Vijenac 159

Ples

U povodu smrti baletne umjetnice Pije Mlakar

Stoljeće plesa

U povodu smrti baletne umjetnice Pije Mlakar

Stoljeće plesa

U devedeset i trećoj godini, u petak, 24. ožujka u Ljubljani je preminula Pia Mlakar. Baletna legenda, koja je u radu i životu, zajedno s mužem Pinom, sintetizirala klasiku, romantiku i moderni ekspresionizam, svakako je jedna od utemeljiteljica baletne scene na našim prostorima.

Rođena 1908. u Hamburgu kao Marie Beatrice Louise Scholz, plesni studij završava na Koreografskom institutu Rudolfa von Labana u Berlinu. Tamo upoznaje i budućega muža s kojim će više od sedam desetljeća dijeliti profesionalnu i umjetničku karijeru. Njihovo prvo zajedničko ostvarenje i možda najveće svakako je Đ avo u selu, balet Frana Lhotke, praizveden 18. veljače 1935. u Zürichu, gdje su igrali prve Jelu i Mirka te se u njihovoj koreografiji taj balet i dan-danas izvodi. Kako u onodobnoj Europi takvih djela nije bilo, bio je to zaista revolucionaran avangardistički događaj. Baleti koji se tada izvode ne traju čak ni čitav sat, stoga je cjelovečernji balet u punom smislu senzacija.

Tehnički postavljen na klasični temelj, bio je to suvremeni baletni teatar, klasičnog i ekspresionističkog stila, obogaćen folklornim elementima. U njemu se dogodio tajanstveni proces koji mogu podnijeti samo remek-djela: da od avangardnoga djelo postane klasičnim. Kritike koje balet dobiva širom svijeta, posvuda gdje se izvodi, bili su pravi ditirambi.

U našim omjerima Đ avo u selu usporediv je sa Zrinjskim, Erom ili Glembajevima, pa je svakako jedno od najvrednijih ostvarenja hrvatske kazališne baštine.

Uz zanemarive stanke Đ avo je na programu Hrvatskoga narodnog kazališta od svoje zagrebačke praizvedbe 1939, koja je ujedno bila početak dugogodišnje suradnje Mlakarovih sa zagrebačkim baletnim ansamblom.

Mlakarovi su s Lhotkom surađivali još u baletima Luk (1940) i Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi (1951), a na zagrebačkoj sceni gostovali su i postavama Pepeljuge Prokofjeva, Lijepe Vide Vilka Ukmara, balet-oratorija Heloti na glazbu Ivana Brkanovića (1963) te za svečane igre u Salzburgu Legendom o Josipu Richarda Straussa.

Od 1946. Pia je zajedno s Pinom bila voditeljica Baleta i koreografkinja SNG Ljubljana, a za života objavili su dvije knjige o bavarskom baletu i jednu o slovenskom: Ples kao umjetnost i kazalište.

Olivera Međugorac

Vijenac 159

159 - 6. travnja 2000. | Arhiva

Klikni za povratak