Glina — slike iz prošlosti

Da Matica hrvatska u Glini drži do zaštite i očuvanja povijesti svoga grada, na najbolji način potvrđuje nedavno urađen album sa starim fotografijama odnosno razglednicama pod naslovom Glina — slike iz prošlosti.

Glina — slike iz prošlosti nastavak je već odrađena posla na kalendaru za jubilarnu 2000. godinu Glina u slici i riječi, čiji su izdavači bili Gradsko poglavarstvo i Matica hrvatska u Glini.

Stara razglednica željeznoga mosta na rijeci Glini na koricama albuma i stare fotografije i razglednice unutar albuma koje su korištene iz vrijedne zbirke Mladena Pereković i fotoarhiva grada Gline kao da povezuju prošlost i sadašnjost Gline.

Jednostavno i kvalitetno ispisan tekst, tiskan pisanim slovima na koricama albuma, ukazuje na prošlost i uvodi u budućnost Gline:

»Prema povijesnim izvorima, naselje Glina se prvi put spominje 1. lipnja 1284. godine. Povijest današnje Gline započinje tek tridesetih godina 18. st. gradnjom utvrde za obranu od Turaka u sutoku rijeka Maje i Gline. Grad se razvio na desnoj obali istoimene rijeke, na raskršću putova prema Sisku, Karlovcu, Pokupskom i Bosni. Posjeduje niz osobitosti koje ga čine jednim od najzanimljivijih graničarskih gradova u Hrvatskoj. Prvi stanovnici Gline su banski vojnici, a za njima dolaze trgovci, zanatlije, obitelji časnika i raznih državnih službenika.

Od 19. st. duša grada je park: oko njega se nalaze svi za život važni objekti: župna crkva i stan, gimnazija, sud, stanovi vojnih časnika, gostiona i sl. Godine 1827. dovršena je gradnja župne crkve sv. Ivana Nepomuka. Po ljepoti i skladu unutrašnjosti spadala je u red najljepših na Banovini.

Već od kraja 18. st. ovdje postoji organizirano obrazovanje i zdravstvena skrb. Glina je i grad u kome se vrlo rano razvio bogat društveni, kulturni i športski život.

Dio svoga vijeka ovom su gradu poklonili i mnogi poznati ljudi iz različitih područja. Grad je to hrvatskog bana Josipa Jelačića, skladatelja 'Lijepe naše' Josipa Runjanina, pjesnika Petra Preradovića i Ivana Trnskog, književnika Ante Kovačića, slikara Zlatka Šulentića i mnogih drugih.

Danas je Glina grad koji se trudi zacijeliti još svježe ratne rane. U Domovinskom ratu ljudske žrtve ovog kraja su ogromne, a mnogi su gospodarski, stambeni, sakralni i kulturno-povijesni objekti oštećeni ili uništeni. Matica hrvatska svojim djelovanjem nastoji sačuvati već pomalo zaboravljene slike grada i udahnuti mu duh novoga života na radost svih kojima je Glina na srcu.«

Jure Adžamić