Otvorena mnoga pitanja

Znanstveno savjetovanje Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama, Matica hrvatska, 9. do 11. ožujka 2000.

Prvo znanstveno savjetovanje o suvremenoj hrvatskoj drami koje je organizirao Odjel za kazalište i film Matice hrvatske okupilo je dvadesetak stručnjaka iz kazališne teorije i prakse koji su tijekom tri dana u dinamičnim raspravama ispitivali dosege produkcije, recepcije i interpretacije recentnih hrvatskih drama i njihovih autora. Organiziranje takva skupa, koji je otvorio predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić, potaknula su, prema riječima pročelnika Odjela Mire Gavrana, zanimljiva događanja u hrvatskoj drami i kazalištu posljednjih dvadeset godina, ali i činjenica što su uglavnom svi stručni skupovi te vrste okrenuti starijim razdobljima hrvatske dramske književnosti. No dramski tekstovi nastali u posljednjih dvadeset godina pokazali su se jednako dobrim polazištem za zanimljive i raznovrsne teme.

Sudionici su izlaganjima obuhvatili gotovo sve bitne pojave u suvremenoj hrvatskoj drami. Sanja Nikčević, Marin Carić, Denis Peričić i Dubravka Crnojević-Carić govorili su o djelima i poetikama veterana moderne hrvatske drame (Gavran, Šnajder, Paljetak, Senker i dr.), dok je darovitim piscima najmlađe generacije napokon priznata vrijednost i suvremenost njihova pisma u izlaganjima Dubravke Vrgoč o prijelomima u rukopisu najmlađe generacije hrvatskih dramatičara, Jagne Pogačnik o postmodernosti dramskoga rukopisa Pave Marinkovića i Gorana Sergeja Pristaša o iskustvima postdramskoga teatra u dramama Ivane Sajko. Borislav Pavlovski i Darko Gašparović određene su književno-kazališne fenomene (slang, teodrama) sagledali u hrvatskoj drami osamdesetih i devedesetih, a zgodan i duhovit portret modernoga hrvatskog dramatičara, čija je autonomija pri postavljanju drama na scenu redatelju uvijek golem problem, skicirao je Igor Mrduljaš u izlaganju Žalibože ili kako se dva desetljeća mimoilaze hrvatski dramatičar i njegovo glumište. Gosti savjetovanja iz Bosne i Hercegovine (Gradimir Gojer, Gordana Muzaferija), Češke (Katja Bakija), Slovačke (Jan Janković), Slovenije (Blaž Lukan) i Makedonije (Jelena Lužina) modernu hrvatsku dramu sagledali su u međunarodnom kontekstu i omogućili uvid u njezin položaj i u iskustva njezina izvođenja na scenama njihovih zemalja. Zanimljivo je da se nakon tih izlaganja pokazala velika želja i potreba za organiziranjem međunarodnih projekata vezanih uz hrvatsku dramu koji bi redateljima, glumcima, piscima i teatrolozima osigurali širi i sustavniji prostor djelovanja. Organizatori skupa (Miro Gavran, Ana Lederer i Željka Turčinović) nastojali su izlaganja sudionika ograničiti na približno desetak minuta kako bi savjetovanje bilo što dinamičnije, a na kraju svakoga dana sudionici su vrlo aktivno sudjelovali u izrazito plodnim raspravama koje su prema riječima organizatora također novost. Raspravama su se nerijetko pridružili brojni gosti koji su pratili savjetovanje, od zainteresiranih studenata do kolega iz struke (rječit i duhovit Ivo Brešan tako je uvijek znao ubaciti pravu iskricu). One su također otvorile mnoga pitanja vezana ne samo uz modernu hrvatsku dramu nego i uz probleme hrvatske teatrologije (koja, prema riječima Sanje Nikčević, još nije do kraja obavila pozitivistički posao prikupljanja i sustavne obrade činjenica) i terminologije. U završnoj riječi pročelnik odjela koji je organizirao savjetovanje, Miro Gavran, ustvrdio je kako se pokazalo da o modernoj hrvatskoj drami treba i češće i više razgovarati, pa će se uz savjetovanje koje bi se održavalo jednom godišnje pokušati organizirati manji okrugli stolovi o istoj temi.

U dane savjetovanja u istom prostoru priređena je izložba dramskih i teatroloških izdanja knjiga i časopisa koji su se u posljednjih dvadeset godina tiskali u Hrvatskoj, a da bi taj pregled bio što potpuniji, organizatorima su pomogli NSK i izdavačka kuća AGM koji su za ovu prigodu posudili knjige i časopise tiskane prije devedesetih. U knjižari Matice hrvatske prvoga dana savjetovanja sudionicima je uz kavu u knjižari direktor Nakladnog zavoda Matice hrvatske Niko Vidović predstavio knjige te nakladničke kuće koje su se mogle kupiti po vrlo sniženim cijenama, a Teatar Radovana Ivšića i Amalgame Ivana Supeka (biblioteka Čitača proba) sudionici su dobili na dar. Drugog dana savjetovanja promovirana je i biblioteka Mansioni Hrvatskog centra ITI, koja svojim izdanjima isključivo teatrološkog i dramskog usmjerenja dosljedno prati sve oblike hrvatske i svjetske kazališne produkcije.

Zainteresirani i aktivni sudionici, odlična organizacija, raznolikost tema i popratnih aktivnosti, mnogo novih ideja i inicijativa od savjetovanja su učinili zanimljiv ožujski kazališni događaj, koji, nadamo se, neće ostati prvi i posljednji.

Grozdana Lajić

Izvještajno-izborna skupština u Petrinji

Skupština Matice hrvatske održana je 16. veljače 2000. u dvorani Hrvatskog doma u Petrinji.

Tajnik Udruge, Ivan Rizmaul podnio je detaljno izvješće o radu od 1998. do 2000, a Marko Kovačević, gospodarstveni tajnik, izvješće o blagajničko-financijskom poslovanju. Unatoč financijskim teškoćama, Udruga je ostvarila dvogodišnji plan kulturne i izdavačke djelatnosti, a tako namjerava raditi i ubuduće.

O osnovama predstojećeg dvogodišnjeg programa govorio je predsjednik udruge Davor Salopek.

Važno mjesto u novom programu zauzima 130. obljetnica početka rada Matice hrvatske u Petrinji te deseta obljetnika njezina obnovljena rada i obilježavanje 300. godišnjice organizirana školstva u Hrvatskoj (1700-2000), pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete RH.

Skup Matice hrvatske — na kojem je jednoglasno izabrano dosadašnje predsjedništvo za sljedeći mandat — pozdravili su čelnici kulturnih udruga u Petrinji i pročelnica gradskog Ureda za društvene djelatnosti. Nazočni su bili i Josip Bratulić, predsjednik središnjice Matice hrvatske iz Zagreba i njezin dopredsjendik, Vlaho Bogišić. Josip Bratulić u svome pozdravnom govoru izrazio je priznanje radu petrinjske udruge Matice hrvatske.

Marija Horžinek

Skupština u Orašju

Prva izborna skupština nakon utemeljenja Matice hrvatske u Orašju (utemeljena potkraj 1997), održana je 15. veljače 2000. u Orašju (gradiću na desnoj obali Save, u bosanskoj Posavini).

Osim usklađivanja Statuta Matice hrvatske u Orašju s onim Matičine Središnjice u Zagrebu, glavna je zadaća skupštine bila izbor predsjednika, potpredsjednika, pročelnika pojedinih odjela unutar MH Orašje i drugih dužnosnika. Tako je za novoga predsjednika ogranka izabran Vidan Janjić, koji je na tom mjestu bio sve od njegova utemeljenja, dok su za potpredsjednike izabrani Marijan Damjanović i Irena Damjanović, a za tajnika je postavljen Željko Mikić.

Nakon izbora prof. Janjić ukratko je podnio izvješće o dosadašnjem radu ogranka. Najvažnije aktivnosti MH u Orašju bile su vezane uz organiziranje brojnih znanstvenih tribina, osobito jezikoslovnih, književnih susreta, likovnih izložbi i koncerata. Uzme li se u obzir prvobitni cilj koji si je MH u Orašju postavila pri utemeljenju, a to je organiziranje kakva-takva kulturnog života u oraškoj općini, može se reći da je njezin dosadašnji rad bio vrlo uspješan. Naime, ne samo brojnost i učestalost kojom su se spomenute manifestacije održavale nego i njihova kvaliteta (Orašje su u protekle dvije godine posjetili mnogi istaknuti znanstvenici i umjetnici iz Hrvatske i BiH) podigle su kulturni život u Orašju i okolici na kudikamo višu razinu od one u prijeratnom i ratnom razdoblju.

Kao glavni planovi za 2000. istaknuto je pokretanje inicijative za gradnju stalnoga galerijskog prostora i za osnivanje zavičajnog muzeja, a namjera je pokrenuti i izdavačku djelatnost ogranka.

Osim članova MH Orašje, na skupštini su bili i brojni gosti, među njima i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i njezin tajnik za ogranke, koji je dao nekoliko prijedloga u svrhu poboljšanja rada oraškog ogranka. Sve nazočne pozdravio je i Zdravko Kordić u ime Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne iz Mostara, čiji je on predsjednik.

Nakon skupštine svi sudionici mogli su uživati u koncertu klasične glazbe, na kojem su, izvodeći probranice domaće i strane glazbene baštine, nastupili pijanistica Marina Pletikosa, mezosopranistica Marijana Šokčević i tenor Marko Pletikosa. Treba još spomenuti i večer poezije koju je MH u Orašju organizirala dan prije, 14. veljače, u oraškoj gradskoj kavani Club 92, na kojoj su se predstavili gosti iz Hercegovine pjesnici Zdravko Kordić, Krešimir Šego i fra Miljenko Stojić.

Krešimir Dominković

O povijesti, rode...

Cerovljanski zbornik, zbornik radova sa znanstvenoga skupa Cerovlje i okolica od prapovijesti do danas, u povodu obilježavanja 500. obljetnice spomena imena Cerovlja, 20. lipnja 1998, Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije, Pazin, 1999.

Već letimičnim pogledom uočava se da zbornik obuhvaća različite aspekte kulture i življenja koji su se izmjenjivali tijekom povijesti, a vezanih uz Cerovlje i obližnja mu mjesta Draguć, Pazinske Novake, Borut te ostala manja naselja. Kratki uvodni dio, koji je pripremio načelnik općine Silvano Paulović, odnosi se na opće podatke vezane uz geografski smještaj, veličinu, broj stanovnika te određene infrastrukturne podatke.

Nekoliko je tematskih skupina unutar zbornika: povijesni tekstovi, tekstovi arheoloških istraživanja vezanih uz povijest umjetnosti, tekstovi o crkveno-vjerskom životu, etnografski zapisi te socijalno-gospodarski prikazi. Povijesne studije govore o postavku pojedinih naselja ovog područja Istre. Tako terenska istraživanja Klare Buršić-Matijašić pokazuju da Stari ovog područja Istre. Tako terenska istraživanja Klare Buršić-Matijašić pokazuju da Stari Draguć seže još u prapovijesna vremena, dok su Cerovlje i ostala mjesta nastala u srednjem vijeku, o čemu svjedoče ostaci kaštela i crkava. Jedna od najopsežnijih studija ona je Alke Starac o epigrafičkim spomenicima iz razdoblja antike. Tematski i stilski najraznolikiji je prilog autora Galiana Labinjana, koji proučava kako toponomastiku i demografiju tako i političke i gospodarske prilike tijekom povijesti. O prodoru kršćanstva, čiji su se obredi stoljećima održavali na starohrvatskom jeziku i glagoljičkim pismom, govori Ivan Grah, a na njegov se rad nadopunjuje onaj Stipana Trogrlića pod naslovom Crtice iz crkveno-vjerskog života župe Cerovlje. Josip Milićević i Davor Šišović opisima tradicijskog života i autentičnih običaja ispisuju etnografsku stranicu cerovljanskoga kraja. Nekoliko autora (Josip Šiklić, Rosana Ratkovčić, Janko Gortan) znanstveno obrađuju sakralnu arhitekturu i srednjovjekovno zidno slikarstvo u Draguću, Gologrici, Pazu. Posebnom studijom proučavaju desetak crkava koje su porušene tijekom povijesti, a postoje sigurni dokazi njihova negdašnjeg postojanja. Rad povjesničarke umjetnosti Katarine Horvat Levaj analiza je posebnih oblika naseobina nastalih uz kaštele, a karakterističnih upravo za to područje. Poseban prilog na kraju zbornika projekt je opće obnove središnje Istre pod znakovitim naslovom Na putu Istarskog razvoda.

Grafički je zbornik pristupačno opremljen: mnoštvo fotografija, kopije povijesnih zapisa, zemljovidi, grafikoni, koji uvelike pojašnjavaju svaku pojedinu studiju.

Zbornik je sadržajem, dakako, ponajprije namijenjen stanovnicima cerovljanskoga kraja, potom povjesničarima i povjesničarima umjetnosti, ali i ostalom širem čitateljstvu koje zanimaju ti segmenti kulture zastupljeni u središnjem dijelu Istre.

Andrea Vidušić