Hrvatski pisci u BiH

Hrvatska misao, časopis za umjetnost i znanost, godište IV, Matica hrvatska Sarajevo, siječanj-ožujak 2000.

Novi broj časopisa trećinu prostora popunjava Leksikonom hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas Mirka Marjanovića. Kao što se upozorava u predgovoru, u leksikon se uvrštavaju pisci »čija je pripadnost hrvatskoj duhovnoj i književno-jezičnoj tradiciji u BiH znanstveno neupitna«, zatim oni koji su rođeni u BiH ili izvan nje, a u njoj su živjeli i stvarali i na kraju oni koji su djelom tematski vezani uz prostor Bosne i Hercegovine. U leksikonu se ne nalaze književnici iz Hrvatske i BiH muslimanskoga podrijetla, kao ni jezikoslovci, pisci latinskih gramatika, teološki pisci, povjesničari i filozofi. Leksikon je namijenjen svakodnevnoj uporabi i u njemu je tek minimum relevantnih podataka. Vremenski raspon od 667 godina (najstariji autor rođen je 1333, a najmlađi 1972) pokazuje kako su se mijenjale ideje, teme, stil i jezični izraz u različitim međuprožimanjima s ondašnjim/sadašnjim europskim strujanjima u književnosti. Ljubo Lucić u rubrici Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća piše o djelovanju franjevaca u Sarajevu, a tekst anonimnoga autora o posveti sarajevske prvostolnice 14. rujna 1889. prevodi Jozo Džambo iz lista »Bosnische Post« (god. VI, br. 74, Sarajevo, 18. rujna 1889). Pjesničkim prinosima rubriku Umjetnosti ispunjavaju Nevenka Nekić, Mila Vlašić-Gvozdić, Ivo Mijo Andrić, Tugomir Matić, Ivo Kobaš, Krešimir Krmpotić i Silvestar Ištuk. O bosanskohercegovačkim maturantima u austrougarskom razdoblju piše Srećko Mato Džaja, s arhivskom upravom Velike Britanije (Public Record Office) upoznaje nas Matko Kovačević, a Ivan Primorac dotiče se teme logičkih i metodoloških osnova, postupaka i faza znanstvenih istraživanja. Jezikoslovnu temu Ikavica u zbirci hrvatskih usmenih lirskih pjesama iz Rame »Tuj tunja, tu jabuka« Marka Dragića« obradila je Senka Marinčić. Tema Bosanski novci, priređivača Tončija Grbelje, pripada pretposljednjoj rubrici nazvanoj Baština. Časopis se sadržajno zaokružuje prikazima novih knjiga i časopisa, kao i obavijestima iz sarajevskoga kulturnog života.

Boris Kuzmić