Vapaj za obnovom

Izborna skupština Matice hrvatske u Glini, 30. ožujka 2000.

Željka Kihalić iz Prekope kod Gline postala je trideseti član Matice hrvatske u Glini te se kao najmlađa članica obratila izbornoj skupštini izražavajući želju mladih da se i u ovim nepovoljnim društvenim okolnostima što više pozornosti posveti mladima i njihovim kulturnim potrebama te da i mladi budu u većoj mjeri kreatori kulturnih sadržaja i zbivanja u Glini.

I ostali članovi Matice: Mirko Klobučar, Karlo Lipak, Đ uro Šterk i drugi na skupštini su istaknuli potrebu omasovljenja udruge s prosvjetnim djelatnicima, učenicima i ostalim zainteresiranim za razvoj kulture u ratom razorenoj Glini, koja vapi ne samo za gospodarskom i materijalnom nego i za duhovnom i kulturnom obnovom.

Matica hrvatska je od 1998. godine, kada je registrirana sukladno Zakonu o udrugama, postala nositelj i animator kulturnoga života u Glini. Zahvaljujući Matici i njezinoj djelatnosti oživljeni su i otrgnuti od zaborava najvažniji povijesni događaji te bogata kulturna tradicija i običaji ovoga kraja.

Iako s ograničenim financijskim i materijalnim mogućnostima, tiskano je pet brojeva glasila »Matica glinska«, vrijedna knjiga Spomenica glinskih župa, kalendar za 2000. godinu pod naslovom Glina u slici i riječi, zbirka razglednica nazvana Slike iz prošlosti itd.

Na skupštini su izložena i predstavljena izdanja trinaest najaktivnijih Matica u Hrvatskoj, koja su kao donacija osigurana posredovanjem središnjice Matice hrvatske iz Zagreba i koja će postati dio građe glinske knjižnice i čitaonice.

Za nesebičnu potporu u djelovanju Matice na skupštini su dodijeljene zahvalnice Poglavarstvu grada, koju je osobno primio gradonačelnik Marko Sremić, Kaznenom zavodu u Glini, Stjepanu Sučiću dopredsjedniku Matice hrvatske u Zagrebu i Katici Gašljević, urednici »Matice glinske«.

U predsjedništvo Matice izabrani su: Željko Jambrešić — predsjednik, Ivan Šantek — dopredsjednik, Katica Gašljević — tajnica, Drenka Kreštalica — rizničarka te Đ uro Šterk, Karlo Lipak i Jure Adžamić, a u nadzorni odbor izabrani su Miroslav Verson, Aleksandra Pereković i Matija Herman.

Jure Adžamić

Tuđmanovi dosjei

»Motrišta«, glasilo Matice hrvatske u Mostaru, Mostar, br. 15/2000.

Časopis »Motrišta« sadrži rubrike kojima su pokrivena politička, tehnička, povijesna, umjetnička i književna područja te je namijenjen širokom krugu čitatelja.

U okviru rubrike Aktualno Ž. Raguž govori o krizi elite koja je uzročnik krize nacije. U rubrici Projekti V. Mileta predstavlja pakt o stabilnosti jugoistočne Europe i njegove ekonomske sadržaje, a T. Marić kritizira nacrt izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. U Usporedbama N. Herceg i Z. Tomić detaljno prikazuju politički, parlamentarni, stranački i izborni sustav Velike Britanije, a N. Bodiroga-Vukobrat i D. Vukobrat govore o novim tehnologijama koje modeliraju nove odnose unutar društva. U rubrici Baština M. Dragić iznosi hrvatske predaje i legende o starim grobljima u BiH, D. Mandić govori o hrvatskom podrijetlu stećaka, fra V. Karačić osvrnuo se na okrugli stol održan u Mostaru 1999. i predstavlja ulogu franjevačkih samostana BiH u njegovanju i promicanju likovne kulture i umjetnosti, a J. Vego govori o planini Velikoj Čvrsnici, o njezinoj flori i fauni te ulozi koju ona ima za Hercegovinu. Rubriku Autori i djela popunjavaju R. Glibo tekstom o Ali-paši Varvaraku iz Rame, S. Ivanković koji predstavlja Ivana Zovka kao prosvjetnog i kulturnog pregaoca iz 19. stoljeća i donosi njegove originalne tekstove, K. Šego govori o proznom piscu Stanku Vasilju, Ž. Grahovac podsjeća nas na pjesništvo Viktora Vide, u povodu četrdesete obljetnice smrti, S. Vrljić proučava jezik i stil u poeziji Veselka Koromana, a A. Lučić upozorava na Oglede o duhovnim izazovima zapisa Miljenka Stojića. Rubriku Moj izbor uredila je glumica Tatjana Feher ulomkom Krležina romana Povratak Filipa Latinovicza. U Književnoj radionici surađuju D. Šimović, P. Pavlović, J. Jakša, T. Gavran, M. Vlašić i D. Marijanović. U rubrici Jezik J. Lisac predstavlja skicu za portret Stjepana Ivšića, a R. Tomić prikazuje sudbinu hrvatskog jezika u dijaspori. Rubrika Ocjene donosi mnoštvo tekstova o knjigama izašlima u Zagrebu i Mostaru. U rubrici Dokumenti M. Vuković prikazuje sudske dosjee koji su vođeni protiv Franje Tuđmana.

Tanja Tomašić

Skupštine udruga Matice hrvatske

Sv. Ivan Zelina

Kratkim, ali vrlo zanimljivim, recitatorsko-glazbenim programom zelinskih srednjoškolaca otpočela je izborna skupština MH u Sv. Ivanu Zelini, održana 22. ožujka 2000. u tamošnjoj srednjoj školi, koja nosi ime Dragutina Stražimira (1821-1891), svećenika i poljodjelskog stručnjaka. Izvješće o radu ogranka u protekle dvije godine podnio je predsjednik MH u Sv. Ivanu Zelini Marijan Houška, kojem je u nastavku skupštine ta dužnost povjerena i za sljedeće dvije godine.

Osim organiziranja mnogih koncerata u mjesnim crkvama, zatim izložbi i tribina, u izvješću su istaknuti i skroman, ali svakako nezaobilazan, izdavački rad ogranka te izvrsna suradnja s mjesnim školama i kulturnim udrugama, osobito s pjevačkim društvom, koje nagodinu slavi stotu godišnjicu. Najviše aktivnosti bilo je ipak usmjereno na pripremanje obilježavanja važnoga jubileja — osamsto godina Župne crkve sv. Ivana Krstitelja (1200-2000), ujedno i osamsto godina od prvog spomena naselja Sv. Ivan Zelina. Jedan od važnijih priloga tom obilježavanju bit će reprezentativna monografija Sv. Ivana Zeline, koja je već uvelike dogotovljena.

Govoreći o planovima za sljedeće razdoblje, Mladen Houška iznio je namjeru osnivanja zavičajne zbirke Dragutina Domjanića, za što su pripreme ogranka već počele. Zbirka bi bila smještena u mjesnom muzeju, a svrha bi joj bila afirmacija i čuvanje uspomene na toga velikog hrvatskog književnika i kulturnog djelatnika iz zelinskog kraja.

Sudionike skupštine pozdravio je i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu i njezin tajnik za ogranke, koji je uz riječi poticaja i zahvale uručio ravnateljima školâ komplete sabranih djela još jednog našeg istaknutog Dragutina, Dragutina Tadijanovića.

Zadar

Svakako jedan od najproduktivnijih i najuzornijih ogranaka MH, onaj zadarski, izbornu je skupštinu održao 25. ožujka 2000, uz aktivno sudjelovanje velikog broja njegovih članova-radnika.

Opravdanost ovih superlativa najbolje potvrđuju činjenice navedene u izvješću o radu ogranka, koje je nakon odavanja počasti preminulim i podjele članskih iskaznica novim članovima MH u Zadru, podnio njezin predsjednik Šime Batović. Izvješće obuhvaća razdoblje od oživljavanja ogranka 1990. do 1999, a za tu je prigodu tiskana i Bibliografija članaka i radova o djelovanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru od 1990. do 1997. godine, koja je podijeljena svim sudionicima skupštine. Za ovu prigodu dovoljno je izdvojiti samo neke brojčane podatke: održano je 250 raznovrsnih priredaba, od čega 99 predavanja te 83 prikaza knjigâ, organizirano je šest smotri Domaća rič (od '94. do '99), posvećenih govorima zadarskog kraja, objavljeno je deset zbornika (uključujući četiri sveska Domaće riči), devet znanstvenih i 29 književnih djelâ (najviše poezije), a ogranak je kontinuirano izdavao i časopis »Zadarska revija«, poslije preimenovan u »Zadarska smotra«. Tome treba dodati i podatak da je MH Zadar u proteklih devet godina osnovala jedanaest povjereništava u zadarskoj okolici, koja su također razvila vrlo bogatu i raznovrsnu kulturnu djelatnost. Uza sve navedeno, istaknuta je i živa suradnja s drugim Matičinim ograncima, kao i s drugim zadarskim ustanovama, ponajprije kulturnim. Uzmu li se sve te činjenice u obzir, potpuno je opravdano Ogranku Matice hrvatske u Zadru pridati atribut najvažnije kulturne udruge toga grada.

U vrlo zanimljivoj i konstruktivnoj raspravi koju je potaknulo podneseno izvješće artikulirani su mnogi problemi koji uvelike otežavaju rad MH u Zadru, a za koje su dosad pronalažena najčešće privremena i provizorna rješenja. Najvažniji među njima premalen su i neprimjeren prostor za sve veću i raznovrsniju aktivnost ogranka te nedostatak novca za objavljivanje brojnih gotovih rukopisa, osobito magistarskih i doktorskih radova. Naime, Zadar kao grad s iznimnim umjetničkim, znanstvenim i kulturnim potencijalom trenutačno nema pravo izdavačko poduzeće, pa je u tom smislu sa skupštine upućen apel za rješavanje tog velikog kulturološkog problema. U raspravi je sudjelovao i gost skupštine Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu, koji je istaknuo značenje i nužnost što veće i što kvalitetnije kulturne djelatnosti, kako u Zadru, tako i u drugim hrvatskim gradovima. Protuteža Zagrebu kao kulturnom središtu najbolja je pretpostavka za normalan kulturni život i razvoj svih naših regija, a time i Hrvatske u cjelini.

Potkraj skupštine izabrani su članovi upravnih tijela MH u Zadru. Šime Batović ponovno je izabran za predsjednika, a na mjestu dopredsjednika Stijepu Obada zamijenio je Marijan Diklić. Nakon toga naznačene su glavne aktivnosti u tekućoj godini, između ostalog osnivanje novih povjereništava, organiziranje znanstvenih skupova (namjera je održati skup o Zadru između dva svjetska rata, kao i skup posvećen Zadru u razdoblju Domovinskog rata) i dr.

Đ akovo

U đakovačkoj Narodnoj knjižnici i čitaonici održana je 23. ožujka 2000. izborna skupština Matice hrvatske u Đ akovu. Glavne teme bile su prihvaćanje izvješća o radu u posljednje dvije godine, kao i izvješća o financijskom poslovanju, zatim izbor novoga predsjedništva i nadzornog odbora i na koncu definiranje i prihvaćanje plana rada za tekuću godinu.

U izvješću o radu, koje je podnio predsjednik MH u Đ akovu Marinko Zirdum, ukratko je predstavljen niz raznovrsnih kulturnih manifestacija, s posebnim naglaskom na tribinama i predstavljanjima knjigâ, koje je od 1998. do 2000. organizirao đakovački ogranak MH. Kao najvažnija među njima s ponosom je istaknuta manifestacija Đ akovački susreti hrvatskih književnih kritičara, koja je dosad održana dvaput ('98. i '99), i to u sklopu međunarodne smotre folklora Đ akovački vezovi. Na Susrete organizatori su uspjeli dovesti naše najuglednije književne kritičare. U tome su im mnogo pomogli u tom smislu vrlo utjecajni članovi MH iz drugih gradova, prije svega Stanislav Marijanović iz MH u Osijeku i Vlaho Bogišić, potpredsjednik Matice hrvatske u Zagrebu. Upravo su oni bili gosti skupštine, pa su se njenim sudionicima i obratili riječima potpore i zahvale na dosad uloženu trudu u organizaciji Susretâ, ali i u drugim djelatnostima — treba dodati i to da je MH u Đ akovu u posljednje dvije godine objavila devet knjiga (književnosti i publicistike).

Sve prisutne na skupštini pozdravio je još jedan potpredsjednik Matičine Središnjice, Stjepan Sučić, koji je istaknuo nužnost privlačenja mlađe populacije Matičinu okrilju, što je moguće postići jedino predstavljanjem njezinih sadržaja i programa u školama.

Nakon toga uslijedio je izbor članova upravnih tijela MH u Đ akovu za sljedeće dvije godine, koji nije donio gotovo nikakvih promjena. Recimo samo to da je za predsjednika ponovno izabran Marinko Zirdum, a za tajnika Miro Šola, koji je tu dužnost obavljao i dosad.

Od planova za tekuću godinu treba jedino istaknuti organiziranje trećih po redu Đ akovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.

Krešimir Dominković

Sve nas je više

Osnivačka skupština Ogranka MH u Klanjcu, Klanjec, 24. ožujka 2000.

Imaginarna karta ogranaka Matice hrvatske postala je bogatija za još jedan topos, ucrtano je u nju novo buduće žarište kulturnog života. Naime, skromno i bez buke, u zagorskom je gradiću Klanjcu održana 24. ožujka 2000. osnivačka skupština mjesnog ogranka Matice hrvatske, u nazočnosti malog, ali za sasvim pristojno djelovanje novoga ogranka dovoljna broja entuzijasta i inicijatora.

Najprije su prihvaćena pravila prema kojima će MH u Klanjcu djelovati, a zatim su izabrani članovi uprave ogranka. Za predsjednicu je izabrana Marina Kolar, a za tajnicu Snježana Ricijaš. U nastupnom govoru Marina Kolar opisala je proces utemeljenja ogranka (od ideje do realizacije) te je zahvalila na potpori Matičinoj Središnjici i susjednim ograncima u Zaboku i Krapini.

U ime MH u Zagrebu skupštinu je pozdravio njezin potpredsjednik i tajnik za ogranke Stjepan Sučić, koji je izrazivši zadovoljstvo zbog osnivanja novog ogranka MH sve prisutne upoznao s najsvjetlijim imenima i događajima iz duge Matičine povijesti te Matici hrvatskoj u Klanjcu zaželio uspješnu i plodnu budućnost. Čestitke novom ogranku uputili su i predsjednici ogranaka u Krapini i Zaboku, Vesna Gregurović i Stjepan Bučar, obećavši mu svu potrebnu pomoć i suradnju u funkcioniranju i ostvarivanju planiranih aktivnosti. A te aktivnosti, iznesene u nastavku skupštine, nisu male i zanemarive. Među njima su: organiziranje književnih večeri i koncerata, nagrađivanje najboljih učenika, sakupljanje starih i vrijednih knjiga i druge kulturne baštine, a posebice promicanje i održavanje uspomene na djela važnih osoba iz klanječkog kraja. Tako bi primjerice jezikoslovci Broz, A. Iveković, Jambrešić, zatim likovni umjetnici O. Iveković, Augustinčić, kao i svima poznati Antun Mihanović, i u članovima MH u Klanjcu mogli dobiti vrlo vrijedne i ozbiljne zagovornike.

Nakon završetka skupštine članovi KUD-a Antun Mihanovićiz Klanjca izveli su kratak i zanimljiv plesno-literarni program.

Krešimir Dominković