Jezik koda moga

Jezik koda moga

Klik — prva ilirska čitaonica na mreži

Kriterij pismenosti, vjerojatno najvažnija stavka pri svakom »mjerenju« stanovništva i njegovih potencijala, različit je od zemlje do zemlje. Po zadnjem hrvatskom, a još uvijek jugoslavenskom popisu stanovništva iz 1991. godine, kriterij pismenosti skrio se iza formulacije sposobnosti čitanja i pisanja na jednom od jezika naših naroda i narodnosti. Na zadnjem britanskom popisu stanovništva u minimalnu pismenost uvedena je i informatička pismenost tj. sposobnost služenja kompjutorom. U kojem opsegu se zahtijeva apsolviranje kompjutora ostalo mi je nejasno, ali sigurno je da su tu Britanci i ostali anglofonci u stanovitoj prednosti.

Yahoo za sve koji govore hrvatski ili Juhuuu!

Naime, svi Internet portali (Yahoo, Netscape...) služe se materinjim, engleskim, jezikom. Za ispunjenje tog, ne previsokog kriterija pismenosti, svi neanglofonci nalaze se u bitno nezavidnoj situaciji. Još Bože pomozi kada je riječ o velikoj naciji rasprostranjenog jezika, jer oni su već odavna osvojili satelite, pa im organizirati Internet portal nije preveliki kunst. Ali mali narodi, već pritiskom najvažnijeg kapitalističko-tržišnog instrumenta — statistike — jezično su getoizirani. Drugim riječima, da bi se informatički opismenio, Hrvat mora savladati engleski jezik, a onda i posebnu podvrstu engleskog, informatički engleski. Tako je to bilo sve do 1. svibnja kada je na mrežu postavljen Klik — prvi hrvatski Internet portal. Servisne informacije do sada su se na hrvatskom jeziku mogle dobiti na adresi www.proleteri.com, ali Klik je ipak prvi projekt koji bez grizodušja smijemo nazvati portalom. Postavljanje Internet portala pravi je matičarski pothvat, koji ne treba shvatiti kao odgovaranje od učenja stranih jezika, ali neophodno ga je u napredujućoj globalizaciji shvatiti kao super važan prinos očuvanju identiteta. Povrh svega, sve do sada naši dijakritički znakovi izluđivali su anglocentrične programe i pretraživače, naravno i korisnike, a sada je dovoljno otići na hrvatski portal, reći Klik! i dobiti željene informacije, pa makar u tražilicu utipkali Žića Ševrljića Gnjiđu. Ta se činjenica, hrvatskog portala, izravno tiče onih 200-tinjak tisuća informatički pismenih vlasnika domovnice, uključujući tu i neprocjenjiv broj dijaspore koja razumije hrvatski, a sasvim sigurno je da će nakon starta portala svi zagolicani Internetom imati razlog više da se uhvate u mrežu, pa, ako baš hoće, zaplešu ovdje u električnom kolu na narodni melos.

Diljem kuglice zemaljske

Na portalu, na adresi www.klik.hr, moguće je na hrvatskom jeziku koristiti sve temeljne oblike Internet usluga: čitati vijesti, kupovati u web-dućanima, dopisivati se, pretraživati kako domaći tako i međunarodni web, služiti se servisnim informacijama, od kino-programa do reda letenja... Popis tema koje nudi klik-portal strogo je hijerarhiziran prema preferencijama korisnika (vijesti, showbizz, zabava, hardware & software, audio & video, sport, politika, znanost, kultura...), a posebne cjeline su nagradne igre, dućani, info-desk, ankete i sl.

Dvosmjernost internetske komunikacije omogućava najbrži mogući feedback pa želje korisnika postaju daljnje determinante razvoja portala, što je samo jedna od prednosti Interneta. Spomenimo zato i maksimalnu dostupnost informacije u cijelom svijetu, činjenicu da ne postoje troškovi tiska i distribucije kao u tiskanim medijima, da su informacije jednom postavljene na Internet praktično neuništive, da je portal korisniku na raspolaganju non-stop na svakoj točki, sve manje kugle, a sve više kuglice zemaljske. Nije se zato čuditi tomu što je Yahoo prošle godine imao veći godišnji billing od General Motorsa, kao ni tomu što se stranice koje upravo držite u ruci, stranice marginekologije, nalaze istaknuto preporučene i izravno povezane linkovima s ulaznim web stranicama kulture na jedinom hrvatskom portalu, na adresi koju valja utipkati — www.klik.hr.

Kruno Lokotar