Vijenac 157

Fotografija

Iz fundusa Fotokluba Zagreb: Marijan Szabo

Slikar krajolika

U povodu tridesete godišnjice osnutka zbirke hrvatske fotografije, koju je u Fotoklubu Zagreb osnovao njezin tadanji tajnik Vladko Lozić, Fotoklub Zagreb u suradnji s Maticom hrvatskom i redakcijom »Vijenca« podsjeća na najvažnija djela velikana hrvatske fotografije

Iz fundusa Fotokluba Zagreb: Marijan Szabo

Slikar krajolika

U povodu tridesete godišnjice osnutka zbirke hrvatske fotografije, koju je u Fotoklubu Zagreb osnovao njezin tadanji tajnik Vladko Lozić, Fotoklub Zagreb u suradnji s Maticom hrvatskom i redakcijom »Vijenca« podsjeća na najvažnija djela velikana hrvatske fotografije

Marijan Szabo rođen je 21. rujna 1913, a član Fotokluba Zagreb postaje već 1929. pa je kao takav bio jedan od najmlađih obnovitelja i vodećih članova Kluba.

Završio je srednju školu i upisao kemiju na Tehničkom fakultetu u Zagrebu ali nije završio studij. Fotografijom se počeo baviti kao srednjoškolac što će imati presudan utjecaj na njegov dalji život. Poslije se cijeli život bavi fotografijom profesionalno.

Jedan je od osnivača zagrebačke škole fotografije.

Szabo je bio ne samo iznimni fotograf, nego je bio i dugogodišnji drugi tajnik u Klubu, gdje je u tom svojstvu mnogo pridonio odgoju novih mladih članova, kao i cjelokupnom organizacijskom jačanju Kluba.

Bio je suradnik u mnogim fotomonografijama. Održao je i sedam samostalnih izložbi fotografije, Debrecen (1940), Zagreb (1948. i 1962), Rijeka (1962), Split (1963), Zadar (1963) i Beč (1965).

Umro je u Zagrebu 17. prosinca 1967. u pedeset i četvrtoj godini života.

Vladko Lozić

Prvi susret s Fotoklubom Zagreb ostvaruje Marijan Szabo 1931. godine. Od tada počinje njegov fotografski put, niže sjajne rezultate, a osobito u godinama kada naša fotografija postupno napušta socijalne teme i okreće se krajoliku i motivima sela.

Iako definiran kao slikar krajolika, jednako je uspješan i u drugim žanrovima. Mnogi poznavaoci njegova opusa lako će se složiti kako je Marijan Szabo doista klasičan primjer za analizu zagrebačke škole fotografije, ali i s činjenicom da je uz svaki uspjeh Fotokluba Zagreb i u pedesetim godinama čvrsto vezano i njegovo ime i kako se njegov rad ravnopravno vrednuje s ostalim velikanima naše fotografije (Tošo Dabac, Mladen Grčević i drugi).

Zahvaljujući njegovim fotografskim zbirkama koje se čuvaju u Fotoklubu Zagreb i Muzeju za umjetnost i obrt, moguće je sagledati sve vrijednosti njegova fotografskog umijeća, bogatstvo njegova talenta i zanatskog perfekcionizma.

Zdenko Kuzmić

Vijenac 157

157 - 9. ožujka 2000. | Arhiva

Klikni za povratak