Hrvatski krsni list

Hrvatski krsni list

900 godina Bašćanske ploče, Baška, otok Krk, Hotel Corinthia, 18-19. svibnja 2000.

Znanstvenim skupom 900 godina Bašćanske ploče u Baški, na otoku Krku, započelo je svečano obilježavanje devetstote obljetnice najvažnijega kamenoga zapisa u Hrvata, kako se nerijetko običava reći krsnoga lista hrvatskoga naroda. Sudionicima skupa pozdravne su riječi uputili organizatori i predstavnik pokrovitelja manifestacije — Z. Jelenović, savjetnik Predsjednika Republike za kulturu i obrazovanje, M. Dujmović, pročelnik Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Primorsko-goranske županije, M. Dekanić, načelnik Općine Baška, V. Župan, biskup krčki i P. Strčić, upravitelj Arhiva HAZU. Dvadeset i dva referata iz područja povijesti, arheologije, paleografije, povijesnoga jezikoslovlja i povijesti umjetnosti pokazala su širok raspon znanstvenih interesa u istraživanju Bašćanske ploče, kao i zanimanje za utvrđivanjem kulturno-povijesnoga konteksta njezina nastajanja.

Referatima I. Frangeša (Ploča nad vratima velikog početka), P. Strčića (Otok Krk u doba Bašćanske ploče), S. Damjanovića (Jezik Bašćanske ploče), I. Goldsteina (Neka obilježja društvenog razvoja u Zvonimirovo doba), F. Šanjeka (Grgurovska reforma u Zvonimirovoj Hrvatskoj) i P. Vezića (Akceptura crkve i oltarne pregrade u Jurandvoru) počeo je prvi dan znanstvenoga skupa. Nipošto se ne može prigovoriti da je prigodni karakter bio glavnom oznakom uvodnih izlaganja, kao i ostalih referata. Štoviše, stručnjacima različitih profila iz područja društvenih i humanističkih znanosti pružila se mogućnost međusobnoga upoznavanja s najsuvremenijim dosezima znanja o Bašćanskoj ploči i njezinu povijesnom okviru.

S rezultatima arheoloških istraživanja kompleksa Sv. Lucije u Jurandvoru između 1995. i 1998. nazočne je upoznao R. Starac. Valja naglasiti da je Odbor za revitalizaciju kompleksa Sv. Lucije obavio završne radove na obnovi crkve, kao i arheološke radove izvan nje, a konzervirani su i temelji rekonstruiranoga benediktinskog samostana. O novcu u vrijeme nastanka Bašćanske ploče i nalazima novca u Jurandvoru govorio je B. Mimica, a likovni prikaz i povijesno značenje poliptiha Sv. Lucije u središtu je interesa F. Velčića. Pravila arhitektonike prema kojima je oblikovana Bašćanska ploča i kompleks Sv. Lucije aktualizirao je M. Pejaković, a M. Smokvina predstavio je prve fotografije Bašćanske ploče I. Standla.

Drugi dan skupa započeo je referatom N. Kolumbića Bašćanska ploča u kontekstu romaničkoga razdoblja. Grafolingvističke komentare natpisa Bašćanske ploče ponudio je M. Žagar, a M. Bogović osvrnuo se na pitanje Otočca iz spomenuta natpisa. Suodnos Krčkoga natpisa i Bašćanske ploče tumačila je M. Čunčić, a T. Tomašić i pisac ovih redaka istaknuli su prinos Branka Fučića istraživanju Bašćanske ploče. Kampanolog D. Viškanić izlagao je na temu bašćanskih zvona.

Šubići i »dobri kralj Zvonimir«, prilog proučavanju legendi u politici hrvatskih velikaških obitelji bila je tema izlaganja D. Karbića, a M. Karbić i Z. Ladić istražili su glagoljske matične knjige otoka Krka u Arhivu HAZU. Predmet izlaganja A. Gulina bili su srednjovjekovni stolni i zborni kaptoli na Krku, Ž. Bartulović problematizirao je neka pitanja srednjovjekovnog vlasništva nekretnina u Bašćanskoj dragi, a L. Čoralić ukazala je na prekojadranska iseljavanja s otoka Krka u srednjem vijeku.

Ovogodišnja proslava devetstote obljetnice Bašćanske ploče nastavlja se i dalje: 24. lipnja organizirat će se promocija prigodne marke i premijerna projekcija igrano-dokumentarnog filma Hrvatski dragi kamen — Bašćanska ploča, 23. rujna održat će se glavna manifestacija obilježavanja devetstote obljetnice Bašćanske ploče, u palači HAZU u Zagrebu, a promociju zbornika radova sa znanstvenoga skupa očekujemo 13. prosinca, u Baški, na sam spomendan Sv. Lucije.

Boris Kuzmić