Zmaj kao ljubimac

Zmaj kao ljubimac

Drache: Majestät oder Monster/Zmaj: veličanstvo ili čudoviste. Österreichisches Museum für Volkskunde und Österreichische Gesellschaft für Chinaforschung/Austrijski etnografski muzej i Austrijsko društvo za proučavanje Kine, Beč, 29. veljače-21. svibnja 2000.

Neki ga smatraju odgovornim za prirodne katastrofe, redovito pohlepno proždiranje najljepših mjesnih djeva, hirovito otimanje djece i ljubomorno čuvanje tko zna kada i od koga ukradena blaga, dok drugima, naprotiv, donosi sreću i blagostanje, služi kao zaštita od zlih duhova, pa čak i kao kućni ljubimac. Zla spodoba, koja se još iz likovnih prikaza antičkih kultura provlači kroz povijest europske mitologije utjelovljena u likovima (često višeglave) leteće zmije, crva ili krokodila s krilima i dugim uvijenim repom, latinski draco, šestoga je veljače ove godine ponovno započeo svoju cikličku vladavinu kineskim horoskopom. Riječ je, naravno, o zmaju, u čijem će se znaku roditi kreativna, marljiva, pa čak i pomalo radoholičarska djeca, osobine kojih su posve u skladu s kineskom percepcijom zmaja — donositelja kiše, plodnosti i bogatstva.

Novom izložbom, koja nudi usporedni prikaz doživljaja zmaja u europskim, ponajprije germanskim, i dalekoistočnim kulturama, bečki Austrijski etnografski muzej propituje i njegovu ulogu u različitim, međusobno udaljenim, kulturama, mitologijama i religijama te relativizira pojmove pozitivnog s jedne i negativnoga s druge strane. Izlošci koji sežu od arheoloških nalaza, preko ilustracija različitih rukopisa i knjiga, predmeta iz područja narodnog rukotvorstva i pučke pobožnosti, te iz područja sakralne i svakodnevne uporabe, sve do onih koji dokumentiraju današnjicu (plakati, igrani filmovi koji se mogu pogledati u jednoj prostoriji, knjige, časopisi, karikature, crteži, pa čak i, primjerice, model zmaja iz postave Mozartove Čarobne frule iz 1989. godine u bečkoj Operi), kao i njihova bogata tekstualna pratnja zorno pokazuju da je put koji je zmaj prošao tijekom svoje europske povijesti zasigurno zanimljiv: naši su antički preci zmaja doživljavali isključivo kao čudovište koje ponajprije znači opasnost. Najčešće su ga smještali u mračne spilje, u kojima je nerijetko čuvao blago oteto obližnjem vladaru ili moćniku za koje su se mnogi junaci pokušali izboriti, nadajući se da će zauzvrat biti nagrađeni zasluženom rukom lijepe vladareve kćeri. Bio je to tek jedan od načina nastanka mnogih junaka, najprije u praindoeuropskim pretkršćanskim vjerovanjima, poslije preuzetima i u Bibliji, od kojih je zasigurno najpoznatiji neustrašivi sveti Juraj. Čini se da su borbe protiv zlog čudovišta poticale i spolnu emancipaciju — naime, neki od boraca bile su žene, primjerice sveta Margareta, no one su, slijedeći ondašnje (a i današnje) stereotipe o njeznoj ženskoj naravi, prema pobijeđenoj zvijeri postupale mnogo blaže od svojih muških suboraca: umjesto bezosjećajna odsijecanja glave, zadovoljile bi se pripitomljavanjem zmaja, kojemu bi zatim stavile ogrlicu i vodile ga na lancu poput egzotičnoga ljubimca svedena — želimo li već biti dokraja ironični — na razinu poslušna hodajućeg upaljača.

Zbog njegove snage i moći, izgleda, no ponajprije priča o žrtvovanju nevinih djevojaka, zmaju se pripisuje i snažna spolna komponenta — naime, pretpostavimo li da te nesretnice nemaju neka posebna prehrambena ili energentska svojstva, jasno je da je njihova žrtva bila ponajprije seksualne naravi. Europskog zmaja tako prati glas opasna stvorenja natprirodne snage, ali i hirovite, zle i podmukle spodobe u koju je kršćanstvo utjelovilo vraga, a njegovu antičku spilju pretvorilo u mračne dubine pakla. Suvremena kultura, naprotiv, tretira zmaja posve drukčije: negativne su se crte ponajprije očuvale u karikaturama, dok se s druge strane razvilo obilje pozitivnih pristupa zmaju, osobito u dječjoj književnosti te u turizmu: Klagenfurt se, primjerice, diči statuom zmaja postavljenom u strogom gradskog središtu, a dovoljno je prisjetiti se i posve komercijalizirane škotske Nessie.

Za razliku od Europe, Kina i Daleki istok općenito zmaja promatraju isključivo kao pozitivan lik koji donosi sreću, blagostanje, zaštitu od zlih sila, a ujedno postaje i simbolom cara te mu — prikazujući ga u mnogim oblicima, uglavnom kombinacijama vodenih i kopnenih životinja — posvećuju mnogo pozornosti. Kineski zmaj ukrašava mnoge prostore i prisutan je u brojnim prilikama: tako su na ovoj izložbi prikazane religijske i profane posude od plemenitog materijala, statue od žada, šareni i svilom vezeni kimoni, svijećnjaci i slike. Kinezi zmaja uglavnom, pogotovo u novije vrijeme, prikazuju kao simpatično stvorenje velikih, širom otvorenih očiju, koje u naručju drži tradicionalno odjevenu ženu, a među zubima ili u šapama ružičasti cvijet. Ako iz njegovih usta suklja vatra, ona je zlatna, podsjeća na zrake sunca i miluje tlo na koje pada i kojemu je još prije nekoliko tisuća godina donosila plodnost.

Sanja Kalapoš