Oscar otišao u Bilbao

Oscar otišao u Bilbao

Od 10. do 13. svibnja ove godine u Bonnu se održala svečanost dodjele nagrade za najbolji europski muzej 2000. EMYA u organizaciji Europskog muzejskog foruma, pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i patronatom belgijske kraljice Fabiole. Nagrada je utemeljena 1977. Među nominiranima muzejima za tu najugledniju muzejsku nagradu, tzv. muzejskog Oscara, bio je i Muzej grada Zagreba

U okviru bogata programa svaki muzej imao je priliku za vlastitu promidžbu i tiskanim materijalom izloženim u okviru malog muzejskog sajma.

Muzej grada Zagreba prezentirao je i svoj grad turističkim brošurama i suvenirima. Ujedno je to bila i promocija Vodiča Muzeja grada Zagreba na engleskom jeziku koji je doslovno razgrabljen već prvoga dana. I sve ostale muzejske brošure izazvale su zanimanje muzealaca.

Program se sastojao od prezentacije nominiranih muzeja pred brojnim auditorijem. Članovi Europskog foruma intervjuirali su predstavnike muzeja finalista tako da cjelokupna publika stekne što jasniji dojam o muzeju, koncepciji njegova postava, programima i aktivnostima koji se odvijaju u samom muzeju, a sve u funkciji posjetitelja, njegova zadovoljstva posjetom muzeju u smislu doživljajnog, edukativnog i zabavnog iskustva.

Pri tome svaki muzej pokazuje publici i jedan od svojih najzanimljivijih predmeta. Željka Kolveshi, muzejska savjetnica u Muzeju grada Zagreba, za tu prigodu izabrala je originalnu penkalu, prvu mehaničku olovku, a danas svjetski proizvod, za koji nije dovoljno poznato da ga je izumio Zagrepčanin Slavoljub Penkala početkom stoljeća u Zagrebu. U zagrebačkoj tvornici proizvodile su se osim mehaničke i grafitne olovke te nalivpera. Kuriozitet je svakako kako je nastala njemačka riječ Füllfeder. Budući da je Slavoljub Penkala bio njemački đak (studirao u Dresdenu), doslovno je preveo hrvatsku riječ nalivpero (najčešći je obrnut slučaj).

Za Muzej grada Zagreba bila je čast biti u društvu sedam nominiranih povijesnih i gradskih muzeja Europe i imati mogućnost prenijeti svoja iskustva, razmijeniti ideje i raspravljati o najnovijim muzeološkim pristupima u društvu najboljih te se s njima ravnopravno nositi.

Dobitnik Nagrade Vijeća Europe (jedine nagrade Europskog muzejskog foruma koja je ranije dodijeljena, i to na zasjedanju Skupštine Vijeća Europe u travnju ove godine u Strasbourgu), jest Muzej flandrijskih polja (In Flanders Fields Museum) iz Belgije, Ieper/Ypres. Muzej obrađuje tematiku Prvoga svjetskog rata na način da rat prikazuje kao najveću europsku tragediju, a ne kao pozornicu za herojska djela. Jedini je muzej u Europi koji ima engleski naziv, a ne nalazi se u zemlji engleskoga govornog područja. Naravno, ideja je povijesno utemeljena. Najveći broj žrtava u bitkama na flandrijskim poljima bili su Englezi, uz Belgijance i Francuze. Nagrada Vijeća Europe dodjeljuje se muzejima koji najbolje ostvare ideju i daju najveći prinos konceptu Europe kao jedinstvene kulturne sredine i razumijevanju europskog kulturnog nasljeđa. Nagrada je došla u prave ruke. Jedan član žirija rekao je da je posjet tom muzeju bio za njega veliko emotivno iskustvo.

Posjetitelji Muzeja mahom su Englezi, Francuzi i Belgijanci, što omogućuje i lokacija Muzeja, udaljena sat ili dva vožnje od sve tri zemlje.

Muzej moderne koncepcije i interaktivnog pristupa In Flanders Fields Museum intrigira jednako povjesničare, žrtve i njihove obitelji, kao i obične posjetitelje željne priča iz Prvog svjetskog rata koje su do sada mahom bile nepoznate. Putem posebne kartice s bar-kodom posjetitelji mogu doznati priču ranjenog vojnika, medicinske sestre ili majke poginuloga. Priče prethodno prolaze znanstvenu i povijesnu provjeru i popraćene su dostupnim dokumentima, fotografijama, audio- i videozapisima. Trenutačno na obradu čeka još nekoliko stotina priča.

Oscar za najbolji muzej godine 2000. otišao je u Španjolsku. Dobitnik nagrade EMYA u obliku skulpture Henryja Moorea i novčane nagrade pripao je Guggenheimovu muzeju u Bilbau.

Pri dodjeli nagrade žiri se rukovodio kriterijima i aspektima promjena koje se događaju u muzejskoj djelatnosti, a od posebnog su značaja.

1. Prvi, a možda i najvažniji kriterij, potreba je da se osigura novac iz svih mogućih izvora, javnih i privatnih.

2. Drugi je svijest da muzej treba biti ustanova koja je čvrsto uklopljena u svoju društvenu sredinu.

3. Treća je maštovita uporaba predmeta kako bi se potaknulo zanimanje javnosti i dobio širok presjek društva i stanovništva grada ili regije.

4. Četvrti je instinktivno htijenje da se ljude koji dolaze u muzej promatra kao klijente i korisnike usluga, više nego puke posjetitelje.

Žiri je ocijenio da je Guggenheimov muzej u Bilbau izvrsno ispunio sve navedene kriterije i time su mu porasle šanse za Europsku nagradu za najbolji muzej godine.

Pri donošenju odluke žiri je gledao i dalje od već dobro poznate arhitekture Muzeja kako bi objasnio fenomenalan broj posjetitelja. Sakupiti impresivnu zbirku suvremene umjetnosti i postaviti je u čuvenu zgradu, samo je jedan faktor koji je pridonio uspjehu Muzeja. Bilbao je gotovo jedinstven u tome što je svoju viziju ostvario ne kompromitirajući ni u kojem pogledu profesionalne standarde, uspjevši ostvariti očekivanja široka kruga interesa. Žiri je toplo prihvatio muzejsko kontinuirano istraživanje i brigu o posjetiteljima, ekstenzivne programe za vježbu za studente, kao i angažman u formiranju mreže umjetničkih muzeja u Europi.

Način na koji Bilbao pruža usluge svojim građanima i turistima zapanjujući je. Njegova snaga nevjerojatno poboljšava sliku u javnosti cijeloga muzejskog sektora i rezultatima dokazuje da kultura i umjetnost mogu osigurati ekonomski uspjeh i public quality.

Pored nagrade EMYA i Nagrade Vijeća Europe Europski muzejski forum nagrađuje i najbolji tehnički ili industrijski muzej, nagradom Micheletti.

Zakladu Micheletti osnovao je talijanski industrijalac Micheletti, veliki zagovornik očuvanja kulturne baštine, posebno industrijske arheologije u Italiji. Nagrada Micheletti financira se iz te zaklade.

Ove godine nagradu je osvojio Industrion, muzej iz grada Kerkrade u Nizozemskoj.

Muzej je smješten u modernoj zgradi s fleksibilnim izložbenim prostorom i bogatim zbirkama. Cilj im je pružiti posjetiteljima osjećaj aktivna sudjelovanja za vrijeme posjeta. Uspješan je u tome da kombinira informacije i potiče maštu posjetitelja svih dobi.

Inače, najnoviji trend u muzeološkoj djelatnosti Nizozemske je izbjegavanje riječi muzej u imenu ustanove, jer su istraživanja pokazala da ponekad sama riječ muzej ima odbojno značenje. Otuda nazivi muzeja Industrion, Naturalis, Museon, Metropolis itd.

Od ukupno osamdesetak prijavljenih muzeja, četrdeset i devet udovoljilo je kriterijima, od čega je nominirano dvadeset i šest muzeja iz šesnaest zemalja, među kojima je i Muzej grada Zagreba. Ući u finale natjecanja i konkurenciju s muzejima europskih zemalja koje prepoznaju važnost muzejske djelatnosti u očuvanju kulturne i povijesne baštine i ulažu golem novac u razvoj, bio je veliki izazov.

Muzej grada Zagreba odgovorio je na izazov kvalitetom koja je prepoznata. Konkurencija je bila velika, osim nagrađenih i pohvaljenih bilo je još mnogo muzeja koji zaslužuju svaku pozornost, stručnjaka i posjetitelja. Vjerujemo da će nam to iskustvo u natjecanju s najboljima pomoći da unapređujemo kvalitetu u skladu sa strukom i europskim trendovima muzeološke prakse.

Do sada su se iz Hrvatske natjecali za nagradu Muzej grada Varaždina i Muzej za umjetnost i obrt.

Ove godine za dodjelu nagrade u 2001. godini prijavili su se Muzeji Hrvatskog zagorja, Staro selo u Kumrovcu.

Đurđa Sorić