Splitski Književni krug

Danas, kad su se nad izdavačkom djelatnošću u Hrvatskoj nadvile crne prijetnje, uistinu ohrabruje činjenica da postoje nakladnici koji nastavljaju svoju misiju unatoč svim nedaćama. Snalazeći se na različite načine, često nas iznenade naslovima koji su uistinu prvorazredni kulturni događaji. Zacijelo, jedan od takvih izdavača je i splitski Književni krug. Utemeljen 1979, kao svojevrstan nastavak kulturnog i izdavačkoga rada što ga je prije tridesetak godina pokrenula Matica hrvatska, a nastavio Čakavski sabor, Književni je krug razvio bogatu i plodnu, kulturnu i nakladničku djelatnost, nametnuvši se u hrvatskoj kulturi ne samo kao izdavač nego i kao vrstan organizator kulturnih manifestacija, čije značenje prerasta naše nacionalne okvire.

Djelatnost Književnog kruga — o kojoj do danas svjedoči više od šest stotina naslova, od kojih mnogi pripadaju postignućima nacionalnog značenja — u petnaest profiliranih biblioteka. Ne izdvajajući ih posebice, kažimo da najviše pozornosti privlači Biblioteka znanstvenih djela, u kojoj su do sada tiskani radovi vrsnih domaćih i stranih znanstvenika, među kojima u Krugu posebno ističu one koji su zavrijedili visoka društvena i državna priznanja. Riječ je o Kaliopinu vrtu Dunje Fališevac (Nagrada HAZU za znanost); Izidinu tragu Petra Selema (Nagrada grada Zagreba), potom knjige kroatistice iz Poljske Joanne Rapacke, knjigu msgr. Frane Franića itd. Uz navedenu biblioteku vrijedna je i edicija Suvremenih pisaca u kojoj je Lanterna magica Gordane Benić dobila nagradu Tin Ujević, a tu je i niz drugih zapaženih naslova naših književnih suvremenika.

Kao nezaobilazan dio izdavačke djelatnosti Književnoga kruga svakako su i časopisi: uz »Mogućnosti«, koje neprekidno izlaze od 1954. i čije je mjesto u našoj kulturi visoko i postojano, tu su i »Čakavska rič« (od 1971) te godišnjak »Dani hrvatskoga kazališta«, u kojem se tiskaju znanstveni prinosi o hrvatskom kazalištu i književnosti.

Među djelatnostima Književnoga kruga pozornost privlače i manifestacije Knjiga Mediterana te Marulićevi dani i Dani hvarskoga kazališta, kojima je Krug glavni organizator, a traju već dvadeset i pet godina.

Proučavanje i objavljivanje djela oca hrvatske književnosti Marka Marulića svakako je jedan od prioriteta Književnoga kruga. U tu je svrhu 1995. godine utemeljen Marulianum — centar za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga, na čijem je čelu Bratislav Lučin. Sa zadaćom stručno-znanstvenog istraživanja Marulićeva djela, prikupljanja njegovih rukopisa, izdavanja literature o Maruliću i bliskim temama te izdavačkom i organizacijskom ulogom, kolegij se već nametnuo kulturnoj javnosti. Tako će se ove godine održati skup o Maruliću (prvi dio skupa održan je u Rimu, na sveučilištu Gregoriana). Tom prigodom bit će predstavljena monografija o Maruliću autora Mirka Tomasovića, priprema se i Marulićeva čitanka, a za 2001, u zajedništvu s Maticom hrvatskom, priprema se i svečano izdanje Judite.

U Krugu, koji uz materijalne teškoće dijeli i one vezane uz nedostatak primjerena prostora, rado govore o budućim poslovima. Među njima su tiskanje drugoga dijela Zlatne knjige grada Splita, tiskanje mljetskog i kotorskog Statuta, a u pripremi je i obilježavanje 800. godišnjice smrti Tome Arhiđakona kojom će prigodom biti organiziran simpozij te objavljeno kritičko izdanje Historije Salonitane, a priprema se i monografija o antičkom portretu u Hrvatskoj Nenada Cambija.

Dakako, jubilej 2000. godine bit će u znaku Marulića, kako u izdavačkom, tako i u znanstvenom i manifestativnom smislu. No to ne znači da će sva ostala djelatnost zamrijeti. Štoviše, predsjednik Kruga Nenad Cambi ističe da će se izdavačka djelatnost nastaviti primjereno rasploživim sredstvima, vjeruje da će se teškoće s prostorom uspješno razriješiti i da će Krug, svojim snagama i mogućnostima, uspjeti prebroditi sve zamke i nastaviti sa svojom uspješnom kulturnom i društvenom zadaćom.

A za to su, reći će, u Krugu pripravni!