Afiniteti velikoga konceptualista

Afiniteti velikoga konceptualista

Njegova umjetnost provocira, kako gledatelja, tako i kriticara. Unatoc cesto negativnim reakcijama, ona je konacno priznata kao umjetnost od fundamentalna utjecaja na vizualnu umjetnost, kojom Beuys barata vrlo vješto

Joseph Beuys, Editions, Bec, Museum für angewandte Kunst, Muzej primijenjene umjetnosti, 26. sijecnja-30. travnja 2000.

U jeku velikih izložbi tijekom ovoga beckog proljeca, jedna od najzanimljivijih je svakako ona u Muzeju primijenjene umjetnosti na Stubenringu. Izložba Editions zbirke Schlegel ekstravagantnog njemackog umjetnika Josepha Beuysa privlaci mnoge posjetitelje samom cinjenicom da je na njoj predstavljen veliki dio opusa autora za kojeg možemo slobodno reci da je obilježio europsku umjetnost nakon Drugog svjetskog rata. Berlinska privatna kolekcija Reinharda M. Schlegela sadrži više od pet stotina Beuysovih djela od kojih se vecina može razgledati i na ovoj izložbi, a kojoj su prethodile istovjetne izložbe u Berlinu i Edinburghu.

Roden u svibnju 1921. u Krefeldu, u ruhrskoj oblasti uz nizozemsku granicu, vrlo je kratko studirao medicinu, da bi tijekom rata bio angažiran u Luftwaffeu, gdje je na Istocnoj fronti ranjen i zarobljen. Nakon rata, 1947. upisuje kiparstvo na akademiji u Düsseldorfu, gdje je bio profesor od 1961. do 1971. godine, kada je protjeran zbog razlicitih kontroverzi. Izlagao je mnogo, izmedu ostalog i na kaselskoj Dokumenti 1964, 1968, 1972. i 1980. godine te na venecijanskom Biennalu 1976. Bavio se medu ostalim i politikom, osnivajuci Studentsku partiju ili tzv. Non-Voting Free Referendum Party for Direct Democracy. Zajedno s Heinrichom Böllom osnovao je 1974. Otvoreno internacionalno sveucilište za kreativnost i interdisciplinarna istraživanja. Godine 1979. bio je cak kandidat Zelenih! Umro je 23. sijecnja 1986. godine u Düsseldorfu, gdje je proveo najveci dio života. Priredeno mu je vec više velikih retrospektivnih izložbi, medu koje svakako pripada i ova becka.

Na velikoj izložbi u MAK-u Beuys je predstavljen kao jedan od najvecih svjetskih konceptualista i minimalista. Njegov umjetnicki izricaj u velikoj vecini slucajeva nadilazi okvire konzervativne umjetnosti, pa cak i avangarde. Smjestiti Beuysa u neke likovnjacke ladice nemoguce je s obzirom na njegovu veliku angažiranost u postavljanju novih granica u umjetnosti poslijeratne Europe, a osobito zbog njegova mentalnog sklopa, kojim uvelike odudara od svih dotadašnjih kulturno-umjetnickih koncepcija. Njegova umjetnost provocira, kako gledatelja, tako i kriticara. Unatoc cesto negativnim reakcijama, ona je konacno priznata kao umjetnost od fundamentalna utjecaja na vizualnu umjetnost, kojom Beuys barata vrlo vješto. On gradi sustave cije razlicite elemente (objekte, stvari uporabnih vrijednosti, individualce i sl.) spaja jedinstvenim koncepcijama bez obzira na njihova daleko razlicita svojstva.

Kako drukcije objasniti Beuysov afinitet prema izlaganju odjevnih predmeta, sanjki, kamenih blokova s otisnutim likom zeca ili povezivanja Kantovih filozofskih izdanja s dodatkom za juhu. Ideja i kreativnost jedine su Beuysove vodilje. Sve je to vidljivo u izloženim Editions i Multiples. Beuys kaže da ideja tih multipli (mnogostrukosti ili višestrukosti) jest sama distribucija ideja. Jasno se to odražava u djelima poput Intuition (1968), praznoga drvenog ormarica s natpisom Intuicija; Schlitten (1969), gdje na sanjke veže deku i baterijsku svjetiljku; Filzanzug (1970), odjela krojena po njegovoj mjeri obješena na vješalicu; Capri-Batterie (1985), kada povezuje limun sa žutom žaruljom; školsku plocu manjih dimenzija s ispisanim crvenim Kunst = Kapital (1980). Beuysovi višeslojni i višeznacni objekti dopunjeni su njegovim fotografijama s Warholom, ali i obicnim ljudima s kojima cisti šumu (Save the Forrest, 1972), razglednicama, grafikama i crtežima...

Jednom je izjavio: »Kreativnost nije monopol umjetnika. To je krucijalna cinjenica koju sam spoznao i taj širi koncept kreativnosti moj je umjetnicki koncept.« Novi koncepti Beuysovih performansa i akcija Titus, Ifigenija i konj na Documenti 1969. godine ili sadnja sedam tisuca stabala hrasta u Kasselu 1982-87. godine djeluju vrlo provokativno i smišljeno. Isto tako i materijali elemenata od kojih sastavlja umjetnicko djelo (krv, zagadena rajnska voda, riblji kostur...). Umjetnik neprekidno izaziva naša estetska iskustva, ostavljajuci nas cesto s previše postavljenih pitanja.

Beuysov ekološki angažman ili pak njegovi filmovi koji su takoder na dispoziciji u MAK-u odaju veliku inventivnu snagu covjeka koji se svim sredstvima borio protiv pojmova kao što su harmonija, jedinstvo, proporcija, integritet ili kompozicija, a nametnuo vlastitu koncepciju umjetnosti, svoju estetsku tablicu i sociološki utjecaj. Tako je i John Cage 1986. godine napisao Mesostic für Joseph Beuys:

more than Just a

persOnal thing

The interrelationShip

of procEsses

not the sPlitting of life separate compartments

wHoleness

Bathtub

the strEss is on the meaning

to Use my life

from earlY on

aS tool

Marko Kružić