Štivo za Coelha

Štivo za Coelha

Stanko Jambrek, New age i kršćanstvo, Matica hrvatska, Zaprešić, 1999.

Knjiga Stanka Jambreka prvo je djelo u nas koje cjelovito obrađuje odnos između naslovnih pojmova. Autor vrlo iscrpno i nepristrano elaborira bitne odlike dvaju pokreta uspostavljajući njihove temeljne razlike. New age, prikazan u svoj brojnosti svojih pokreta i svjesnom eklekticizmu, ima namjeru postati svjetskom religijom, »duhovnošću novoga milenija«. Kršćanstvo time dobiva poticaj za samoredefiniranje i neizbježno osuvremenjavanje.

Poticaj za knjigu autor nalazi za vrijeme studijskoga boravka u Sjedinjenim Državama 1993, kada proučava new age i njegov utjecaj na etablirane crkve.

U prvom poglavlju Jambrek donosi nekoliko mogućih opisa i definicija new age pokreta, prikazuje njegovu duhovnu povijest te ukazuje na neke ključne pojmove.

U drugom, temeljnom dijelu knjige autor suprotstavlja neka učenja new age duhovnosti s temeljnim kršćanskim dogmama. U trećem dijelu knjige autor se bavi alternativnom medicinom, utemeljenom na mističnim iscjeliteljskim zasadama drevnih poganskih religija, koje su sastavnim dijelom new age spiritizma.

Nebojša Koharović

Siesta za buduće turiste

Emilio Marin, Hello Narona, Matica hrvatska u Metkoviću, Povijesna baština, knj. 5, Metković 1999.

Svojevrsni arheološki putopis, u izdanju Matice hrvatske u Metkoviću, niz je zapisa Emilija Marina s putovanja i brojnih susreta u Hrvatskoj i svijetu. Autor, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu i profesor Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, u ovoj knjizi na stilski ležeran način iznosi razmišljanja o stanju arheologije u Hrvatskoj, aktualnom položaju kulture i čuvanju vlastite kulturne baštine, ali, kao pravi putopisac, donosi i slike iz zemalja koje je proputovao, a koje ga nečim uvijek podsjećaju na Hrvatsku. U središtu je zanimanja arheološko istraživanje u Naroni koje autor vodi od 1988. Arheologija je podloga knjige pa autor sva razmišljanja iznosi iz pozicije arheologa. Stoga stil knjige povremeno prelazi iz putopisa u ozbiljne rasprave o arheološkim znanstvenim pitanjima, ali se brzo ponovno vraća opisivanju običnih stvari poput susreta sa američkim veleposlanikom Galbraithom u Solinu, koji je mirno ispijao kolu slušajući autorovu priču o kraljici Jeleni. Istraživanje Narone dalo je do danas velike rezultate. Danas je sigurno da vrijednost arheoloških lokaliteta Narone i Salone prelazi hrvatske granice i da se ti lokaliteti mogu smatrati svjetskom arheološkom baštinom. Kontinuitet života i bogatstvo nalaza potvrđuju da je Hrvatska pravi raj za arheologe. I autorovo pisanje pokazuje koliko se u arheološkim krugovima cijene Hrvatska i njezini arheološki lokaliteti. Raj za arheologe zaista omogućuje hrvatskim arheolozima sjajnu afirmaciju u svijetu, a uspjesi Emilija Marina to najbolje pokazuju. Međutim, i u ovoj knjizi ponavlja se pitanje koje hrvatske kulturne i znanstvene radnike muči već godinama: kako širokoj javnosti najbolje približiti veliko kulturno bogatstvo? Isto pitanje stoji i pred istraživačima Narone. U knjizi su ponuđena razmišljanja autora koja mogu dati odgovor na to pitanje. Ako uspije ideja o prezentiranju arheoloških nalaza in situ zakrovljavanjem arheološke situacije, kako to zamišlja autor, Narona bi mogla postati jedna od turističkih atrakcija i primjer kako se arheološki lokalitet može pripremiti za publiku. Muzejsko-arhitektonski koncept Narone iznesen u knjizi izlaže ideju takve prezentacije i budi nadu da će Narona uskoro zabljesnuti. Ostaje nam jedino poželjeti da prvi turisti što prije dođu i pozdrave Naronu.

Robert Skenderović

Kako biti racionalan?

Nikola Skledar, Umsko i nadumsko. Suvremene teme znanosti o društvu i religiji, Matica hrvatska, Zaprešić, 1999.

Osma knjiga Nikole Skledara, Umsko i nadumsko sadrži tekstove kojima autor tematizira aktualne probleme suvremene znanosti o društvu i kulturi te religiološke sadržaje. Autor zahvaća ona područja zbilje kojima se s jedne strane pristupa na racionalan, umski i metodičan način u području društveno-humanističkih znanosti, a s druge na nadempirijskoj, metafizičkoj sferi religijske spoznaje.

U prvom poglavlju knjige Aktualna pitanja suvremene znanosti o društvu i kulturi, obrađena su metateorijska i metodološka pitanja znanosti o društvu te neka pitanja suvremene znanosti o čovjeku i kulturi: etička, etnička i kulturološka. Tome svjedoče i naslovi rasprava u ovom poglavlju: Metateorijski vidik znanosti o društvu, Teorijsko-metodologijski značaj znanosti o društvu, Bioetika, etika i antropologija te Etičnost i kultura.

U drugom poglavlju, Suvremena religiologijska promišljanja, obrađen je odnos uma i vjere, filozofije i teologije te novih pokreta (new age) prema kršćanstvu. Svim je raspravama, s obzirom na supostavljanje različitosti, inherentan autorski pečat dijalogičnosti kao načela koji Skledar drži »razabiranjem i sabiranjem mogućnosti zajedništva u traženju istine u svrhu humanijeg zajedničkog življenja«. Taj dio knjige čine rasprave: Vjera i um, New age izazovi suvremenom kršćanstvu, Načela i smisao dijaloga, Mogućnost dijaloga između katolika i liberala.

Nebojša Koharović