Hvarski valovi

Hvarski valovi

4. međunarodni festival igrane i dokumentarne radio-drame Prix Marulić— starim tekstovima u pohode, Hvar, 12-18. svibnja 2000.

Htjeli to ili ne, književni tekstovi stalno razgovaraju među sobom. Nakon što je četvrti put u Hvaru završio Međunarodni festival igrane i dokumentarne radio-drame Prix Marulić — starim tekstovima u pohode u prepunoj Gradskoj loži predstavljena je u izdanju AGM nova knjiga Veljka Barbierija Hvar — kantilene i kartoline. Čitajući ulomke iz te knjige glumac Pučkog kazališta u Hvaru donio je među nas i glasove s brodova što ulaze u hvarsku luku s putnicima koji požele ostati u njoj zauvijek. U razgovor se nepozvana uplela i pjesma Ane Kumarić iz dvojezične zbirke hrvatskih pjesnika u Australiji s naslovom K moru moga rođenja, koja kroz morske provalije pune čudovišta vodi prema »tihim uvalama«. Kraj puta nije daleko, a početak dao bi se naslutiti u mitologiji pustolovnoga, opasnostima puna pomorstva u kojoj Australija traži i crte svoga identiteta. Obrnutim putem, od starih europskih luka prema dalekim nepoznatim obalama otisnula se radio-drama Sirenski zov juga Australijskog radija, kojoj je međunarodni žiri dodijelio treću nagradu na Hvaru.

Starim tekstovima u pohode tema je koja festivalu Prix Marulićdaje vrlo širok okvir. Većina radio-drama sudionica okreće se remek-djelima književnoga nasljeđa ili pak prema nedovoljno poznatim tekstovima prošlosti, koje na različite načine prilagođuju sebi, nastojeći ih zvukom približiti suvremenicima. Australijski radio je prvi kao predtekst na hvarski festival u radio-drami Sirenski zov juga donio — stare zemljovide. U dijalogu o njima i oko njih, oživljujući slike pradavnih plovidbi od početka 17. stoljeća, taj je zvukovima raskošni radiodramski esej slušateljima dočarao beskonačnost vremena i prostora Tihog oceana u pustolovnim potragama za nepoznatim. Legende o morskim čudovištima, o zmijama koje smrtonosno grle jedrenjake, zavodničkim sirenama i oceanskim satirima, kao i vječne tajne o brodolomcima preživjelim na dalekim otocima među domorocima... ispunile su radiodramsko putovanje knjigom starih zemljovida.

Između ovogodišnje 31 radio-drame sudionice iz 23 zemlje s četiri kontinenta prvu nagradu Prix Marulić, koja po uzoru na Prix Italia i Prix Futura (Berlin) sadrži i novčani iznos od deset tisuća švicarskih franaka, osvojio je Njemački radio iz Berlina za radio-dramu Tisuću i jedna noć. Puna senzualnosti i ironije, ta je nadasve slikovita i dinamična radio-drama, jamačno kao najbolja, izabrana iz serije Njemačkoga radija za koju je tekstove prilagodila poznata filmska autorica Helma Sanders-Brahms, a režirao ju je Robert Matejka. Toj je radio-drami uspjelo iznova probuditi pozornost na festivalu gdje se radio-drame slušaju po osam sati na dan, a zatim još dugo o njima javno razgovara sa žirijem. Jedna od odlika zvucima Istoka bogato protkane Tisuću i jedne noći jest i činjenica da ona ne traje dulje od pedesetak minuta. Kratkoćom i izražajnošću odlikuje se i dobitnica druge nagrade, radio-drama Hrvatskog radija Za križon koju potpisuju Miro Pijaca, Lada Martinac-Kralj i Ljubo Pauzin. Ona na dokumentaran način priča uzbudljivu povijest i sadašnjost hvarske procesije koja već pet stoljeća u Velikom tjednu s teškim križevima i pjesmama bratovština obilazi Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku.

Sve veće zanimanje u radijskom svijetu za festival, koji je stekao i pokroviteljstvo Europske udruge radija, dovelo je u ovogodišnju konkurenciju niz emisija koje se temelje na klasičnim djelima. Za njih općenito, premda je bilo i vrlo uspješnih, primjerice Španjolska tragedija Thomasa Kyda u izvedbi Danskog radija ili pak Opći proslov Kanterberijskim pričama Irskog radija međunarodni auditorij nije pokazao odveć zanimanja, dijelom i zato što su one, služeći obrazovnim ciljevima, katkada trajale i osamdesetak minuta... Ipak je među tim »radiofonskim ilustracijama književnosti« poseban dojam ostavio BBC s Vergilijevom Eneidom i RAI s Aristofanovom Lizistratom u režiji Luke Ronconija. Dubrovnik ponovljen Jakete Palmotića Dionorića u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog radija također se uvrstio u ilustrativni dio festivalskog repertoara.

Mađarski radio privukao je pozornost radio-dramom Janus Pannonius Borges, zasnovanom na dijalogu između Borgesove pjesme Prvom mađarskom pjesniku i stihova latinista Janusa Pannoniusa. S iznimnim emotivnim nabojem i lirizmom obratio se slušateljima Slovački radio Košice s pučkom legendom Dva bosonoga srca Štefana Kasarde. Radio Boston razonodio je slušateljstvo pričom o finskom glazbenom folkloru u Kalevali. Na temelju sačuvanih pisama i razgovora s piščevim potomcima radio Senders Freies Berlin ostvario je melodramu Gospođa Oscara Wildea, koja na poseban način osvjetljuje životopis umjetnika.

Prix Marulićjedini je ambijentalni radijski festival. Ove godine nastojalo se sadržaje emisija uskladiti s prostorima slušanja. Tako su se sve emisije s vjerskim motivima (poljska o bibliji, irska o Mariji, norveška o Jobu) našle u blagovaonici Franjevačkog samostana, gdje im se vrlo uspješno pridružila japanska radio-drama Papratno brdo o gladi, samoći, smrti i seljenju duša onih koje se ohrabruje »reći zbogom životu«. U patinom vremena obilježenim i na žalost zapuštenom starom hvarskom kazalištu čuli smo između ostalih i rumunjsku Burdujensku muzu, koja je podsjetila i na mogućnosti Šenoine Ljubice. Jedna od ovogodišnjih novosti bili su i pohodi izvrsno održavanoj hvarskoj tvrđavi Španjoli iznad grada s prekrasnim pogledom na Paklenske otoke, Vis i pučinu, gdje se slušalo drame s povijesnim i putopisnim motivima.

Iako je Hrvatski radio i ove godine osvojio priznanje, ne bi se moglo reći da je on na najbolji mogući način ostvario svoje radiodramske mogućnosti. Reklo bi se s razlogom — oni to mogu i bolje!

Marija Grgičević