Obilježavanje 150. obljetnice VI(J)ENCA

 U ime Gimnazije prisutnima se najprije obratila organizatorica tribine, ravnateljica Sandra Breka-Ovčar, uputivši svima riječi dobrodošlice, a voditelj programa bio je Ivan Pranjić, predsjednik čakovečkoga ogranka Matice hrvatske. O Vijencu su govorili redom akademik Josip Bratulić, urednica deska i tajnica uredništva Jelena Savić i glavni urednik Goran Galić, vodeći prisutne riječju i slikom povijesnim putovima Vijenca, pritom uvelike uzimajući u obzir interese učenika, koji su činili najveći dio publike. Uz njih, programu su prisustvovali nastavnici Gimnazije te članovi Ogranka Matice hrvatske.

Vijenac ove godine slavi 150. obljetnicu

Akademik Josip Bratulić upoznao je prisutne sa starim Vijencem, njegovim počecima, etimologijom samoga naziva, naveo najvažnije hrvatske pisce koji su pisali u Vijencu te istaknuo velika urednička imena, osobito slavnog Augusta Šenou i njegov doprinos zlatnomu dobu Vijenca. Za razliku od današnjega Vijenca, koji se bavi pretežito novinarstvom i kritikom, u starome su Vijencu u nastavcima bila objavljivana izvorna djela hrvatske nacionalne književnosti, stoga je imao važnu ulogu u izgradnji hrvatske nacije uopće, sa Zagrebom kao poprištem kulture.

Učenici drugog razreda čakovečke Gimnazije i sudionici književne radionice pročitali su pjesmu Ivana Trnskog objavljenu u prvome broju Vijenca 1869. pod naslovom Pjesma uz Vienac i njezinu parafrazu koju je u prigodi Vijenčeve obljetnice napisao akademik Tonko Maroević.

Jelena Savić kroz slike je prisutnima približila povijest Vijenca od 19. stoljeća do danas. Pokazala je što je sve tijekom povijesti u Vijencu bilo objavljivano, od tekstova poznatih književnika, znanstvenih prilog do vrsnih ilustracija. Izlaganje je zaključila konstatirajući da Vijenac možemo smatrati bezvremenskim; on prati aktualnosti te im se prilagođava, mijenja se i djeluje ukorak s društvenim promjenama, ali pritom zadržava relevantnost, vrijednost i kulturno-znanstvenu ulogu.

Goran Galić govorio je o današnjem ­Vijencu – od 1993, kada ga je Matica obnovila istaknuvši da su njegovi čitatelji Vijenca oni koje ne zadovoljava tek puka informacijama, nego očekuju analizu, stručnu kritiku i polemiku, dulje intelektualne razgovore. Glavni urednik Vijenca istaknuo je da Vijenac najviše čitaju književnici, umjetnici, znanstvenici, profesori, intelektualci, liječnici, svećenici... a u želji za širenjem publike i na mlađe, apelirao je ponajviše na učenike i studente.

Galić je opisao gimnazijalcima, među kojima su mnogi u novinarskoj radinici, kako izgleda dvotjedni proizvodni proces jednoga broja Vijenca, od trenutka prikupljanja tekstova, sve do tiskanja. Govorio je i o mogućim preprekama koje se mogu javiti na tome putu i kako ih savladati. Na kraju, iznio je prognoze o budućnosti novinarstva. Suprotstavio se pretpostavkama pojedinih analitičara da bi do 2026. tiskani mediji s tržišta mogli u potpunosti nestati. Činjenica je da će se oni pod pritiskom novoga društva bitno mijenjati, podređujući se novim čitateljskim navikama, a tomu se prilagodio i Vijenac, na čijem se internetskom izdanju radi sve više. Ipak, on ima nešto što mnoge novine nemaju – dubinu i stručnost, stoga Galić vjeruje da će se i dalje čitati u tiskanome obliku. Glavni je urednik istaknuo da je obljetnica svojevrsno priznanje svim dosadašnjim urednicima i suradnicima Vijenca – vrsnim hrvatskim novinarima, kritičarima, umjetnicima i znanstvenicima.

Istoga dana obljetnica Vijenca u večernjim je satima obilježena i u Varaždinu, u prostorijama kluba Europa media Hrvatskoga narodnoga kazališta, gdje su govorili akademik Josip Bratulić, Goran Galić i Ernest Fišer, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Varaždinu. Uz glazbenu pratnju harmonikaša Nikole Hrupeka proveli su članove varaždinskoga ogranka kroz povijest Vijenca. Glavni je urednik okupljene upoznao i s poveznicama Vijenca i Varaždina te prikazao zanimljive članke o Varaždinu i njegovu kazalištu koje je ­Vienac objavljivao koncem 19. stoljeća.