Kvadratura knjige

Sveučilišna knjižnica u Splitu broji oko četiristo tisuća knjiga i jedanaest tisuća naslova periodike. Stalni godišnji priljev knjiga prosječno iznosi tri tisuće knjiga od obveznog primjerka, a određen se broj nabavlja kupnjom ili darovima. Po bogatstvu fondova Knjižnica se ubraja među najveće i najvažnije u Republici Hrvatskoj, a zbirka se periodike po vrijednosti može usporediti jedino s onom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Organizacija je knjižnice utemeljena na četirima odjelima: Odjel knjiga, Odjel periodike, Odjel rada s korisnicima, Odjel specijalnih zbirka.

U fondu na Odjelu knjiga posebnu pozornost zaslužuje zavičajna zbirka Dalmatica koju tvori građa tematski vezana uz dalmatinsko područje ili pak publikacije kojima su autor ili izdavač s tog područja. Tu su i spomeničke zbirke poznatih donatora (npr. Ante Trumbića, Petra Kasandrića, Ante Petravića itd.). Isto tako, nakon Drugoga svjetskoga rata Knjižnici su pripale zbirke knjiga iz münchenske akademije, talijanske Biblioteca popolare, njemačkoga konzulata, vrijedna građa iz Gabinetto di lettura. Žalosno je što velik dio upravo tog dijela fonda leži u kutijama, čekajući knjizi sklonije dane.

Odjel periodike posjeduje najbogatiji fond dalmatinskih periodičnih publikacija u cijeloj zemlji; primjerice »Gazzeta di Zara« (1834-1850), »Zora dalmatinska« (1844-1918), »Smotra dalmatinska« (1888-1918), »Narodni list«, »Jedinstvo«, »Jadranska pošta« itd.

Razumljivo, treba istaknuti Odjel specijalnih zbirki, koji objedinjuje čak sedam različitih zbirka. Ponajprije tu je zbirka starih i rijetkih knjiga — Sveučilišna knjižnica posjeduje devet inkunabula te vrijedne knjige tiskane u razdoblju od 16. st. do 1850. godine; primjerice neka vrlo rijetka izdanja na hrvatskom jeziku, ali i izdanja naših pisaca na stranim jezicima. Zbirka rukopisne građe sadrži rukopise, spise i isprave od 1. do 20. stoljeća te korespondenciju. Nadalje grafička zbirka čuva i prikuplja grafike, crteže, fotografije, razglednice, plakate, kalendare i sl.; Knjižnica posjeduje i zbirku od 1300 zemljovida i atlasa. Razvijaju se i glazbena zbirka (tiskana notna građa, gramofonske ploče, kasete i sl.) te zbirka vizualne građe (filmovi, mikrofilmovi, dijapozitivi video-kasete), no građa je još neiskoristiva, jer nema prostora ni tehničkih uvjeta kako bi se mogla organizirati glazbena slušaonica ili video-projekcija. Konačno, posebno se prikuplja sitni tisak (katalozi izložaba, kazališni programi, oglasi i sl.).

Odjel rada s korisnicima, osim što nastoji udovoljiti korisničkim zahtjevima na osnovi fonda iz knjižnice same, obavlja i on-line pretraživanja i omogućuje međuknjižničnu posudbu. No, na žalost, korisnici nemaju izravan pristup računalu i (poradi nedostatka prostora i materijalnih sredstava) trenutačno su im dostupni jedino »klasični« listični katalozi, abecedni i stručni.

U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu već se nekoliko godina izrađuje i CIP, kataložni zapis u publikaciji za sve izdavače s južnohrvatskog prostora. Isto tako, Knjižnica je određena i za kooperativnu katalogizaciju na državnoj razini te će se vrlo uskoro uključiti u izradu on-line skupnoga kataloga inozemne periodike.

Knjižnica danas ima na uporabi samo prostor u matičnoj zgradi, u Zagrebačkoj ulici br. 3, a dio njezine građe, uskladišten i nedostupan korisnicima, razbacan je na još nekoliko adresa u gradu.

Uprkos dugogodišnjim naporima uprave knjižnice, pa i gradskih vlasti (raspisana tri samodoprinosa za izgradnju nove zgrade), ona se danas, uoči stote obljetnice svoga osnutka, nalazi pred kolapsom. Naime dio građe (oko šesnaest tisuća svezaka) smješten u Biskupovoj palači, koji je korisnicima bio dostupan do srpnja 1996. godine, povratom Palače ranijem vlasniku sada je bunkeriran. Javnosti je manje poznat podatak da je bivša gradska uprava, posljednjega dana mandata, 26. svibnja 1997, potpisala ugovor o vraćanju zgrade na Poljani kneza Trpimira br. 7 (Biskupske palače) Nadbiskupiji splitsko-makarskoj u roku od godinu dana, dok je Nadbiskupija dužna vratiti gradski prostor koji sada rabi za pedeset godina! Pri tome uopće nije razmotrila složenost problema jer su se, na temelju tog ugovora, u srpnju 1998, uoči dolaska Sv. Oca u Split, na ulici našle ove ustanove: Umjetnička akademija, Sveučilišna knjižnica i Gradska knjižnica Marka Marulića. Nova gradska uprava našla je provizorna rješenja za sve spomenute institucije, a opet je najgore prošla Sveučilišna knjižnica. Grad joj je dodijelio na uporabu dio podrumskoga prostora u Livanjskoj ulici, u neposrednoj blizini matične zgrade.

Iako je Grad uknjižen kao vlasnik tog prostora, useljenje je osporila Županija splitsko-dalmatinska i nasilno u te prostore uselila Ured za katastar i geodetske poslove. Naknadnom arbitražom Ministarstva uprave i pravosuđa između Grada i Županije taj je prostor pripao Županiji.

Gradske vlasti i dalje su voljne pomoći u iznalaženju palijativnoga rješenja kojim bi se dobio nuždan predah do konačnog rješenja. A, ono bi se, ako nam zvijezde budu naklonjene, moglo naći u samom središtu grada unutar zidina Bedema Cornaro, ukoliko se postigne suglasje između gradskih planera i Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

Ostajemo u nadi da je moguće pomiriti trenutačno razrožna gledanja na budućnost kompleksa Cornaro.

Gradska knjižnica Marka Marulića

Gradska knjižnica Marka Marulića, koja je ujedno i matična knjižnica za splitsko-dalmatinsku županiju, obavlja svoju osnovnu djelatnost — nabavu, obradu, čuvanje te davanje na korištenje knjižnične građe — s velikim poteškoćama. Naime, za obavljanje bilo koje djelatnosti, pa tako i knjižnične, nužno je potrebno, osim dovoljno novca i odgovarajućih stručnjaka, imati odgovarajući — prostor.

Na žalost, Gradska knjižnica u Splitu upravo s prostorom ima najvećih problema.

Knjižnica bi, prema Standardima za knjižnice Republike Hrvatske, a sukladno veličini grada Splita, ukupno trebala upotrebljavati 6700 m2 površine. Na žalost, danas rabi tek 820 m2, dakle tek nešto više od 13 posto potrebne kvadrature. Nedostaje čak 5880 m2. Situacija je osobito teška nakon što je u srpnju 1998. odlukom Poglavarstva grada Splita zatvoren Središnji odjel, do tada smješten na lokaciji Poljana kneza Trpimira 7 (Biskupova palača), sa skromnih, ali za Knjižnicu vrlo važnih 500 m2. Iako je i taj prostor bio neprimjeren, bio je dobro opremljen vrijednim knjižnim fondom sa više od šezdeset tisuća jedinica knjižne građe, te još pet tisuća uvezanih novina i časopisa. Na Središnjem odjelu Knjižnice, osim posudbe (djelomično u slobodnom (pristupu) korisnici su imali na raspolaganju veliku čitaonicu za studijski rad, čitaonicu za tisak, a osnovaa je, nakon dugogodišnjih nastojanja, i Zbirka knjiga na stranim jezicima, s fondom od deset tisuća jedinica.

Na žalost, Zbirka je osnovana svega nekoliko mjeseci prije zatvaranja Središnjeg odjela, tako da je i taj fond, u nedostatku zamjenskog prostora, morao biti uskladišten.

Korisnici, njih tri tisuće, uglavnom su se preselili i na jedini odjel za odrasle korisnike u užem gradskom centru — na Bol Plokite. Naravno, ma koliko zaposlenici nastojali udovoljiti njihovim zahtjevima, velika većina nezadovoljna odlazi iz Knjižnice.

Razlog?

Na odjelu je sada ukupno upisano čak sedam tisuća članova, s dnevnim posjetom od petstotinjak korisnika, tako da je jednostavno nemoguće udovoljiti svim njihovim zahtjevima, poglavito ako je riječ o lektiri ili djelima suvremenih popularnih autora. Također, velike poteškoće stvara i dotrajao, neodgovarajuće opremljen prostor, kojem je adaptacija više nego potrebna.

Situacija, što se prostora tiče, na žalost, nije mnogo bolja ni na ostalim odjelima, napose na Dječjem odjelu u Zagrebačkoj ulici, gdje na prostoru od 120 m2 djeluje posudbeni odjel, igraonica, a smještena je i matična služba. Zgrada je dotrajala, krov prokišnjava, pukotine po zidovima i stropu sve su dulje i sve dublje, a i instalacijama je nužna reparacija. No, kako zgrada nije u vlasništvu Grada Splita, vlasnika i osnivača knjižnice, veliko je pitanje iz kojih će se izvora iznaći novac za njezino uređenje.

Ipak, Zaključkom Poglavarstva grada Splita, zamjenski prostor za Središnji odjel Knjižnice bit će smješten na atraktivnoj lokaciji, u najstrožem gradskom središtu, u sklopu srednjovjekovnih bedema Cornaro (u neposrednoj blizini Zlatnih vrata i Grgura Ninskog), gdje bi se trebala izgraditi nova zgrada zavidne površine od 1850 m2.

Projektna je dokumentacija pripremljena, a prema čvrstim gradonačelnikovim obećanjima radovi bi trebali započeti do kraja tekuće, 1999. godine.

Također, već spomenutim Zaključkom Poglavarstva, Knjižnici su dodijeljeni i prostori na lokacijama u istočnom i zapadnom dijelu grada, ukupne površine otprilike 700 m2. Ti potpuno novi odjeli (Spinut, Blatine) bit će ujedno i začetak gradske knjižnične mreže, koju Split, na žalost, još nema.

Otvaranje novih knjižničnih odjela također se predviđa do kraja godine, sredstva su velikim dijelom osigurana, a izrađena je i potrebna dokumentacija.