Poticajna tribina

Poticajna tribina

Predstavljanje pedesetoga broja časopisa za istraživanje hrvatske filozofske baštine »Prilozi«, Institut za filozofiju, 24. svibnja 2000.

Proteklog je tjedna u organizaciji Instituta za filozofiju u Zagrebu predstavljen jubilarni pedeseti broj časopisa koji se već četvrt stoljeća bavi proučavanjem hrvatske filozofske baštine. »Prilozi« su počeli izlaziti 1975. kao polugodišnjak Instituta za filozofiju, a prvi je urednik te ujedno osnivač bio prof. dr. Vladimir Filipović. Od početaka do danas časopis je zadržao prepoznatljivu koncepciju i profilirao tematski horizont koji je zacrtan još u doba kada ga je uređivao Filipović. Nastavši iz potrebe za proučavanjem manje poznate i neobrađene građe, kritičkim vrednovanjem domaće filozofske baštine kao i razvijanjem trajnog interesa za tu temu, časopis je postao mjesto sustavnog, ekstenzivnog i kontinuiranog istraživanja koje obuhvaća razdoblje od devetog do dvadesetog stoljeća. U dosadašnjih dvadeset i pet godina radove je objavilo stotinjak domaćih i inozemnih suradnika, a osim studija i radova o filozofskim, književnim, povijesnim i političkim temama časopis je postigao vrijedne rezultate u kategorizaciji i klasifikaciji dokumentarne građe, knjižnih fondova i rukopisa. Osim kritičkog istraživanja filozofskih opusa, naglasak je bio i na proučavanju graničnih disciplina koje se s filozofijom isprepleću. Tematski horizont »Priloga« uglavnom je vezan uz otkrivanje i analiziranje dotad nepoznatih i neistraženih rukopisa, i to u svrhu dolaženja do novih spoznaja i davanja stručne prosudbe — polazišna je misao, kako kaže Ljerka Schiffler u povodu obljetnice, vrednovanje »domaće filozofske prošlosti kao žive baštine mišljenja i sveukupnog kulturnog blaga. Hrvatska filozofska baština postaje time osnovom razumijevanja vlastite sadašnjosti, izlazeći iz uskog profesionalnog, disciplinarnog bavljenja i otvarajući prostor za zajednički interdisciplinarni dijalog«.

Osim toga, nadovezujući se na pitanja o povijesti hrvatske filozofije te nastavljajući tradiciju znanstvenih skupova posvećenih upravo toj temi, Institut za filozofiju će od 8. do 10. studenoga 2000. u Zagrebu organizirati simpozij pod naslovom Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu. Razlog je tome pretpostavka da »hrvatska filozofija nije odgovarajuće predstavljena na međunarodnoj pozornici«, stoga djela iz nacionalne filozofije treba prikazati u »europskom obzoru i vrednovati prema odgovarajućim filozofskim kretanjima njihova doba te ocijeniti njihovo značenje danas«. Međunarodna je recepcija iz raznih razloga izostala, te su o hrvatskoj filozofiji radovi pisani gotovo isključivo na našem jeziku.

U povodu jubilarnoga broja »Priloga«, kao i najavljenoga jesenskog simpozija, razgovarali smo s Pavom Barišićem, ravnateljem Instituta za filozofiju.

Časopis »Prilozi« u cijelosti se bavi poviješću nacionalne filozofije, i to sve do novijih datuma. S obzirom da su se pristupi toj temi u posljednjih dvadesetak godina, koliko časopis izlazi, u određenoj mjeri mijenjali, postoje li u tom razdoblju, s obzirom na povijest časopisa, neki bitni pomaci u uređivačkoj politici i pristupu temi?

— »Prilozi« je časopis koji najdulje kontinuirano izlazi u Hrvatskoj, nadmašujući i »Filozofska istraživanja«, koja izlaze dvadesetak godina. Kad se 1967. osnivao Institut za filozofiju, čiji je pokretač bio Filipović, krenulo se u ozbiljnije istraživanje. Sedamdesetih časopis je pokrenuo niz tema vezanih uz istraživanje povijesti hrvatske filozofije, a uz glavnog urednika i inicijatora Filipovića okupila se nekolicina suradnika. Časopis je predstavljao ključnu okosnicu u radu Instituta te u vrednovanju naše filozofije. Ovdje bih istaknuo dvije dimenzije časopisa koje mi se čine presudne. Prvo, on je sve vrijeme bio svojevrsna tribina, mjesto okupljanja i poticanja novih istraživačkih projekata; tu je u razdoblju od četvrt stoljeća pokrenut niz tema — u početku na poticaj i zaslugu tadašnjega glavnog urednika. Drugi aspekt u kojem se ogleda značaj časopisa odnosi se na rezultate. U njemu se vide plodovi istraživanja, jer bibliografija pokazuje svojevrstan presjek četvrtstoljetnog istraživanja te teme u Hrvatskoj i izvan nje.

Koji su bili glavni motivi za organizaciju simpozija Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu?

— Simpozij ima namjeru utjecati na percepciju naše filozofije u inozemstvu te upoznati filozofsku publiku s nekim zanemarenim aspektima. Na primjer, uzmite Ueberwegovu povijest filozofije, u novim izdanjima trend je upravo regionalizacijski pristup. Nešto je već učinjeno s Danima Frane Petrića, koji se svake godine održavaju na Cresu — Petrić je već u 17. stoljeću bio važno ime, a i danas se u njegovu djelu prepoznaje vrijednost; dobrim dijelom to je i zasluga Instituta, kao i prvog simpozija održana 1979. Mi osim toga redovito izdajemo »Studia historiae philosophiae Croaticae«, dvojezični časopis za inozemno tržište.

Očigledno je da nisu sva razdoblja ni autori ravnopravno zastupljeni i poznati u međunarodnim okvirima. Koje biste autore ili koje razdoblje filozofije izdvojili kao zanimljive međunarodnoj publici?

— To je svakako naša renesansna filozofija. Svijet pokazuje najviše zanimanja upravo za to razdoblje; ne treba ni spominjati da su još onda naši filozofi bili u samom žarištu filozofskih zbivanja u Europi.

Vratimo se na suvremenije teme. Kako vidite hrvatsku filozofiju danas, gdje prepoznajete kvalitetu i one referentne točke suvremene filozofije koje bismo mogli obilježiti kao istinski vrijedne tekstove?

— Hrvatska filozofska scena danas je zastupljena s nekoliko važnijih filozofskih pravaca — počevši od filozofije znanosti do fenomenologijske orijentacije, hermeneutike, neomarksističke struje koja naginje socijalnoj filozofiji, praktične filozofije te analitičke filozofije u okviru filozofije znanosti. Ipak, čini mi se da je u svjetskim okvirima analitička filozofija donekle precijenjena, a karakterizira je nedostatak dijaloga s drugim filozofskim pravcima, dakle neki oblik samozatvaranja. Iznimnom vrijednošću naše filozofske scene smatram sklonost dijalogu, i to dijalogu prema drugim orijentacijama i područjima znanosti. Držim da filozofija uvijek treba biti otvorena prema dijalogu i nadasve razumljiva.

Tonči Valentić