Vijenac 159

Informatika

Humanistički aspekt informacijskih tehnologija

Elektronske knjige – prva iskustva

Humanistički aspekt informacijskih tehnologija

Elektronske knjige – prva iskustva

Pored vrlo pozitivnih ocjena koje zapravo dodatno nastoje rasvijetliti sve aspekte primjene te potencijal elektronskih knjiga i njihov razvoj u budućnosti, prisutne su i tome dijametralno suprotne ocjene koje postignuti uspjeh nastoje relativizirati tvrdeći kako je riječ o uobičajenoj reakciji na tehnološke novosti, odnosno da je glavni čimbenik uspjeha činjenica da je riječ o jednom od najčitanijih autora u svijetu, čije je djelo ponuđeno po iznimno niskoj cijeni

Sredinom ožujka izdavačka kuća Simon & Shuster Inc. pustila je u prodaju posredovanjem Interneta književno djelo koje je raspoloživo isključivo u obliku elektronske knjige. Riječ je o kratkom romanu Stephena Kinga Riding the Bullet. Prodaja je organizirana preko nekoliko velikih knjižara na Internetu po cijeni od simboličnih $2,5. Prodajni rezultati upravo su spektakularni. U prvih 48 sati ukupno je primljeno i plaćeno elektronskim putem oko četiristo tisuća narudžbi, pri čemu je zabilježeno veliko zagušenje internetskih poslužitelja knjižara preko kojih se prodavalo, tako da se nagađanja kako bi prodajni rezultat bio i bolji da nije bilo tehnoloških ograničenja čine sasvim realnim.

Na Internetu se mogu naći brojni članci analitičara na području elektronskog izdavaštva, koji pokušavaju objasniti tako dobre rezultate. Pri tome se mišljenja i ocjene u velikoj mjeri razilaze. Pored vrlo pozitivnih ocjena koje zapravo dodatno nastoje rasvijetliti sve aspekte primjene te potencijal elektronskih knjiga i njihov razvoj u budućnosti, prisutne su i tome dijametralno suprotne ocjene koje postignuti uspjeh nastoje relativizirati tvrdeći kako je riječ o uobičajenoj reakciji na tehnološke novosti, odnosno da je glavni čimbenik uspjeha činjenica da je riječ o jednom od najčitanijih autora u svijetu, čije je djelo ponuđeno po iznimno niskoj cijeni.

U članku Elektronske knjige, »Vijenac«, br. 130, predstavljen je koncept elektronske knjige kao elektronskog zapisa sadržaja knjige koji se može čitati na osobnom računalu pomoću programa ili pomoću posebnog uređaja. Tada je posebno naglašena važnost zaštite sadržaja od neovlaštena kopiranja i svih drugih oblika zlouporabe.

Kako zaštititi knjigu

Upravo prva iskustva s masovnom distribucijom neke knjige pokazuju da je riječ o iznimno tešku i ozbiljnu problemu koji je tek djelomično riješen. Svega dva tjedna nakon objavljivanja spomenute elektronske knjige Stephena Kinga pojavile su se obavijesti na Internetu kako je skupina hackera uspjela razbiti zaštitu od kopiranja i usporedno s time na nekoliko internetskih poslužitelja u svijetu i sama elektronska knjiga, čiji je zapis modificiran tako da je zaštita potpuno uklonjena, tako da se može bez problema kopirati i samim tim neovlašteno distribuirati. Nedugo nakon toga vijest je službeno potvrdio i predsjednik uprave kompanije Glassbook Inc. koja se bavi izradom programa za čitanje elektronskih knjiga. Bez obzira na težinu spomenutoga problema, nitko ne sumnja da će se iznaći odgovarajuće rješenje. Ono što u ovom trenutku najviše zabrinjava proizvođače programa i uređaja za čitanje jest činjenica da se veliki izdavači koji su pred odlukom da počnu izdavati elektronska izdanja ne obeshrabre, što bi moglo usporiti razvoj elektronskog izdavaštva, a samim tim i razvoj tržišta.

Međutim, kao dokaz da su proizvođači programa i uređaja za čitanje itekako svjesni ozbiljnosti problema, može poslužiti kratka rasprava objavljenja na Internetu 22. veljače 2000, koja u svjetlu onog što se dogodilo može zazvučati kao zlo proročanstvo. Autor rasprave je Martin Eberhard, predsjednik kompanije NuovoMedia, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača programa i uređaja za čitanje. Vrlo pragmatičnim promišljanjem Eberhard uspijeva dotaknuti bit problema. Riječ je o tome da su sva primijenjena rješenja zaštite od neovlaštena kopiranja zasnovane na metodama enkripcije koje se primjenjuju za zaštitu podataka od neovlaštenog čitanja. Osnovna pretpostavka na kojoj su zasnovane te metode jest da su pošiljatelj i primatelj pouzdani. U slučaju zaštite riječ je o tome da pouzdan pošiljatelj šalje zaštićeni sadržaj nepouzdanu primatelju, koji u općem slučaju želi u potpunosti ukloniti zaštitu kako bi nesmetano raspolagao sa sadržajem. Tipičan primjer je program za čitanje koji se koristi na osobnom računalu, koji pri procesu čitanja mora u memoriji računala ukloniti zaštitu kako bi sadržaj bio čitljiv za korisnika. Problem nastaje upravo tijekom procesa uklanjanja zaštite u memoriji osobnog računala, kada onaj koji želi u potpunosti ukloniti zaštitu sa sadržaja u memoriju računala može dodatno učitati program koji analizira rad programa za čitanje i tako u potpunosti razotkriti na koji je način sadržaj elektronske knjige zaštićen. Idealno rješenje problema po naravi stvari ne postoji. Sve što se može učiniti jest izraditi metodu zaštite takve razine kompleksnosti da je analiza u cilju otkrivanja njezina načina rada iznimno dug i mukotrpan proces, koji će onda obeshrabriti većinu onih koji bi zaštitu htjeli ukloniti. Potpuna zaštita u ovom trenutku moguća je isključivo u slučaju posebnih uređaja za čitanje, stoga što je način njihova funkcioniranja nemoguće analizirati pomoću nekog računalnog programa pošto su oni izvedeni tako da je u njih jednostavno nemoguće učitati bilo koji drugi program osim programa za čitanje. Teoretski analiza funkcioniranja tih uređaja bila bi moguća pomoću posebnih instrumenata koji su zbog iznimno visoke cijene praktično nedostupni velikoj većini onih koji se bave probijanjem zaštite protiv kopiranja.

Dobar odziv

Pored problema zaštite, u nešto manjoj mjeri prisutan je problem nedovoljne standardizacije formata zapisa elektronskih knjiga. Trenutačno postoji onoliko formata koliko ima proizvođača programa i uređaja za čitanje. U biti riječ je o formatima zapisa koji u segmentu samoga sadržaja koriste standardne formate zapisa, no u segmentu zaštite ozbiljno se razlikuje što je dovoljno da elektronski zapis u cjelini ne bude čitljiv pomoću programa ili uređaja drugog proizvođača.

Bez obzira na spomenute početne probleme i njihovu težinu te stanovitu skepsu manjega dijela analitičara, odziv čitalačke publike pokazuje da pobornici elektronskih knjiga i izdavači imaju razloga za optimizam što se tiče njihove budućnosti. Posve je jasno da elektronska knjiga, kao i svaki drugi medij, nije pogodna za svaki tip sadržaja koji se tradicionalno objavljuje na papiru. Umjesto nagađanja, definitivan odgovor na pitanje koji su sadržaji pogodni za objavljivanje u elektronskom obliku može dati jedino tržište.

Dodatne informacije o elektronskom izdanju Stephena Kinga Riding the Bullet i elektronskim knjigama općenito raspoložive su preko sljedećih hiperveza:

http://www.simonadschuster.com/

http://www.ebooknet.com/

Slaven Batnožić

Vijenac 159

159 - 6. travnja 2000. | Arhiva

Klikni za povratak