Natjecanje u natezanju konopca

Natjecanje u natezanju konopca

Tribina »Budućnost Hrvatskih studija«, KIC, Zagreb, 12. travnja 2000.

Sjednica Senata Sveučilišta o budućnosti HS, 13. travnja 2000.

Dan 1: Bilo je tu i rasizma

U srijedu, 12. travnja, u zagrebačkom KIC-u u Preradovićevoj održana je tribina pod naslovom Budućnost Hrvatskih studija (???), na kojoj su gostovali profesori s Filozofskoga fakulteta i Hrvatskih studija. U vrlo usijanoj, gotovo histeričnoj atmosferi podgrijanoj neskrivenom uznemirenošću mnogobrojne publike, uglavnom studenata Hrvatskih studija, do glasa su pokušavali doći profesori Petar Korunić, Ivo Goldstein, Milan Mesić, Lino Veljak i Neven Budak s Filozofskog fakulteta, te Jure Zovko, Mladen Ančić i Alexander Buczynski sa HS-a. Najavljeni dekani i jednog i drugog fakulteta nisu se pojavili. Cijela tribina u trajanju nešto dulje od dva sata protekla je u borbi s navijački nastrojenom publikom, koja je unaprijed bojkotirala profesore s Filozofskog fakulteta, ne pokazavši nikakva interesa ni sluha za njihove iskaze. O samoj temi radi koje su se okupili rečeno je jako malo, umjesto o budućnosti, podnosili su se neraščišćeni računi iz prošlosti, i to na vrlo kaotičan način, tako da je razgovor često gubio na kontinuitetu. Osim toga, ton i sadržaj razgovora često se spuštao na vrlo nisku i neuglednu razinu, pri čemu su do izražaja dolazili osobni animoziteti, sveopći odij jednih studija prema drugima, pa čak i šovinistički ispadi nekih sudionika.

Tribina je započela izlaganjem profesora Jure Zovka, koji se prvo požalio na nejednaku brojčanu zastupljenost predstavnika FF-a i HS-a, kao da je ono što treba uslijediti natjecanje u natezanju konopca, a ne akademski dijalog i polemika. Zatim je objasnio koji su uopće bili razlozi osnivanja HS-a. Prema Zovkovim riječima, Hrvatski studiji osnovani su zato jer je u našem društvu osnovana demokracija, i to zahtijeva drukčiju perspektivu, jer su u prijašnjem sustavu studiji bili ideologizirani. Ta, dakako, vrlo paušalna i netočna tvrdnja bila je ujedno i kraj njegove argumentacije.

Nakon toga, u raspravu se uključio prof. Korunić sa FF-a. On je rekao da je protuzakonito stvarati paralelne studije, da u nastavnim planovima HS-a nije rečeno ništa novo i da ono što su HS do sada ponudili nije sveučilišna razina. Tvrdnju o polulegalnosti HS-a potvrdio je također i prof. Mesić, govoreći da takvi paralelni studiji ne postoje nigdje na svijetu. Prof. Goldstein, izazvan otvorenim nezadovoljstvom i nenaklonošću prisutnih studenata, ali i raznim glasinama (»priča se da ja studente HS-a tjeram na ulicu«), temperamentno je opovrgnuo takve laži govoreći: »Mi smo govorili da studenti ili prijeđu na FF ili da upisna kvota ove godine bude nula. Nastava se mora gasiti postupno i studenti HS-a moraju završiti svoje studije. Ružno je da vas netko huška i zlorabi, obratio se prof. Goldstein studentima, vama se ne može ništa dogoditi, vi ćete završiti svoje studije i dobit ćete diplome u ruke.«

Prof. Budak potvrdio je to stajalište kolege, naglasivši da studenti FF-a i HS-a dobivaju iste diplome, a razlike u programima jako su velike i takvo što je apsurdno. Na Budakovu izjavu o tome da legalnost otvaranja HS-a nije upitna, ali da je upitna legalnost otvaranja pojedinih smjerova na HS, nadovezao se prof. Ančić sa HS-a. »Što je zakonito, a što ne?!«, rekao je prof. Ančić. »Mislim da svi znamo u kakvoj zemlji živimo, gdje se zakoni ne moraju poštivati, pa čemu onda toliko natezanje oko toga?«

Gospodin Zovko upitao je prof. Mesića da li je on napisao da se sudbina HS-a mora riješiti kao sudbina nekoga tajkunskog poduzeća. Prof. Mesić objasnio je da je on u jednom svom tekstu napisao kako se Hrvatski studiji u svojoj genezi mogu shvatiti jedino u kontekstu ukupnih društvenih zbivanja (gospodarstvenih, političkih i drugih promjena), što je slično s pojavom tajkuna, zbog, dakako, načela nepoštivanja zakona. Nakon toga počeo je razgovor o prednostima i nedostacima programa na jednom i drugom fakultetu. Prof. Goldstein rekao je da razgovor o tome koji je studij bolji nema smisla, naglasivši da dosta profesora sa FF-a predaje na HS-u. Pravi je problem u kršenju zakona, istaknuo je, jer velik broj nastavnika sa HS-a nije izabran u znanstvenonastavna zvanja, nego samo u znanstvena. Također, nastavnici sa FF-a koji predaju na HS-u morali bi dobiti dopuštenje sveučilišta da to čine, a oni to nisu ni tražili. Usput, na FF-u profesorska satnica iznosi šezdeset kuna, a na HS-u — četiristo.

»Stavite svoje radove na vagu, mi ćemo svoje, pa ćemo vidjeti koga treba ukinuti!« rekao je prof. Zovko.

»Kolega Zovko i njegovi zemljaci opljačkali su ovu zemlju!«, izmaknulo se prof. Veljku, što je ionako loše artikuliranu raspravu odvelo u krivom smjeru. Trenutak kasnije prof. Veljak ispričao se zbog svoga rasističkog ispada.

Ivo Goldstein rekao je da je odsjek za povijest na HS-u otvoren preko noći na izravan nalog bivšega predsjednika koji je još od šezdesetih godina gajio izričit antagonizam prema Odsjeku za povijest na zagrebačkom FF-u jer mu je tu odbijena doktorska radnja pa je morao doktorirati u Zadru.

S obzirom da je velik broj prisutnih profesora upravo s katedra povijesti, nekoliko trenutaka analizirali su i uspoređivali programe s odsjeka za povijest na oba fakulteta. Prof. Budak požalio se da kada se otvarao odsjek za povijest na Hrvatskim studijima, nitko nije pitao njih, kolege s Filozofskog fakulteta, što misle o tome. Također, zaključio je da je program povijesti na Hrvatskim studijima zbog sličnosti sa programom na Filozofskom nepotreban, a zbog načina i kvalitete izvođenja štetan.

Uz još koju kritičku napomenu i negativnu silnicu koju su profesori upravili jedni prema drugima okončan je burni dijalog koji nije rezultirao nekim zrelim i plodonosnim zaključcima.

Dan 2: Završena je mala proslava...

Već sutradan, u četvrtak 13. travnja sastao se Senat sveučilišta u Zagrebu na kojem se tajnim glasanjem odlučivalo o budućnosti Hrvatskih studija. Pred zgradom Pravnoga fakulteta okupilo se nekoliko stotinjaka ogorčenih studenata koji su glasnim protestiranjem izrazili nezadovoljstvo što se status njihova fakulteta uopće dovodi u upit. Sjednica Senata trajala je gotovo sedam sati, a prema naknadnim izjavama prisutnih dominantne divergentne struje odvodile su njezin tok iz krajnosti u krajnost (čas se zalagalo za potpuno ukinuće Hrvatskih studija, čas za potvrdu njihove pravne osobnosti). Kada je sjednica napokon završena, vrlo tijesnom razlikom u broju glasova (18:17) odlučeno je da se Hrvatskim studijima prizna pravni legitimitet. Drugim riječima, tom odlukom Hrvatski studiji postali su fakultet ravnopravan ostalim fakultetima na Sveučilištu, što još mora pravno potvrditi Upravno vijeće jer Senat Sveučilišta nije za to ovlašten. Međutim, predloženi plan nije u cijelosti ostvaren jer je pravna osobnost potvrđena samo studijima sociologije, hrvatske kulture i filozofije koji su osnovani još '93. godine i njihova pravna osnova nije sporna. Studiji koji pri osnivanju nisu prošli zakonsku proceduru i kojima se pravna osobnost spočitava studiji su novinarstva, psihologije i povijesti, i odlukom senata za ovu godinu određena im je upisna kvota nula. Razlog je i taj što se, prema zaključku Senata, mora provesti nova evaluacija vrednovanja kvalitete tih studija. Studenti se, naravno, nisu pomirili s odlukom Senata i već sljedeći tjedan namjeravaju s peticijom protiv ukidanja upisnih kvota na tim studijskim grupama za ovu godinu posjetiti ministra Kraljevića.

Na zajedničkom okupljanju predsjednika Stručnog Vijeća HS Tihomila Maštrovića, profesora s tog fakulteta i studenata, nakon završetka sjednice Senata, otvoren je šampanjac te se nazdravilo budućnosti tog fakulteta. Maštrović se obratio studentima rekavši da su postojale razne težnje onih koji su konkurencija Hrvatskim studijima, koji su im zavidni i koji su glasali protiv samo da bi se dodvorili rektoru. Također, rekao je da svi studiji na Hrvatskim studijima imaju legitimitet i da je dovođenje u pitanje pravne osobnosti triju studijskih grupa čisto podmetanje, objašnjavajući to time da je akceleracija negativne energije prema HS-u prisutna sa svih strana. Na kratkoj proslavi bio je nazočan i prof. Koprek, dekan Filozofskog fakulteta družbe Isusove koji je istaknuo zasluge Maštrovića za ovakav rasplet situacije te rekao da HS ima čvrstu potporu njegova fakulteta. Rečeno je da će oba, po njima bratska studija, razmišljati o zajedničkoj budućnosti možda i izvan Zagrebačkog sveučilišta, ako tu za njih ne bude dovoljno razumijevanja.

Maštrović je rekao da je svrha osnutka Hrvatskih studija traganje za istinom i da oni, zajedno sa studentima, traže taj sveti cilj. »Želim vam da budete ono što i jeste, najbolji humanistički studiji u državi, da budete sol hrvatskoj zemlji!«

Nazvavši taj trenutak hrvatskim proljećem 2000, završena je ta mala proslava.

Tatjana Gromača