Premazan svim mastima

Izreka premazan svim mastima nije neobična. Ljudi je često znaju reći za lukava, prepredena, prefrigana, snalažljiva čovjeka dorasla svim prijevarama i izmotavanjima (»On ti je premazan svim mastima«). No kad ih pitate što to znači, ustuknu i zamisle se. Pa valjda je jasno što znači imenica mast! Upravo u tom grmu leži zec. Ona se, naime, može izgovoriti kao mast i kao mâst, a u tom slučaju naglasak ima razlikovnu ulogu, tj. mijenja značenje riječi.

Mast je izraz koji se čuje osobito u južnoj Hrvatskoj, u Dalmaciji, i znači ono isto što se u kontinentalnoj Hrvatskoj kaže mošt. Dragutin Parčić u svojemu Rječniku slovinsko-talijanskom (Zadar, 1874) ima vrlo zanimljivih izvedenica iz toga korijena; na primjer mastilac je čovjek koji gnječi grožđe da bi se dobio mošt (nekad se, osim grožđa, i kupus za kiseljenje gazio nogama pa je trebala i riječ za one koji su obavljali takve poslove). I za ostatke tiještenja grožđa (drop, trop, kom, komina) ima Parčić zgodnu riječ koju danas malo tko razumije. On ju je zabilježio kao masulj.

Ako ste dobro slušali duhovite riječi Milana Begovića, libretista opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, mogli ste izraz mast čuti u trećem činu, u prizoru na derneku. Trgovci, uz ostalo, nude razna jela i pića:

»Suha mesa, pršuta, slanine!

Hrvaštine, masta, maraštine!«

Doma, žena gazde Marka, kaže:

»Ja bih rado čašu masta!«

A gazda Marko, ljut na nju što je Eri lakovjerno dala novac, odgovara:

»Bogme i ja. — Da je gasta!«

Druga riječ, mâst, ima više značenja i sva se ona vezuju najčešće uz masnoću. Mast može biti netopljiva tvar u živom organizmu. Svinjska mast nastaje topljenjem svinjskoga sala. Na toj se masti nekoć kuhalo, a i danas bi se zacijelo našla još gdjekoja kuhinja u kojoj se kuha na masti. Ljekovite masti pak služe u liječenju nekih bolesti mazanjem.

A sada dolazimo do značenja koje me i potaknulo na to da objasnim uzrečicu iz naslova. Mast je mogla značiti i boju, recimo, puti (tko je crne masti taj je, znači, tamnoga tena, crnomanjast). Kao arhaizmi javljaju se i neke riječi povezane s ovim značenjem, dakle značenjem boje:

mâstiti je još u 19. stoljeću značilo obojiti, obojadisati, kolorirati;

mastilo je bila tinta, ali i tiskarska boja;

mastilac je bio bojar, bojadisar;

mastioničar slikar jak u bojama, kolorist.

Mastilovka je bila slikarska daščica za boje, paleta.

Sada je, vjerujem, jasnije što znači izreka premazan svim mastima. To nije mastan čovjek s kojega bi se cijedila masnoća, nego je to čovjek šaren, šaren tip, onaj koji šara, dakle nestalan i nepouzdan, kakvi već prevaranti i jesu.

A kako to da se ne kaže namazan svim bojama? Boja je turcizam (od tur. boya) koji je ušao u hrvatski jezik kasnije nego riječ mast. Boyadi znači bojiti, bojadisati, mazati. Bojali (nesklonjivo) znači obojen, našaran, a bojaluk je posuda u kojoj se držala razmućena boja (obično se držala razmućena crvena zemlja kojom su se kao prirodnim bojilom ukrašavali, šarali lonci). Turcizam bojama također može značiti boja, ali i ono što je obojeno (rubac, platno, rublje). Svaka domaćica zna da se bijelo rublje ne pere zajedno sa šarenim. Tako se u našim krajevima gdje su se još zadržali turcizmi u običnom govoru može čuti: »Oprala sam bjelinu, ali još nisam bojamu.«

Naravno, lukavac premazan svim mastima neće prati ni jedno ni drugo. To će kavalirski prepustiti ženama.

Nives Opačić