Kad ambasadori sriču

Damir Zorić, Misionar i kulture drugih — Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka (1703-1759) u Donjoj Kaliforniji

Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Sarajeva i Matica hrvatska, Ogranak iz Sarajeva, izdavač su znanstvene studije posvećene životu, putovanjima, otkrićima te misijskom i književnom radu Ferdinanda Konšćaka, čiji je naslov: Misionar i kulture drugih — Etnologijska istraživanja Ferdinanda Konšćaka (1703-1795) u Donjoj Kaliforniji, a njezin je autor Damir Zorić. Knjiga od dvije stotine stranica proizašla je iz doktorske rasprave koju je Zorić obranio na Filozofskom fakultetu (1999) u Zagrebu — sredini koja u novije vrijeme s velikom pozornošću prati samoprijegoran rad misionara, posebice onih iz redova Hrvata.

Premda je u knjizi, što se već iz naslova doznaje, u središtu pozornosti prinos istraživača i misionara Ferdinanda Konšćaka svjetskoj etnološkoj znanosti, autor je u njoj iscrpno predstavio i kulturološku djelatnost kako više hrvatskih misionara, tako i plejadu hrvatskih putnika i istraživača dalekih zemalja i neeuropskih kultura. Želio je time, kako u raspravi navodi, pokazati »da je Hrvatska bila povezana s razvitkom kulturnih prilika u Europi, da su u njoj nicali ljudi potaknuti saznanjima o neeuropskim kulturama i svjetovima, odlazili, neki se i vraćali te stvarali djela o drugim, različitim kulturama i narodima«.

Budući da je Ferdinand Konšćak bio isusovac, već na prvim stranicama knjige autor je obrazložio da je važna pretpostavka za valjano obavljanje misionarskog posla pripadnika Družbe Isusove bilo zanimanje za način života i uljudbu pojedinih ljudskih skupina te da su stoga isusovci »odigrali jednu od najvažnijih uloga u istraživanjima novih zemalja, naroda i kultura, i da su zahvaljujući isusovačkim misionarima nastala temeljna znanstvena djela za poznavanje naroda Novog Svijeta«.

Koncentrirajući se na život i djelatnost zaslužnog hrvatskog istraživača i misionara 18. stoljeća Ferdinanda Konšćaka, autor knjige je, s obzirom na to da su i jedno i drugo bili nedovoljno poznati hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti, brižljivo istražio i u raspravi dokumentirano podastro sve dostupne relevantne podatke o njegovoj mladosti i školovanju, putu do Meksika, djelovanju i misijama u Donjoj (južnoj) Kalifoniji, njegovim istraživačkim ekspedicijama, sadržajima njegovih dnevnika i drugih rukopisa, i nadasve ustvrdio Konšćakovo autorstvo nad sažetim opisom naroda i kraja Donje Kalifornije poznatim pod naslovom: Descripcion de la California.

Upoznavši se sa sadržajima rasprave gospodina Zorića, htjeli mi to ili ne, nađemo se pred pitanjem da li je na znanstvenom polju Ferdinand Konšćak, svojevremeno u Americi i Europi visoko cijenjen kao kartograf Donje Kalifornije, ipak najzaslužniji kao istraživač i sakupljač etnografske građe Donje Kalifornije. Pristrano ili ne, sa stanovišta etnološke struke njegova ostavština (odnosno dnevnici, pisma Opis Kalifornije) pruža dragocjenu građu o životu i kulturi autohtonih naroda Donje Kalifornije i prvorazrednu dokumentaciju o kulturnom i povijesnom identitetu današnjih Meksikanaca Donje Kalifornije. Zaista, Konšćakovi iscrpni i vjerodostojni podaci o tradicionalnom načinu prehrane, kulturi odijevanja i stanovanja, glazbi, plesu, običajima, vjerovanjima, međuetničkim odnosima i drugim aspektima tradicionalne kulture od velike su važnosti za svjetsku kulturnu povijest. Nama kojima su Konšćakovi zapisi postali bliski tek čitanjem Zorićeve rasprave, teško je već sad bez temeljne analize valorizirati cjelokupnu građu s pojavama etnografskog karaktera u smislu isticanja najbitnijega jer sva dragocjena građa privlači pozornost. Čitaoce će vjerojatno, zbog slikovita opisa, osobito zadiviti podaci o tradicionalnom načinu prehrane kalifornijskih Indijanaca, posebice o načinu njihova žvakanja zalogaja, te o njihovim ratničkim običajima s ratničkim plesovima i izazovima.

Na koncu, mogu reći da knjigu Damira Zorića toplo preporučujem svim ljubiteljima dobre knjige kao zanimljivo i poučno štivo. Budućim doktorantima društvenih znanosti ona može biti putokaz i uzor kako treba pristupiti izradi doktorske disertacije.

Astrida Bugarski