Ima li nade za znanost

Ima li nade za znanost

12. tribina Zdravog društva Znanost u suvremenom društvu, Filozofski fakultet, 15. ožujka 2000.

Deseta tribina Zdravog društva zaradila je odmah minus zbog performansa koji ju je otvorio. Ovaj put pohvale organizaciji — glazba koja je predstavljena nudila se na slušanje prije službenoga početka tribine — pa, ko voli nek izvoli.

O znanosti u suvremenom društvu govorili su ministar znanosti Hrvoje Kraljević, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Gvozdan Flego, predsjednik Saborskog pododbora za znanost akademik Ivo Šlaus i predsjednik Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Zvonimir Šikić.

Gvozdan Flego na samom je početku problematizirao pojam suvremenog društva u Hrvatskoj. Apsolutna vlast politike jedne stranke koja si je umislila da je država, dosad je bila uzrokom nefunkcioniranja odnosa države i društva, pa tako i odnosa znanosti i društva. Osiromašenje znanosti proizašlo je, prema Flegu, iz loše financijske situacije. U usporedbi s europskim zemljama, koje u prosjeku izdvajaju 1,6 posto BND-a za znanost, Hrvatska je sa 0,9 posto na samom dnu.

Zvonimir Šikić, kao sindikalni aktivist, izdvojio je dva razdoblja u posljednjih deset godina. Prvo, u kojem je vlasti trebalo dokazati da su sindikati potrebni, i drugo, u kojem se pokušalo spriječiti opustošenje javnoga sektora. Za mandata Nikice Valentića napori sindikata bili su usmjereni na plaće znanstvenika, jer se upravo u tom razdoblju nekontrolirano uzimalo javnom sektoru. Iz te perspektive osamdesetpostotno povećanje plaća u posljednjih deset godina doimlje se bitno drukčije i nije usporedivo sa svjetskim trendovima. Drugu fazu označilo je stagniranje znanstvenih istraživanja, loše bibliotečno stanje, neotvaranje novih radnih mjesta.

Šikić je iznio podatak da je za ovu godinu predviđeno gotovo dvije milijarde kuna za znanost, što je 6,5 posto više u odnosu na prošlogodišnja izdvajanja, ali 0,8 posto manje u odnosu na plan za prošlu godinu. Neispunjenje plana za prošlu godinu opteretilo je dugovima ovogodišnji proračun, pa će se za znanost ipak izdvojiti 0,8 posto novca manje nego lani. Sindikat u ovoj prvoj godini patnje ne očekuje poboljšanje, ali se smanjivanjem izdvajanja za velike potrošače proračuna nadaju boljim danima.

Kako se rasprava većim dijelom bavila proračunom, tako je i akademik Ivo Šlaus izlaganje posvetio toj temi, koja je, kako tvrdi, trenutačno jedino čime se bavi. Kao predsjednika Saborskog pododbora za znanost osobito ga zanimaju postoci novca koji iz proračuna iscuri. Računa se da se 5 posto svakoga proračuna izgubi na pogrešnim mjestima, a taj bi novac bio lijek za znanost.

Akademik Šlaus pozdravio je smanjenje proračuna, uz ostalo i zbog manje sredstava koja će iscuriti, no istaknuo je da štednja u znanosti nije produktivna. Upravo znanost mora biti put kojim se zemlja može izvući iz krize. Ilustrirao je to situacijom u kojoj je zemlja bolesnik, a znanost liječnik koji će je izliječiti.

U prilog znanosti valjalo je istaknuti i da je to jedina grana kojoj je produktivnost 80 posto. Sve te činjenice razlog su zbog kojih će Saborski pododbor za znanost dati prijedlog za povećanje proračunskoga novca za tu granu. Šlaus je i mišljenja da nema vremena za čekanje te da proračun mora biti razvojan. No, sredstva se moraju prikupljati i na druge načine, a otvaranje prema Europi jedan je od osnovnih. Profesor Šlaus zaključio je kako država mora slijediti primjer velikih tvrtki kad je u pitanju znanost, a velike tvrtke, poput Siemensa, izdvajaju oko 20 posto za znanstvena istraživanja.

Ministru Kraljeviću postavljeno je pitanje o stvarnom broju znanstvenika u Hrvatskoj te potrebi za strožim kriterijima pri financiranju projekata od strane Ministarstva. Ministar se složio da sljedeći ciklus projekata prođe oštriju selekciju, a najavio je i financiranje manje projekata s više sredstava.

Ivo Šlaus upozorio je na činjenicu da od 1990. Ministarstvo odlučuje kada je moguće zaposliti znanstvenoga novaka, što otežava situaciju u znanosti, jer je profesoru nužno da novaka zaposli kada je on dostupan. Također je iznesen zanimljiv podatak o izdvajanju petnaest milijuna kuna za časničke odore, dok se za znanost i razvoj u Hrvatskoj izdvaja tek osam milijuna kuna. Usporedbe s proračunskim sredstvima koja se odvajaju za vojsku i u ovom proračunu pokazuju da ima prostora za preusmjeravanje sredstava. Ovacije studenata zaslužio je profesor Šlaus prijedlogom o skraćivanju vojnog roka na dva mjeseca.

Profesor doktor Gvozdan Flego otvorio je raspravu o ulozi javnosti u društvu te naglasio važnost nevladinih udruga, stručnih društava, udruženja različitih profila. Njihova je funkcija s jedne strane biti korektiv vlasti (»ne pustiti vlast na miru«), a s druge pomoći artikulaciji javnosti. Osnovni je problem, na što upozorava Flego, dosadašnja nezainteresiranost države.

Studente su zanimala stajališta ministra Kraljevića o statusu Zbora studenata i njegovoj neučinkovitosti, o nedavno pokrenutoj peticiji za smjenu uprave Studentskog centra i o problemu Hrvatskih studija. Ministar je ponovio da je kratko vrijeme na tom položaju, no da je primio predstavnike Studentskoga zbora te da bi volio čuti i drugu stranu. O peticiji je ministar doznao od novinara, a slučaj će istražiti.

Katarina Peović