KRONOLOGIJA HRVATSKIH STUDIJA

A.

Faza jednogodiŠnjeg studija 1992-1993.

I. Osnivanje sveučilišnoga komparativnog studija hrvatske filozofije i društva

30. srpnja 1992.

Zahtjev za osnivanje studija

Ministarstvu prosvjete i kulture upućen je Zahtjev za izdavanje potvrde o ispunjenosti uvjeta za osnivanje i početak rada znanstveno-nastavne organizacije iz područja humanističkih i društvenih znanosti.

22. listopada 1992.

Izborni predmeti

Dekan PMF prof. dr. Hrvoje Kraljević upućuje zamolbu za uvrštavanje kolegija Hrvatskih studija kao izborne predmete.

22. listopada 1992.

Prihvaćanje nastavnog plana i programa

Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta na prijedlog Odbora za nastavu na svojoj prvoj sjednici u ak. godini 1992/93. donijelo je Odluku o prihvaćanju nastavnog plana i programa dvosemestralnog sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva.

22. listopada 1992.

Imenovanje Kolegija

Rektor Šunjić donosi Rješenje o imenovanju Kolegija Sveučilišnoga komparativnog studija hrvatske filozofije i društva: dr. Pavo Barišić, zamjenik voditelja, dr. Ante Čović, voditelj Studija, dr. Josip Ćurić, dr. Ivan Rogić, dr. Vlado Šakić, dr. Jure Zovko.

31. listopada i 1. studenoga 1992.

Natječaj za upis

Objavljen natječaj za upis studenata u dvosemestralni sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva u školskoj godini 1992/93.

3. studenoga 1992.

Konstituirajuća sjednica Kolegija

Prva konstituirajuća sjednica Kolegija Studija. Stanko Posavac imenovan je tajnikom Studija i odlučeno je da tajništvo bude u prostorijama IPDI-ja.

12. studenoga 1992.

Upit dekanice FF

Dekanica Filozofskog fakulteta Sonja Bašić zatražila je od prorektora Valića informacije o uvođenju Sveučilišnoga komparativnog studija hrvatske filozofije i društva.

13. studenoga 1992.

Očitovanje prorektora Valića

Prorektor Valić obrazlaže u dopisu FF pravnu osnovanost inicijative za uvođenje studija i informira o sjednicama Odbora za nastavu Sveučilišta na kojima je raspravljana problematika studija.

16. studenoga 1992.

Otvaranje Studija

Svečano otvaranje Studija u Auli Sveučilišta.

24. studenoga 1992.

Odgovor Ministarstva kulture i prosvjete

Odgovor Ministarstva kulture i prosvjete o statusnim pitanjima Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva.

23. prosinca 1992.

Rasprava o Studiju na ZNV-u Filozofskog fakulteta

Znanstveno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta na 4. sjednici provelo je raspravu o Komparativnom studiju hrvatske filozofije i društva te »prihvatilo tumačenje Ministarstva za prosvjetu i kulturu o jednogodišnjem studiju hrvatske filozofije i društva koje, između ostalog, kaže da se radi o obrazovnom programu temeljenom na čl. 24. st. 3. Zakona o usmjerenom obrazovanju«.

II. Prerastanje jednogodišnjeg studija u četverogodišnji

14. lipnja 1993.

Inicijativa za prerastanje jednogodišnjega u četverogodišnji studij

Na 5. sjednici Kolegija Studija prihvaćen je prijedlog da se pokrene inicijativa za prerastanje dvosemestralnog Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva u četverogodišnji redovni studij s tri smjera:

— Filozofija

— Hrvatski komparativni studij — Croaticum

— Studij društva

U tijeku rasprave o prijedlogu član Kolegija, dr. Ivan Rogić »obavijestio je Kolegij o novoj inicijativi Instituta za primijenjena društvena istraživanja koja se također odnosi na društveno-humanističke znanosti«. Dr. Vlado Šakić je s obrazloženjem »da ne može istodobno zastupati inicijativu Instituta za primijenjena društvena istraživanja i prijedloge Kolegija« podnio usmenu ostavku na članstvo u Kolegiju te napustio sjednicu.

Inače, ostali članovi Kolegija na ovoj su sjednici prvi put upoznati s tim da postoji spomenuta inicijativa Instituta za primijenjena društvena istraživanja. Ta je »prva vijest« izazvala utoliko veće čuđenje što je dr. Ante Čović, voditelj Sveučilišnog komparativnog studija, u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika upravnog odbora Instituta za primijenjena društvena istraživanja i bio član Znanstvenog vijeća Instituta.

15. lipnja 1993.

Ostavke članova Kolegija

Dr. Vlado Šakić podnosi pismenu neopozivu ostavku na članstvo u Kolegiju Sveučilišnog komparativnog studija izražavajući žaljenje što ne može sudjelovati u budućem radu, gdje će — kako navodi — »svoj angažman usmjeriti prema drukčije koncipiranoj nastavnoj inicijativi«.

Istog dana pismenu ostavku na članstvo u Kolegiju podnosi i dr. Ivan Rogić. U ostavci navodi kako je prijedlog proširenja jednogodišnjeg studija u četverogodišnji nesumnjivo koristan »u daljnjoj rekonstrukciji nastave filozofije na Zagrebačkom sveučilištu«, te nastavlja kako je taj okvir »za rekonstrukciju nastave društvenih znanosti — odveć uzak«.

Istog dana »zbog okolnosti nastalih u vezi s daljnjim razvojem Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva« Stanko Posavec podnosi pismenu i neopozivu ostavku na funkciju tajnika Sveučilišnog komparativnog studija.

18. lipnja 1993.

Prijedlog za prerastanje Komparativnog studija u Hrvatske studije

Kolegij Sveučilišnog komparativnog studija službeno dostavlja Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta prijedlog da dvosemestralni studij hrvatske filozofije i društva preraste u Hrvatske studije. U dopisu se napominje kako je ta inicijativa iznesena i prihvaćena u ranijim raspravama na tijelima Sveučilišta — na Odboru za nastavu (10. rujna i 17. listopada 1992) kao i na Znanstveno-nastavnom vijeću (17. rujna i 22. listopada 1992).

29. lipnja 1993.

Uključivanje studijskih smjerova Filozofskog fakulteta D. I. u Hrvatske studije

Dekan Filozofskog fakulteta D. I. podnosi molbu Ministarstvu da za dva njihova smjera (studij filozofije i studij religijske kulture) »odobri kvotu od po trideset studenata te da predloži nadležnim tijelima Sveučilišta prihvaćanje ove kvote u sustav sveučilišnog studija«.

U istom dopisu dekan »na temelju konzultacija koje su obavljene na Sveučilištu« sugerira »da bi se statusna pitanja nastave, tj. njezino uvođenje u znanstveno-nastavni sustav Republike Hrvatske, zbog očigledne srodnosti programa, najprimjerenije riješila uključivanjem u Hrvatske studije koje već na sveučilištu djeluju i upravo prelaze u redovni četverogodišnji studij«.

30. lipnja 1993.

Ministarstvo odobrava kvote

Ministarstvo znanosti odobrava naknadne kvote za upis studenata:

1. Pedagogije

2. Hrvatskih studija

U dopisu Predsjedništvu Skupštine zajednice hrvatskih sveučilišta Ministarstvo moli da Predsjedništvo prihvati naknadno odobrene kvote, te da inicira »proceduru evaluacije nastavnih programa koja bi se trebala dovršiti prije početka izvođenja nastave«.

Odlukom o odobravanju kvote Ministarstvo je istodobno, sa svoje strane, odobrilo i uključivanje dvaju smjerova Filozofskog fakulteta D. I. u sustav Hrvatskih studija.

6. srpnja 1993.

Predsjedništvo Zajednice sveučilišta potvrđuje kvote

Predsjedništvo Zajednice hrvatskih sveučilišta odobrava naknadne kvote za studij pedagogije na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Splitu. »Ove kvote odobravaju se za studij pedagogije po novim programima, koji moraju proći proceduru evaluacije u sveučilišnim tijelima.«

Na osnovi istog dopisa Ministarstva Predsjedništvo odobrava naknadne kvote i za pet dvopredmetnih smjerova u sklopu Hrvatskih studija:

1. Hrvatski komparativni studij — Croaticum

20 studenata

2. Studij filozofije (seminar 1)

20 studenata

3. Studij filozofije (seminar 2)

30 studenata

4. Studij društva

20 studenata

5. Studij religijske kulture

30 studenata

»Zaključeno je da se odmah trebaju raspisati natječaji te da sveučilišta izvrše evaluaciju nastavnih programa prije početka izvođenja nastave« (Zapisnik).

10. srpnja 1993.

Imenovanje Kolegija

Rektor, prof. dr. Marijan Šunjić imenuje novi Kolegij Sveučilišnog komparativnog studija u sastavu:

1. dr. Pavo Barišić, zamjenik voditelja studija

2. dr. Ante Čović, voditelj studija

3. dr. Esad Ćimić 4. dr. Josip Ćurić

5. dr. Mislav Ježić

6. dr. Ivan Macan

7. dr. Ante Marušić

8. dr. Jure Zovko

4. kolovoza 1993.

Promjena sjedišta

Kolegij Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva donosi odluku o promjeni sjedišta Studija. Sjedište Studija premješteno je na Institut za filozofiju, Avenija Vukovar 54/V.

III. Paralelna inicijativa za osnivanje društveno-humanističkih studija

20. travnja 1993.

Inicijalni sastanak hrvatskih povjesničara

Tog dana održan je »prvi, konzultativni, sastanak hrvatskih povjesničara« u Institutu za primijenjena društvena istraživanja.

Nakon što je skup »pozdravio i otvorio« dr. Vlado Šakić, direktor Instituta, u raspravi su sudjelovali dr. Dragutin Pavličević, dr. Ivan Rogić, prof. dr. Miroslav Brandt, dr. Ivan Perić, dr. Miroslav Bertoša, dr. Ivan Mažuran, dr. Velimir Košćak, prof. dr. Ante Sekulić, dr. Franko Mirošević, dr. Josip Kolanović i dr. Zdenka Šimunčič-Bobetko. Kao glavni kriterij temeljem kojeg su pojedini povjesničari pozvani dr. Dragutin Pavličević je naveo »dosadašnju organizacijsku situaciju u hrvatskoj historiografiji, koja je sprječavala izražavanje znanstveno-istraživačkih i predavačkih mogućnosti nazočnih povjesničara«.

Prof. dr. Miroslav Brandt u svom prilogu raspravi istaknuo je »da je, kod kvalitativnog procjenjivanja hrvatske historiografije, izrazito uočljiv nedostatak prisutnosti državne politike, pa, stoga, hrvatska historiografija nema koncepciju, tj. ne zna koja je svrha povijesnih studija«.

Dr. I. Rogić napominje kako je, među ostalim, potrebno »napraviti 'hrvatske studije', po zapadnim modelima, kombinacijom različitih društvenih znanosti«, a također je potrebno »na svim mjestima rekonstruirati nastavu povijesti«. Problem nastave povijesti dotiču i druga izlaganja, a u anketnom upitniku koji je sudionicima razaslan zajedno sa zapisnikom nastava je navedena kao jedan od mogućih oblika buduće suradnje.

29. lipnja 1993.

Inicijativa za pokretanje »Interdisciplinarnog studija društveno-humanističkih znanosti«

Tog dana dr. Vlado Šakić i dr. Ivan Rogić upoznaju rektora sa svojom inicijativom za organiziranje »Interdisciplinarnog studija društveno-humanističkih znanosti«. Inicijativa je predviđala osnivanje šest studijskih grupa:

1. Hrvatske studije

2. Studij povijesti

3. Studij politologije

4. Studij sociologije

5. Studij psihologije

6. Studij antropologije

Inicijativa je elaborirana na 25 stranica. U priloženoj dokumentaciji izostavili smo poglavlje »Nastavni planovi studijskih grupa« (str. 5-23). Dio predviđenih predavača uvršten je u popis bez pribavljene suglasnosti.

20. srpnja 1993.–20. kolovoza 1993.

Obznanjivanje paralelne inicijative

U ovom razdoblju inicijativa dr. V. Šakića i dr. I. Rogića promijenila je naziv u »Sveučilišni studij društvenih i humanističkih znanosti« i obznanjena je širem krugu znanstvenika. Elaborat pod nazivom »Nacrt Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti na Zagrebačkom sveučilištu« (27 stranica) razaslan je na veći broj adresa s priloženim anketnim listićem na kojem se mogla izraziti suglasnost s potpisivanjem »prijedloga osnivanja Sveučilišnog studija društveno-humanističkih znanosti«.

27. kolovoza 1993.

Prijedlog osnutka »Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti«

Nositelj prijedloga za osnivanje Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti — službeno dostavljenog Sveučilištu 27. kolovoza 1993. — nije više Institut za primijenjena društvena istraživanja, nego su to »predlagatelji osnutka« u čije se ime potpisuje dr. Dragutin Pavličević.

Elaborat na temelju kojeg se traži osnivanje šest studijskih smjerova (antropologija, hrvatske studije, politologija, povijest, psihologija i sociologija) obuhvaća 27 stranica i ne sadrži plan i program studija, kako se navodi u popratnom dopisu, nego samo plan studija, tj. popis predavača i predmeta po studijskim smjerovima i godinama studija. U nastavnom planu uočljiva je izrazita zastupljenost pokretača inicijative. Tako je nastavnim planom predviđeno da dr. V. Šakić drži nastavu iz devet različitih predmeta na svih šest studijskih smjerova (Uvod u psihologiju, Uvod u socijalnu psihologiju, Hrvatski domovinski rat 1990-1993, Socijalna psihologija, Socijalna patologija, Psihologija politike, Psihologija kriminaliteta, Društvene komunikacije i javno mnijenje, Sociologija i rat), dok je dr. I. Rogiću pripalo čak jedanaest različitih predmeta na svih šest studijskih smjerova (Kultura stanovanja, Urbana antropologija, Urbane promjene u Hrvatskoj, Sociologija suvremenog hrvatskog društva, Razvoj suvremenog hrvatskog društva, Kulturni identitet Hrvatske I, II, Ekologijska psihologija, Hrvatske sociološke studije, Sociologija okoliša, Sociologija slobodnog vremena, Društvo i tehnike). Na popisu »predlagatelja osnutka« nalazi se šezdeset znanstvenih i sveučilišnih djelatnika iz zemlje i inozemstva. Njihovi potpisi nisu priloženi, nego je navedeno da su pohranjeni »u dokumentaciji pri Institutu za primijenjena društvena istraživanja«.

9. rujna 1993.

Suglasnost za financiranje Sveučilišnog studija

Dopisom koji je datiran 7. rujna 1993. zatražena je suglasnost Ministarstva znanosti i tehnologije za financiranje Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti.

Rujan–studeni 1993.

Reakcije na »Nacrt«

Početkom rujna 1993. zaredale su reakcije na »Nacrt Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti«.

U pismu od 2. rujna 1993. — upućenom na ruke direktora dr. V. Šakića — akademik prof. dr. Ljubo Boban osvrće se na neke od »podosta generaliziranih tvrdnji, neistina, insinuacija i kleveta«, a također komentira i »prvi sastanak hrvatskih povjesničara« koji je 20. travnja 1993, organiziran na Institutu za primijenjena društvena istraživanja.

Prof. dr. Petar Korunićsvoj odgovor na »Nacrt Sveučilišnog studija« poslao je 5. rujna 1993. Uz dopis u kojem izlaže svoje analize i izvodi zaključke u vezi s »Nacrtom«, prof. Korunić prilaže i poseban Zahtjev da ga se briše iz popisa nastavnika za studijsku grupu povijesti, budući da se tamo našao »bez znanja i pristanka«.

Prof. dr. Vjekoslav Mikecin svoju reakciju na »Nacrt« naslovio je na dr. I. Rogića, predstojnika Znanstvenog vijeća Instituta. Prof. Mikecin posebno ukazuje na »lakoću i preuzetost kojom se sudi i presuđuje u dotičnom materijalu o nizu znanstvenih područja i disciplina, i to na način neuobičajen u znanstvenim i sveučilišnim krugovima«.

Prof. dr. Tomislav Raukar u svom pismu od 12. rujna 1993. koje je naslovio na direktora, dr. V. Šakića, prosvjeduje zbog zloupotrebe svog imena koje je dospjelo u popis predviđenih nastavnika na studiju povijesti. Prof. Raukar potom opovrgava negativne ocjene o nastavi hrvatske povijesti te zaključuje kako one ne potječu od neobaviještenosti nego od kolega koji su »pojedinačne ciljeve pretpostavili zajedničkom dobru«.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta svoj osvrt na studij povijesti u okviru Sveučilišnog studija usvojio je na sjednici od 11. studenog 1993. U opsežnom osvrtu Odsjek za povijest ukazuje na neke probleme u postojećem studiju povijesti, analizira tobože stručne i tobože političke argumente predlagatelja »Nacrta«.

21. rujna 1993.

Pismo »predlagatelja osnutka«

Tog dana »predlagatelji osnutka« uputili su pismo »potpisnicima prijedloga za osnutak Studija« u kojem iznose tijek inicijative i predviđanje kako Prijedlog »vrlo vjerojatno« neće biti uvršten u dnevni red Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta 28. rujna 1993, te da se »vrlo vjerojatno« neće »moći postići njegova primjena u ovoj školskoj godini«. Predlagatelji se obvezuju da će »učiniti sve da za sljedeću bude prihvaćen i kvalitetno primijenjen«.

6. siječnja 1994.

Novo pismo »predlagatelja Prijedloga«

Ovo pismo, koje je u ime »predlagatelja Prjedloga« potpisao dr. Dragutin Pavličević i uputio »potpisnicima Prijedloga«, sadrži obavijesti o događajima koji su »nepovoljno utjecali na perspektivu Prijedloga«. Navodi se da je riječ »prvenstveno o nemogućnosti kontakta s nadležnim društvenim strukturama u vezi s Prijedlogom, kao i o promjeni upravne strukture Instituta za primijenjena društvena istraživanja (novi /v. d./ ravnatelj i novo upravno vijeće /privremeno/)«. Dr. D. Pavličević potom iznosi mišljenje da je takva situacija »dobrim dijelom upravo i nastala zbog Prijedloga osnutka Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti«.

Novoimenovano Privremeno upravno vijeće Instituta za primijenjena društvena istraživanja (dr. A. Čović, dr. D. Kocijan i mr. S. Tadić) na prvoj sjednici, koja je održana 31. siječnja 1994, razmotrilo je dopis dr. D. Pavličevića »potpisnicima Prijedloga« i općenito povezanost Instituta s pokretanjem Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti. Odgovarajući na pitanje dr. Kocijan dr. Čović je objasnio »da o dotičnoj inicijativi niti bivši Upravni odbor, a niti Znanstveno vijeće — kao jedini organi Instituta koji su bili nadležni za uključivanje Instituta u tu inicijativu — nisu nikada raspravljali niti donijeli ikakvu odluku. Veza dotične inicijative s Institutom uspostavljena je na razini direktora Instituta, odnosno u njegovoj prepisci s navodnim predstavnikom 'predlagatelja Prijedloga' dr. D. Pavličevićem« (izvadak iz zapisnika).

B.

FAZA ČETVEROGODIŠNJEG STUDIJA S TRI TEMELJNA SMJERA 1993-1995.

I. Osnivanje Hrvatskih studija

16. rujna 1993.

Odnos prema Filozofskom fakultetu

Voditelj Sveučilišnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva obraća se dekanu i Dekanskom kolegiju Filozofskog fakulteta želeći im predočiti »glavne mogućnosti suradnje i programskog povezivanja Hrvatskih studija i Filozofskog fakulteta«. Kao glavni oblici moguće suradnje navedene su kombinacije studijskih grupa i uzajamno programsko otvaranje.

27. rujna 1993.

Sjednica ZNV-a Filozofskog fakulteta

Na svojoj 11. sjednici Znanstveno-nastavno vijeće Filozofskog fakulteta raspravljalo je o osnivanju Hrvatskih studija, ali nije uspjelo iskristalizirati jednoznačan stav.

28. rujna 1993.

Osnivanje Hrvatskih studija

Znanstveno-nastavno vijeće Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj 6. sjednici donijelo je odluku o prihvaćanju nastavnog plana i programa Hrvatskih studija uz obveze predlagača da uključe određene sadržaje i provedu izbore u znanstveno-nastavna zvanja. Također je donesena odluka o prihvaćanju nastavnog plana i programa studija pedagogije.

Tom prilikom članovima Senata dostavljeno je sedam recenzija Nastavnog plana i programa od znanstvenika i sveučilišnih djelatnika s međunarodnim ugledom (prof. dr. Stjepan Babić, prof. dr. Henrik Heger, prof. dr. Erwin Hufnagel, prof. dr. Radoslav Katičić, prof. dr. Željko Loparić, prof. dr. Josip Matešić, prof. dr. Ulrich Weiß). Međunarodne recenzije pribavljene su na zahtjev Ministarstva znanosti i tehnologije.

18. listopada 1993.

Otvaranje Hrvatskih studija

Tog dana počela je nastava na Hrvatskim studijima prigodnom svečanošću i uvodnim predavanjem prof. dr. Radoslava Katičića: »Pisma pape Ivana X iz 925. godine i osnovne koordinate početaka hrvatske kulture«.

II. Apel za očuvanje Hrvatskih studija i smjenjivanje osnivačkog vodstva

28. rujna 1993–21. ožujka 1995.

Od osnivanja do Apela

Kolegij Hrvatskih studija, na sjednici 21. ožujka 1995, usvojio je Apel za očuvanje Hrvatskih studija. Slijed zbivanja od osnivanja Studija do proljeća 1995. opisan je u Apelu. Apel je upućen sveučilišnim i državnim tijelima: Rektoru Sveučilišta, Upravnom vijeću Sveučilišta, Senatu Sveučilišta, predsjedniku Republike Hrvatske, ministru znanosti i tehnologije i predsjedniku Sabora Republike Hrvatske.

U Apelu osnivački Kolegij Hrvatskih studija upozorava kako su »najodgovornije osobe na Sveučilištu stale pripremati takve organizacijske i kadrovske zahvate kojima bi se izmijenio ne samo ustrojbeni nego i duhovni identitet Hrvatskih studija«.

27. travnja 1993.

Prosvjed zbog nedostavljanja Apela članovima Senata

Apel je, među ostalim, bio naslovljen i na Senat Sveučilišta te bio dostavljen posebno Rektoru, a posebno Senatu sa zamolbom u oba popratna dopisa da se proslijedi članovima Senata. Budući da Rektor to ipak nije učinio, voditelj Studija prosvjedovao je na sjednici Senata od 27. travnja 1993.

16. studenog 1995.

Smjenjivanje osnivačkog vodstva

Rektor Šunjić donosi odluku kojom smjenjuje osnivačko vodstvo Hrvatskih studija, te imenuje novog voditelja Hrvatskih studija, njegova zamjenika i članove Kolegija.

Znakovito je da su u novi Kolegij imenovani pokretači inicijative za osnivanje Sveučilišnog studija društvenih i humanističkih znanosti (dr. Vlado Šakić i dr. Ivan Rogić). Vidi poglavlje A-III.

C.

FAZA EKSPANZIJE STUDIJSKIH SMJEROVA 1995-2000.

I. Donošenje Pravilnika i imenovanje Stručnog vijeća

24. studenog 1995.

Donošenje Pravilnika

Upravno vijeće Sveučilišta donosi »Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu«.

Prijelazne odredbe Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija

Prema prijelaznim odredbama ovog Pravilnika predviđeno je da rektor »imenuje potreban broj članova privremenog kolegija i obnašatelja dužnosti predsjednika Stručnog vijeća« koji su dobili zaduženje »pripremiti i sazvati sjednicu privremenog Stručnog vijeća na kojoj se usvaja prijedlog nastavnih programa i prijedlog ustroja radnih mjesta za realizaciju tih programa«.

Formiranje Stručnog vijeća predviđeno je na način da po pet predstavnika sa svakog studijskog smjera »predlaže Obnašatelj dužnosti predsjednika Stručnog vijeća uz mišljenje Obnašatelja dužnosti voditelja, a potvrđuje Rektor Sveučilišta u Zagrebu« (iz Odluke o ustroju Privremenog stručnog vijeća).

Predsjednik Stručnog vijeća i voditelj Hrvatskih studija dostavili su rektoru Sveučilišta Odluku o ustroju Privremenoga stručnog vijeća te popis od 25 predviđenih članova Stručnog vijeća s molbom da dade suglasnost »na imenovanje ovih kolegica i kolega«.

Odluka o ustroju Privremenog stručnog vijeća datirana je 6. ožujka 1996, a sadrži i završnu odredbu da »stupa na snagu i primjenjuje se danom dobivanja suglasnosti Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu«. Obnašatelj dužnosti voditelja Studija 2. svibnja 1996. donio je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o ustroju Privremenog stručnog vijeća kojom je promijenjena završna odredba o stupanju na snagu te retroaktivno određeno da dotična Odluka »stupa na snagu odmah i primjenjuje se danom donošenja«. Uz ovu izmjenu navedeno je obrazloženje kako je Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu zapravo »dalo prethodnu suglasnost na odluke i akte dužnosnika Hrvatskih studija glede sazivanja prve sjednice Privremenog stručnog vijeća« time što je »u Prijelaznim odredbama (čl. 30) Pravilnika (...) zadužilo dužnosnike Hrvatskih studija za pripremu i sazivanje sjednice Privremenog stručnog vijeća«.

II. Uvođenje studija novinarstva i povijesti (1996)

25. lipnja 1996.

Odgođeno glasovanje

Rektor Šunjić predlaže da se »novi program pojedinog visokog učilišta smatra prihvaćenim kad Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu obavijesti Sveučilište da ga je prihvatilo«. O tom prijedlogu glasovanje je na toj sjednici odgođeno.

17. rujna 1996.

Senat prepušta Nacionalnom vijeću prihvaćanje nastavnih programa

Na sjednici Senata rektor je predložio »da se ubuduće svaki novi program smatra prihvaćenim i na Senatu čim ga prihvati Nacionalno vijeće«. Pod istom točkom (4. Nastavna pitanja) donesena je odluka br. 5: »Ubuduće se svaki novi program sveučilišnog dodiplomskog studija pošto ga prihvati Nacionalno vijeće smatra prihvaćenim i na Senatu Sveučilišta u Zagrebu.«

18. rujna 1996.

Nacionalno vijeće prihvaća nastavne programe Hrvatskih studija

Dan nakon prihvaćanja rektorova prijedloga, Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu donijelo je »preliminarno« i »načelno« pozitivno mišljenje za obnovljene programe Hrvatskih studija, a zajedno s njima i za dva potpuno nova studijska smjera — povijest i novinarstvo.

25. rujna 1996.

Okružnica o.d. voditelja Hrvatskih studija

Obnašatelj dužnosti voditelja Hrvatskih studija, dr. Ivan Kordić, šalje okružno pismo svim studentima prve godine koji su nakon provedenog klasifikacijskog postupka upravo upisali postojeće smjerove na Hrvatskim studijima. U dopisu se tvrdi:

a) da je »Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu na svojoj sjednici održanoj 19. rujna 1996. prihvatilo ove nastavne programe za sve studijske smjerove na Hrvatskim studijima i obvezalo predlagače (Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu) da u akademskoj godini 1996/97. započnu izvođenje nastave po novim programima«.

b) da je »nove nastavne programe prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu«.

Na temelju toga studenti prve godine, koji su se upisali prema važećem programu, morali su se ponovno upisati u prvu godinu, ali prema programima koji još nisu bili prihvaćeni.

8. listopada 1996.

»Zaključci i očitovanja« o.d. voditelja Hrvatskih studija u povodu recenzija nastavnih programa

Obnašatelj dužnosti voditelja Hrvatskih studija, dr. I. Kordić, dostavlja prorektoru za nastavu »zaključke i očitovanja« na mišljenje Nacionalnog vijeća od 18. rujna 1997.

Za tri obnovljena programa prihvaćene su primjedbe recenzenata uz napomenu da »one nisu takve naravi da bi zahtijevale ikakvu promjenu u Nastavnom programu«.

Očitovanje za studij novinarstva zapravo je napad na recenzenta.

Što se tiče studija povijesti, »predsjednik privremenog stručnog vijeća Hrvatskih studija dr. M. Valentić je u razgovoru s članom Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu prof. dr. M. Bertošem uskladio primjedbe recenzenata s izvornim Nastavnim programom«.

Na kraju dopisa dr. I. Kordić moli prorektora Kraljevića da te »zaključke i očitovanja« proslijedi Nacionalnom vijeću za visoku naobrazbu.

9. listopada 1996.

Nacionalno vijeće prihvaća »usklađeni« nastavni program

Prorektor Kraljević je odmah proslijedio »zaključke i očitovanja«, jer ih je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu već sutradan (9. listopada) razmatralo i dalo pozitivno mišljenje svim nastavnim programima Hrvatskih studija.

31. listopada 1996.

Rektor Šunjić donosi nastavne programe Hrvatskih studija

Rektor Šunjić u ime Senata donosi Odluku da se donose nastavni programi Hrvatskih studija. Rektor je ovu odluku donio »sukladno zaključku Senata od 17. rujna 1996«, iako Senat stvarno nije bio upoznat s tim nastavnim programima.

Kako se navodi u Odluci, ona »stupa na snagu danom donošenja«. Međutim, studenti su već upisani prema spomenutoj odluci obnašatelja dužnosti voditelja Hrvatskih studija od 25. rujna 1996.

19. studenoga 1996.

Senat prihvaća sedam studija na Hrvatskim studijima

Prorektor P. Kraljević obavijestio je Senat da je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu dalo pozitivno mišljenje za šesnaest studija (u bloku) na Sveučilištu u Zagrebu, među kojima i za sljedeće na Hrvatskim studijima:

— filozofija

— novinarstvo

— sociologija

— hrvatska kultura

— religijska kultura (D. I.)

— filozofija (D. I.) — povijest

te se oni prema zaključku Senata od 17. rujna 1996. »smatraju prihvaćenima i na Senatu«.

III. Uvođenje studija psihologije (1997)

22. svibnja 1997.

Imenovano povjerenstvo za studij psihologije

Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu imenuje povjerenstvo za vrednovanje nastavnog programa za novi studij psihologije na Hrvatskim studijima.

25. lipnja 1997.

Nacionalno vijeće prihvaća program studija psihologije

Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, nakon izvješća prof. dr. Viktora Žmegača, donosi pozitivno mišljenje o nastavnom programu novog studija psihologije na Hrvatskim studijima.

16. rujna 1997.

Senat je obaviješten o prihvaćanju studija psihologije

Na 9. sjednici Senata održanoj 16. rujna 1997. pod točkom Pitanja nastave i studenata prorektor P. Kraljević izvijestio je da je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu prihvatilo »program novog sveučilišnog studija psihologije na Hrvatskim studijima«.

Na istoj sjednici Senata donesena je odluka o nastavnom programu sveučilišnog dodiplomskog studija psihologije na Hrvatskim studijima.

Na 5. sjednici Senata održanoj 25. veljače 1997. rektor obavještava o postupku prihvaćanja programa novih studija na Sveučilištu u Zagrebu. Za studij psihologije na Hrvatskim studijima u zapisnicima sa sjednicâ Senata nema podataka da je postupak proveden u skladu s rektorovom izjavom.

IV. Ukidanje sporne odluke Senata

Senat Sveučilišta u Zagrebu na 7. sjednici u akad. god. 1997/98, 5. svibnja 1998, donosi odluku o ukidanju odluke Senata od 17. rujna 1996. kojom je bilo određeno da »se svaki novi program sveučilišnog dodiplomskog studija pošto ga prihvati Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu smatra prihvaćenim i na Senatu Sveučilišta u Zagrebu«.

V. Ovlaštenja za izbore i provođenje izbora u znanstveno-nastavna zvanja

9. prosinca 1998.

Obavijest o načinu stjecanja ovlaštenja za izbore u znanstveno-nastavna zvanja

Prof. dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra znanosti, dostavlja dr. Ivanu Kordiću, voditelju Hrvatskih studija, obavijest o načinu stjecanja ovlaštenja za izbore u znanstveno-nastavna zvanja. Ova se obavijest interpretira kao davanje ovlaštenja za obavljanje izbora u znanstveno-nastavna zvanja. (Vidi Elaborat o ustroju, djelovanju i položaju Hrvatskih studija, str. 259, 261)

29. siječnja 1999.

Stručni kolegij donosi odluku o raspisivanju natječaja

Stručni kolegij donosi odluku o raspisivanju natječaja za izbor osam nastavnika na studijima Filozofije i Religijske kulture.

Stručni kolegij inače je tijelo koje ne postoji prema Pravilniku o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija. Istim Pravilnikom je propisano da Stručno vijeće »provodi postupke izbora u zvanje po ovlaštenju Rektorskog zbora«, te da Stručno vijeće »čine svi znanstvenici i nastavnici koji sudjeluju u obavljanju djelatnosti Centra«. (Vidi čl. 19.)

16. lipnja 1999.

Upit Matičnog povjerenstva

Predsjednik Matičnog povjerenstva traži izjavu od predsjednika Stručnog vijeća o tome ispunjavaju li Hrvatski studiji uvjete za izbor u zvanja u znanstvenom polju filozofije.

3. srpnja 1999.

Odgovor predsjednika Stručnog vijeća

Predsjednik Stručnog vijeća dostavlja izjavu da Stručno vijeće Hrvatskih studija ispunjava uvjete »za samostalno provođenje izbora u znanstveno-nastavna zvanja u području humanističkih znanosti, poljima filozofije i teologije«.

5. srpnja 1999.

Upiti Ministarstvu znanosti i Sveučilištu

Matično povjerenstvo upućuje odvojene upite Ministarstvu znanosti o tome ispunjavaju li Hrvatski studiji uvjete za provođenje izbora u znanstveno-nastavna zvanja, te Sveučilištu o tome da li su Hrvatski studiji u provođenju izbora postupili u skladu s Pravilnikom.