Čarobnjački krimić

J. K. Rowling, Harry Potter i kamen mudraca, Algoritam, Zagreb, 2000.

Priča o Harryju Potteru imaginarna je priča o izabranom dječaku koji se u svijetu magije i čarobnjaštva suprotstavlja silama zla. Harry Potter i kamen mudraca prva je od sedam pustolovina britanske spisateljice J. K. Rowling, kojoj je taj ciklus knjiga za djecu pribavio svjetsku slavu. Iako su do sada u Velikoj Britaniji i Americi objavljene svega tri knjige, a još četiri dijela te avanture u nastavcima valja tek napisati i objaviti, već je i četvrti, još neobjavljen naslov, postao bestselerom, a knjige su dosad prevedene na trideset osam svjetskih jezika. Što je u pozadini te popularnosti?

Zamišljena kao unaprijed koncipirana priča za djecu, ona je jednako privlačna i djeci i odraslima, očito funkcionirajući na više razina istovremeno.

Harry Potter i kamen mudraca vješto je ispričana pripovijest u dva dijela. U prvom dijelu, s čudesnim početkom dana gospodina Dursleyja, doznajemo da u knjizi žive dva suprotstavljena svijeta; svijet običnih ljudi i onaj drugi, svijet vještica i čarobnjaka. Prvi dio knjige priča, naime, o životu Harryja Pottera u kući njegova tetka i tete, Vernona i Petunije Dursley. Harry stanuje u ormaru ispod stubišta, a onamo je dospio nakon smrti roditelja. Uobičajena priča: život nikakav i jadan; on je lako prepoznatljiv lik kakve nam je više puta ponudila engleska književnost: pripada onima koji su stereotipom osuđeni na tjeskobu i turobnost djetinjstva da bi im se u jednom trenutku u životu osmjehnula sreća koja će ih s dna prašnjavog ormara premjestiti na sam vrh društvene ljestvice ili, u ovom slučaju, u neobičan svijet vještica i čarobnjaka.

U drugom dijelu knjige Harry, pošto je navršio jedanaest godina, dospijeva u Hogwarts, školu za magiju i čarobnjaštvo kroz procijep između devetog i desetog perona, simbolično između jedne i druge društvene skupine, između dva suprotstavljena svijeta individualnosti. I, opet, gotovo streotipno, postaje osoba osobita ugleda i moći. Njegovim dolaskom u školu za magiju nastavlja se, s jedne strane, ova priča za djecu: grupica dječaka uvodi nas u vlastiti svijet pustolovina u kojima se neobično i nadnaravno isprepleće s običnim i stvarnim. Priča se gradi na gotovo arhetipski repetitivnom modelu dječjih pustolovina, želji za otkrivanjem novog, neobičnog i nepoznatog. S druge, pak, strane, taj procijep između devetog i desetog perona ono je što možda nesvjesno i iracionalno zanima odrasle, pretvarajući se u želju da se odgovori na pitanje kako premostiti taj stvarni i psihološki jaz između dva perona, između jedne i druge društvene i životne situacije.

Na razini imaginarnih lutanja, magija i čarobnjaštvo nevidljivi su pokretači što nude osjećaj moći i snage djetetu koje uplašeno stoji pred nepoznanicama Svijeta. Čarobnjaštvo za J. K. Rowling nije vjera u moć magije ili mita, ono je, iako izraslo iz tradicije i folklora, zapravo pobuna protiv običnog, nezanimljivog i ustajalog života tipične obitelji poput Dursleyjevih. Čarobnjaštvo postaje svojevrstan oblik vjere u postignuće pojedinca, a ona je, čini se, najjači mit našega doba. Magija nudi osjećaj da je moguće preskočiti procijep između jednog i drugog perona kao i između jednog i drugog društvenog sloja.

Na razini individualnosti, dva suprotstavljena svijeta u kojima s jedne strane obitavaju sove i mačke, a s druge Dursleyjevi znače također dvije vrste pojedinaca: onih koji se mire s ustajalim načinom života i onih kojima je život otvoren promjeni ostavljajući dovoljno prostora za rad na sebi.

Dimenzija je čarobnjaštva uz to uvijena u posebno fini celofan humora što najsnažnije određuje identitet knjige. Isprepletena s elementima detektivske priče koji knjizi daju zanimljivost i dinamičnost zbog koje se ne samo lako čita već i iščekuje, ona je uistinu imaginarni i iracionalni prostor u kojemu je moguće suprotstaviti se onim silama zla koje stoje na putu vlastitoga ostvarenja.

Knjiga je, ipak, u mnogo čemu manjkava. Likovi su plošni i površni, izgrađeni na banalnoj binarnosti dobra i zla, a univerzalnost poruka izražena je upravo onom vrstom intelektualnog i umjetničkog koda koji lako može prodrijeti do velikog broja znatiželjnih čitatelja.

Ilonka Peršić