Kako pjevati koral

Kako pjevati koral

Zagrebačko-ljubljanski muzikološki susreti

U organizaciji Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu 10. i 11. ožujka odigrali su se zagrebačko-ljubljanski muzikološki susreti. Odgovorni su za taj čin profesor Nikša Gligo, asistentica Hana Breko i sjajni prevoditelj Sead Muhamedagić. Ugostili su kolege iz Graza, profesore Franza Karla Prassla i Philippa Harnoncourta. Riječ je o već tradicionalnim zagrebačko-ljubljanskim muzikološkim susretima u suradnji Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Odsjeka za muzikologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, pojačani suradnjom s Hrvatskim muzikološkim društvom i Austrijskim kulturnim institutom u Zagrebu. Popunjena dvorana Hrvatskoga društva skladatelja okupila je studente Muzičke akademije i Instituta za crkvenu glazbu, ali i zainteresirane glazbenike, muzikologe i kolege profesore Muzičke akademije u Zagrebu.

Četiri predavanja sukladnih tema — bliskih kako profiliranoj muzikologiji i njezinu posebnom području, gregorijanistici u medievistici na temelju izrazito liturgijskih izvora te u službi pretežno liturgijsko-interpretativne potrebe tako i filozofijskoj i praktičnoj teologiji sa znatnim glazbenim udjelom koji je s obzirom na prirodu skupa postavljen u prvi plan — bila su nesvakidašnji i izrazito vrijedan prinos zagrebačkoj muzikološkoj svakidašnjici. Većina u slušateljstvu imala je jedinstvenu priliku vidjeti i čuti sukus segmenta i muzikoloških i glazbeno-liturgijskih znanja. Također su imali priliku vidjeti mogućnosti demistificiranja uistinu sofisticirana znanstvenog i interpretativnog područja.

Kako pjevati koral?

Naš prvi predavač Franz Karl Prassl, voditelj Odsjeka za crkvenu glazbu na Sveučilištu za glazbu i likovnu umjetnost u Grazu, zalaže se za pristup gregorijanske semiologije. Njemu bliski drugi predavač, njegov nekadašnji profesor, Philipp Harnoncourt, predstojnik Zavoda za znanost o liturgiji, kršćansku umjetnost i himnologiju pri Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Grazu, uzvisuje religijski odnos. On je u prirodnom suglasju s idejom i pripadanjem Stvoritelju, glazbu, a i pjevanje doživljajno prenosi nama kao jedini pravi, odgovarajući, pripadajući izraz vjere. Pjevanje, autentično svjedočenje vjere naslov je jedne od nekoliko naslovljenih teza Philippa Harnoncourta.

Prasslovo prvo predavanje, Gregorijanska semiologija kao znanstveni temelj za pitanja interpretacije korala: mogućnosti i granice, pružilo je mnoštvo povijesnih i praktičnih primjera. Obuhvatilo je muzikološki aspekt, liturgički aspekt, latinsko jezikoslovlje. Temeljno je pravilo: ritam jezika određuje ritam melodije. Predavanje završava tezom: U interpretaciji polaziti od jezika liturgičko-teološke prakse. Prasslovo drugo predavanje Interpretacija korala na temelju semiologijskog istraživanja: Kako znanstvene spoznaje povezati s estetskim doživljajem? Pristupi — utjecaji — nazori (s glazbenim primjerima) pokazalo je gore rečeno na usporednim glazbenim primjerima.

Profesor Harnoncourt govorio je o Cantare credentis est — pjev kao izraz vjere te o Liturgiji kao simboličkoj radnji, ukazujući ujedno na povezanost sva četiri predavanja: prema širem kontekstu iz kojega se vade pojedinosti te o obrnutom postupku: autentičnoj interpretaciji korala koju treba uvrstiti u širi kontekst. Njegovo drugo predavanja odnosilo se na pjevanje i glazbu kao simbol u suodnosu s liturgijom, s temama, Glazba, govor neba i govor srca; Glazba kao upozorenje na ono što je u pozadini; Glazba kao djelotvorno sredstvo komunikacije; Glazba kao autentično svjedočenje vjere; Glazba i pjev kao bitne sastavnice tročlanog bogoslužja.

Susret sam nazvala važnim, no on je i znakovit s obzirom na stjecaj okolnosti. Tema se pokazala atraktivnim dijelom višeznačne nazočnosti njezinih pojavnosti posljednjih mjeseci u Zagrebu, no tretirana u različitim viđenjima interpretacije tzv. stare glazbe načelno (npr. novoosnovani barokni ansambl), ali i posebnih repertoarnih značajki kao što je koncertni nastup, predstavljanje CD-a te razgovor s autoricom Katarinom Livljanić.

Gorana Doliner