Vrijeme izazova i kreativnih odgovora

Sveučilište u Splitu djeluje na području cijele Dalmacije, uključujući Dubrovnik i Zadar. Uprava i većina fakulteta locirana je u Splitu. Svi problemi Splita, njegovih funkcija i disfunkcija u izravnoj su vezi i sa Sveučilištem. Split se na žalost ne doživljava kao drugi grad po veličini i značenju u Hrvatskoj. Nije shvaćena njegova uloga najvećega grada na središnjem dijelu hrvatskoga Jadrana. Nedovoljno vrednovanje Splita na duhovnom i fizičkom zemljovidu Hrvatske moglo bi se pokazati na nizu primjera, od kojih je po našem mišljenju najkrupniji činjenica da se kobno kasni s gradnjom auto-ceste Zagreb-Split, s kojom bi se stvorila ne samo glavna prometna i politička osovina Hrvatske, upravo njezina kralježnica, nego bi se dovršio i zaokružio proces oblikovanja hrvatske nacije.

Doktore znanosti ne treba privilegirati

U podjeli novca iz državnog proračuna za sveučilišta Split posljednjih godina veoma loše prolazi. U odnosu na broj studenata i profesora Sveučilište u Splitu dobiva u odnosu na druga sveučilišta u Hrvatskoj otprilike pet puta manje sredstava nego što bi trebalo. U Splitu, Zadru i Dubrovniku nije ni pokrenuta izgradnja stanova za znanstvene novake, za razliku od Osijeka i Zagreba.

Gospodarstvo u Splitu proživljava tešku krizu, ne samo u trgovini i prometu nego i u industrijskim granama i aktivnostima s dugom tradicijom poput brodogradnje i pomorstva. Potpuni slom doživjela je kemijska industrija. Ništa nije bolje ni u Zadru i Dubrovniku. Zadar se nije još oporavio od stradanja u Drugom svjetskom ratu, a već vida nove rane od nedavnih razaranja koja su nanijela štete njegovu ionako krhkom fizičkom i duhovnom tkivu. I Dubrovnik je stradao. Zabrinjavajuća je malodušnost, erozija morala i rastakanje preostataka urbanih tradicija, ne jenjavaju ni pohare takozvanih privatizacija. Dakako da sveopća društvena kriza ima reperkusija i na Sveučilište, posebno na tehničkim fakultetima, kao primjerice na studiju brodogradnje i kemijskog inženjerstva, za koje opada interes. Potrebna je rekapitulacija problema, preispitivanje i zatim oblikovanje nove paradigme ne samo za gospodarski razvoj nego i za cjelokupni život Splita i Dalmacije. Budućnost se ne može graditi isključivo na turizmu i pratećem Zimmer frei mentalitetu. Ponekad imam dojam kao da nekim društvenim krugovima i blokovima svijesti čak smeta Sveučilište. Doživljavaju ga kao državnu ustanovu, kao nepotrebnu i skupu interpolaciju u društveno tkivo. Kao da se grupni ideali zaustavljaju na razini velog mista, iako Split barem po svojim povijesnim i simboličkim funkcijama, uostalom i po broju stanovnika, zaslužuje drukčiju sudbinu, sustave vrijednosti, socijalnu koheziju i funkcioniranje na velegradskoj razini. Za novi pragmatizam, za kvazineoliberalizam, bile bi sasvim dovoljne neke više škole. Elita će, uostalom kao i dosad, imati dovoljno novca i ambicija da svoju djecu pošalje na studije u Padovu ili na neko drugo poznato sveučilište. Čemu fakulteti i stručnjaci u gospodarstvu bez industrije? Što uopće znače u Splitu znanstvenici i Sveučilište? Kada se za nekog sveučilišnog nastavnika, primjerice doktora matematike u odmakloj srednjoj dobi, pokušava izboriti skroman stan može se čuti prigovor nakićen kvazilijevom retorikom kao ne treba nikoga posebno privilegirati, a ionako su važniji socijalni slučajevi. Zar takozvana inteligencija nije dovoljno osiromašena i degradirana? Kako uvjeriti gradske i županijske očeve, a toliko je nesporazuma na relaciji grad — županija, da se konačno mora pokrenuti izgradnju nove Znanstvene biblioteke s odgovarajućom informatičkom opremom, koja će mnogo pridonijeti samosvijesti i urbanoj auri Splita. Nismo kadri niti zaustaviti divlju izgradnju koja nagriza prostor za izgradnju fakulteta i pratećih sadržaja u takozvanom kampusu Visoka, gdje su prije mnogo godina izgrađena dva fakulteta i za koji postoje detaljni urbanistički planovi.

Inicijativa za osnutak humanističkih studija

U samoj je biti sveučilišta unapređivanje znanosti, tehnike, umjetnosti; teži se unapređivanju svih ljudskih potencijala i u tom smislu nastojat ćemo razvijati što više mogućih znanstvenih, tehničkih i umjetničkih studija. Dakako, to ne znači i nužno osnivanje novih fakulteta, masivnih i netransparentnih ustanova, nego pojedinih sveučilišnih departmana koji mogu u najvećem dijelu koristiti već postojeće kadrovske kapacitete, prostore, laboratorije, institute... Iako ustrajavamo na univerzalnosti i širini, što i pripada samoj biti ideje univerziteta, smatramo da Sveučilište u Splitu na intelektualnom zemljovidu Hrvatske mora biti prepoznatljivo po nekim svojim posebnostima, što će bitno pridonijeti identitetu grada. U tom smislu mislimo ponajprije na novoosnovani Studij mora i pomorstva. Pokrenuta je inicijativa za osnivanje sveučilišnoga departmana za studij mediteranskih kultura, što bi znatno unaprijedilo šumarstvo, poljodjelstvo i hortikulturu. Snažne su inicijative da se u najskorije vrijeme u Splitu postupno osnuju studiji humanističkih nauka. S obzirom na svoju kulturnu baštinu Dalmacija zaslužuje i Arhitektonski fakultet.

Funkcija sveučilišta ne može biti samo odgoj i prenošenje znanja i novih tehnologija, nego ono mora biti pokretač novoga i naprednoga kao najsnažniji i najdinamičniji ljudski i organizacijski resurs. Uostalom izobrazba novih stručnjaka koji će beskonačno posjećivati urede za zapošljavanje ili otići u pečalbu nije baš djelatnost koja može oduševiti. Tehnološkom centru, kojem je jedan od osnivača i Sveučilište, bitna je funkcija osnivanje i »držanje u inkubatoru« novih poduzeća. Neki fakulteti relativno su uspješno surađivali s gospodarstvom, što još uspijeva Građevinskom fakultetu. Hoće li se moći nastaviti uspješna suradnja Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje s HPT-om? Hoće li nakon rasprodaje telekomunikacija budući strani vlasnici imati razumijevanja za dosadašnju pomoć i različite meceonatske geste? S obzirom na iskustva u Zagrebu s nekadašnjim Nikolom Teslom i Radom Končarom, nije nam gajiti velike nade.

Sveučilište u Splitu nastoji unaprijediti znanost, stvarati nove sinapse, općenito sinergiju. Novopokrenuti Studij mora i pomorstva organizira nastavu s Oceanografskim institutom. Medicinski fakultet povezan je s Kliničkim bolničkim centrom. Departmanski tip studija mediteranskih kultura planira se u suradnji s Institutom za jadranske kulture. Grupa mlađih znanstvenika radi na osnivanju Centra za računarske znanosti. Odavno su zamrle inicijative koje je svojedobno pokrenuo profesor Miroslav Radman da se Splitu osnuje internacionalni centar za molekularnu biologiju. Slične zamisli ponovno oživljavaju.

Krizna i oskudna vremena ipak su izazov za kreativne i odgovorne. Sveučilište je veliki, respektabilan, iako neosviješten, labavo strukturiran socijalni organizam koji pulsira sa svojom okolinom. Ukoliko na Sveučilištu budu djelovali socijalni refleksi, imaginacija i pokretljivost, a za to treba više energije i potpore i iznutra i izvana, moći će zacijelo broditi i u turbulentnim vremenima.