Ilustracije u valovima

Uz monografiju Zagreb — tisućljetni grad za novo tisućljeće, Studio Hrg, Zagreb, 1999.

Zanimljiva i neobična monografija o Zagrebu poseban je dar Studija Hrg iz Zagreba hrvatskoj metropoli za ulaz u novo tisućljeće, ali i svojevrstan prikaz grada koji nije moguće doživjeti osim kad bismo sjeli u zrakoplov ili helikopter, balon ili jedrilicu i plovili zrakom nad gradom. Studio Hrg na gotovo tristo stranica velikoga formata predstavio je pogled na Zagreb iz zraka. Stotine vizura na pojedine dijelove velikoga milijunskog grada stapaju se u mozaik koji predstavlja grad što se kao na dlanu prelijeva u bojama svojih intimnih veza s Medvednicom i Savom.

Tekstovi koji u uvodnom dijelu na hrvatskom i engleskom jeziku riječima i povijesnim zračnim snimkama govore o Zagrebu iz pera akademika Andrije Mohorovičića, Nade Premerl, kustosa Muzeja grada Zagreba, Stanka Žuljića i Slavka Dakića dobra su podloga za razumijevanje nastanka i rasta grada, zemljopisnih i gospodarskih okolnosti u kojima se razvijao, kao i perspektiva njegova puta u budućnost. Koliko god taj tekstualni dio bio iscrpan, utemeljen i problemski zanimljiv, temeljna je vrijednost monografije njezin slikovni dio.

Ilustracije se nižu u valovima, ako smijem upotrijebiti tu metaforu. Pojedine tematske cjeline, poput Gornjega grada i Kaptola, Donjega grada ili južnog Zagreba, iako to nije posebno istaknuto, djeluju zaokruženo i cjelovito, svaka sa svojim uvodom, vrhuncem i krajem. Neke druge, manje poznate, cjeline otkrivaju posebnosti koje ih rese. Mnogi su dijelovi grada otkriće koje pokazuje neočekivanu strukturu gradskog organizma što se strukturira ovisno o prirodnim, povijesnim, prometnim i gospodarskim okolnostima. Atmosfera ostvarena pogledom iz zraka djeluje na stanovit način virtualno, kao da gledamo maketu živoga grada. Sve je nadohvat oka kamere, nadohvat ruke, a ipak, kad posegnemo za nekim detaljem, daleko i neuhvatljivo. Gotovo da poziva da se uputimo zemaljskim putovima i koridorima na doživljavanje toga često nepoznatoga nam grada. Tako se lijepo može očitati struktura Zelene potkove, niza trgova Donjega grada, posebnost urbanističke strukture istočnoga dijela međuratnog Zagreba, odnosi izgrađenih i neizgrađenih površina na sjevernim podsljemenskim zonama, industrijska struktura Žitnjaka i Jankomira, nova naselja s različitim modelima urbanističkoga promišljanja, Dubrava i Sesvete, Prečko i Podsused, Markuševac i Sljeme i niz drugih područja i zona. Očitavanje i prepoznavanje grada na fotografijama što nemaju umjetničkih pretenzija ocrtavanja ugođaja ili doživljaja, nego vrhunski profesionalno i neumoljivo precizno bilježe stanje u prostoru temeljna je odrednica monografije.

Prostori, osobito starijih dijelova ili onih kojima se često krećemo, djeluju nam gotovo urbano prihvatljivije nego iz ulične perspektive. Razmjerno udaljenosti gube se nedostaci koji nas smetaju dok prolazimo ulicama. Promet više nije smetnja kretanju, nego snažna pulsirajuća traka, odrednica urbane sheme, ornament u slici grada. Na zelenim plohama ne uočavamo neuređenost trave i staza ili čestu nebrigu ljudi prema onome što ih okružuje, nego trake i oaze zelenila čine krajolik grada humanijim i slikovitijim. Čak i neuređeni i inače neprivlačni dijelovi na slici iz zraka postaju organiziraniji i razumljiviji. To se posebice odnosi na rubove grada, na neke nove gradske predjele, na mjesta gdje su uvjeti života teški, a industrijska okolina neprivlačna za život.

Zagreb iz zraka što nam ga u svojoj monografiji predstavlja Studio Hrg na svoj je način novi grad i u svijesti njegovih stanovnika i u onih koji se bave izučavanjem njegova razvitka i planiranjem njegove budućnosti. Više ni jedan urbanistički pristup pojedinom dijelu grada ili izgradnji zgrada u nekim zonama ili pak vrednovanju prostora u koji treba intervenirati neće biti isti kao prije, dok ove monografije nije bilo. Svi koji se budu bavili Zagrebom neće moći mimoići činjenice i informacije koje je moguće iščitati iz pogleda na grad iz zraka što se nižu na stranicama ove izvrsne monografije. Studio Hrg, jednostavno rečeno, predstavio je javnosti novu fizionomiju Zagreba koja će ga pratiti na putu u iduće tisućljeće. Pratit će ga i kao sažetak njegova tisućljetna razvitka, ali i kao dokumentacija stanja u kakvu je bio na prijelazu tisućljeća.

Ivo Maroević