravopisu.

Predsjednik Časnoga suda Lav Znidarčić pohvalio je nakladničku djelatnost MH, ali isto tako postavio pitanje tko je potencijalni čitatelj tih izdanja. Znidarčić se posebno osvrnuo i na »Vijenac«, upućujući uredništvu jasnu poruku da ne objavljuju pornografski sadržaj. Zastupnik Hinić iz MH u Stuttgartu upozorio je na nezavidan položaj hrvatske knjige u inozemstvu, poglavito u Njemačkoj. Osnutkom ogranka MH u Varaždinskim Toplicama 1995, istaknula je zastupnica Božica Filipan, u proteklih su pet godina organizirani stručno-znanstveni skupovi koji obrađuju problematiku Ivana Kukuljevića Sakcinskog i njegova djelovanja u MH. Nakon pet godina rada ogranku MH u Varaždinskim Toplicama uspjelo je ući u Program kulturnoga razvoja Republike Hrvatske. Marija Mejić, u ime Hrvatske kulturne zajednice u Stuttgartu, govorila je o povezivanju s njemačkim kulturnim institucijama, knjižnicama i izdavačkim kućama, ali ta suradnja, nažalost, nije plodonosna ni uspješna zato što se nerijetko zasniva na osobnim poznanstvima ili naklonostima. Zastupnica Mejić uputila je pitanje postoji li mogućnost da se MH kao vodeća hrvatska kulturna institucija poveže s trgovačkom mrežom Landesbibliothek Baden-Württemberg iz Stuttgarta te tako prezentira hrvatsku knjigu na njemačko tržište. Odgovor na postavljeno pitanje pokušao je dati zastupnik Branimir Donat, ističući da je povezivanje MH s raznim trgovačkim mrežama uvijek otvoreno pitanje. Pojedine zagrebačke trgovačke kuće izvoze hrvatsku knjigu na njemačko tržište, ali to je uglavnom uvjetovano zahtjevima njemačkih, mahom znanstvenih biblioteka. Tako dugo dok se naši kupci ne pojave i ne izraze želju za knjigom, distribucija hrvatskih knjiga u inozemstvu i dalje će slabjeti. U prilog takvu stanju na ruku idu i visoki iznosi vanjskih, kao i unutarnjih poštanskih pristojbi, što je za tiskovine, zaključio je Donat, presudno pitanje. Sljedeći govornik bila je Renata Husinec, predsjednica MH u Križevcima, čije izlaganje sadrži nekoliko konkretnih prijedloga: problem hrvatske knjige u inozemstvu može se riječiti jedino većim angažmanom vrsnih hrvatskih prevoditelja, u »Vijencu« nužno je više prostora namijeniti udrugama i »ruralnim ograncima«, novo Predsjedništvo i novi Glavni odbor konačno mora progovoriti o statusu članova-radnika MH, predstavnik MH u Vijeću HRT-a mora se izboriti za više prostora kulturi u elektronskim medijima, a mladi članovi MH mogli bi, na temelju bogate kulturne baštine, elektronički oblikovati postere ili plakate. Posljednji prijedlog tiče se organiziranja okrugloga stola pod naslovom Što je to kultura ruralnih područja. Stjepan Laljak iz MH u Zaprešiću govorio je o modelu uključivanja učenika, ponajprije osnovnih škola, zatim srednjoškolaca i studenata u programe MH. Nakon Laljakova izlaganja za riječ replike javljaju se Antun Mujić, Zvonimir Bartolić i Ive Mažuran. Burnim su pljeskom popraćene riječi Ive Mažurana koji je ukazao na nerazumijevanje prošle i sadašnje vlasti, poglavito u području kulture, za zbivanja u MH, što se i ove godine posvjedočilo na Glavnoj izbornoj skupštini. Godinama se razmišljalo o tome kako plasirati hrvatsku knjigu izvan njezinih granica, istaknuo je Mažuran, ali nikada se za to nije našlo interesa jer su se diplomatski predstavnici i kulturni atašei na taj poziv neprestano oglušivali. Dijalog čovjek ne može voditi sam sa sobom, stoga MH i njezina buduća uprava, zaključuje Mažuran, mora dići glas protiv takva stanja u hrvatskoj kulturi. Josip Muselimović iz MH u Mostaru upozorio je na težak položaj i otežano djelovanje ogranaka MH u BiH, posebno se osvrnuvši na rad predstavnika Međunarodne zajednice koji, prekrajajući čitanke i udžbenike iz hrvatskoga jezika, nastoje izbrisati kulturni identitet hrvatskoga naroda.

Glavni tajnik MH u Zadru Ivan Paštar naglasio je da je svaki ogranak neovisan, jedinstvo sa Središnjicom je nužno, MH ne potresaju afere jer u njoj rade oni kojima je biti važnije od onoga imati. Budući rad MH odvijao bi se u dva smjera — potrebno je jačati suradnju sa Središnjicom, koja nije loša, ali mogla bi biti bolja i nužno je ići na zajedničke projekte u kojima bi sudjelovali različiti ogranci. Paštar ne dijeli mišljenje onih koji se zalažu da se MH posve depolitizira. Doduše, ne treba je politizirati, ali će ona, kao kulturna institucija, uvijek morati odgovoriti na sve izazove vremena koje dolazi. Negodovanje zastupnika izazvala je replika Marka Tarlea koji je izvrnuo Paštarove riječi, govoreći da nema suradnje između Središnjice i ogranaka. Potpredsjednik Stjepan Sučić istaknuo je da se u medijima moglo čuti raznih neistina, poput onih da je MH anakrona, populistička, staromodna i da se tobože bavi samo knjigama. Zastupnike je ohrabrio riječima: »Nemojmo se bojati diskvalifikacija u novinama, nemojmo biti ljuti na olake ocjene prikazivača naših knjiga — razmislimo što možemo učiniti da se promijeni medijska slika o Matici hrvatskoj.« Sučić sve poziva na suradnju, ne samo sa Središnjicom u Zagrebu nego i drugim udrugama — nedopustivo je da, primjerice, ogranku MH u Županji bude bliži Zagreb nego Osijek ili Slavonski Brod. Posljednji sudionik rasprave, Rade Kaštropil iz MH u Korčuli, naglasio je probleme kulturne djelatnosti na otocima i posebno se založio za rješavanje problema mladih.

Odgovarajući na pitanja zastupnika, glavni tajnik Stjepan Damjanović naglasio je sljedeće — MH trebala bi zaoštriti odnos s javnošću; dosadašnje pogreške u radu propusti su ljudskih slabosti, ali i prevelikih ambicija; u MH treba odrediti tko i kada će realizirati određene planove, u protivnom se ništa neće ostvariti; u »Vijencu« bi o aktivnostima i Matičinim udrugama trebali pisati i oni koji rade u tim udrugama, a to dosada nije bio slučaj; Maticu treba informatizirati i pomladiti, ali potrebno je definirati moduse — s jedne strane, kuća koja se gradi u funkciji je da se i mladi informatički obrazuju, a s druge strane mladima ne treba podilaziti, iako im treba otvoriti vrata; istina je da među članovima MH prednjače povjesničari i filolozi, ali nikomu se ne smiju zatvoriti vrata, nego treba uvesti nove članove.

Zastupnici Glavne izborne skupštine dali su potporu obnovi Hrvatske katoličke čitaonice u Baji, složili su se oko tiskanja Spomenice MH koja će izaći 2002, a i zalažu se za smanjenje unutarnje i vanjske poštarine za knjigu.

Potpredsjednik Vlaho Bogišić istaknuo je da je sanacija Nakladnoga zavoda Matice hrvatske uspješno provedena, donacijom Jure Petričevića izgradit će se nova zgrada, a donacija gospodina Vekića bit će utrošena za tiskanje novih naslova.

Upravni odbor na svojoj sjednici, održanoj u svibnju ove godine, odlučio se za listu kandidata za upravna tijela MH. Tim imenima, koja nisu bila nepoznata javnosti, pridružila se i Renata Husinec na listi za potpredsjednika MH, a Darko Deković i Mladen Medar na listi za članove Upravnoga odbora.

Konačno, dotadašnjoj Upravi zastupnici su dali razrješenje. Neizvjesnost nije dugo trajala. Rade Kaštropil, predsjednik Izborne komisije, ušao je u dvoranu s rezultatima izbora. Statistički podaci govore o velikom odazivu zastupnika na izbore — od ukupno 124 delegata glasovalo ih je čak 119. Za predsjednika u dvogodišnjem mandatu ponovno je izabran Josip Bratulić, za potpredsjednike izabrani su Stjepan Sučić, Vlaho Bogišići Nedjeljko Fabrio. Renata Husinec nije izabrana na mjesto potpredsjednika. Za glavnoga tajnika ponovno je izabran Stjepan Damjanović, a za gospodarskoga tajnika Vedran Šošić. Novih trinaest članova Upravnoga odbora, osim članova Predsjedništva, jesu: Stjepan Babić, Zvonimir Bartolić, Vlaho Benković, Miroslav Bertoša, Branimir Donat, Miljenko Foretić, Jelena Hekman, Renata Husinec, Tonko Maroević, Boris Maruna, Ive Mažuran, Ivo Pranjković i Josip Vrbošić. Izabrani su i novi predstavnici udruga iz Čitluka, Našica, Poreča, Siska i Šibenika kao i predstavnici Odjela za filozofiju i Odjela za film. Novim članovima Časnoga suda postali su Nada Dalipagić, Ante Fuštar, Ivo Gabrić, Marijana Kolundžić i Lav Znidarčić. Milanu Gliboti nije uspjelo postati članom Časnoga suda. Svi predloženi članovi Nadzornoga odbora ponovno su izabrani: Mato Artuković, Vesna Burić, Slavko Fijačko, Ratko Krstičević i Ivan Paštar.

Novoizabrani predsjednik Josip Bratulić podnio je prijedlog programa za sljedeće dvogodišnje razdoblje.

U raspravu o programu uključila su se samo dvojica zastupnika. Novoizabrani potpredsjednik, Vlaho Bogišić, istaknuo je da pred idućim dvogodišnjim razdobljem nastoje završiti novu zgradu, definirati položaj MH u društvu, definirati prostor i način konstituiranja Matičinih tijela, a isto tako nova će uprava učiniti više na zaštiti digniteta članova radnika MH. Stjepan Babić ukazao je na posebnu skrb o hrvatskomu jeziku koju bi Matica i dalje trebala voditi.

Zastupnici Glavne izborne skupštine prihvatili su program MH za sljedeće dvogodišnje razdoblje.

Josip Vrbošić otvoreno se založio za izradu prijedloga Zakona o MH. O tom prijedlogu očitovat će se posebno oformljena radna skupina na prijedlog Predsjedništva MH, a nakon toga povest će se široka rasprava. Zakon bi, kaže Vrbošić, riješio i pitanje Središnjice i njezinih ogranaka, ali isto tako i pitanje Matičinih povjerenika i organizacije u okviru županija.

Glavnu izbornu skupštinu, nešto poslije 18 sati, zaključio je predsjednik Josip Bratulić. Izabranim članovima upravnih tijela predsjednik je uputio čestitke, a svim drugim članovima zastupnicima, dragim prijateljima i gostima, kao i predstavnicima medija zahvalio se na strpljivosti i podarenoj pažnji.

Svim novoizabranim članovima upravnih tijela MH čestitamo i želimo im sretan i uspješan rad!

Pripremili Boris Kuzmić i Tanja Tomašić