U potrazi za Kristijanovićevim prijevodom Biblije na kajkavski

Zahvaljujući sačuvanim rukopisnim i tiskanim vrelima, možemo pratiti nastanak i razvoj hrvatskih prijevoda biblijskih tekstova. Prve izvatke nalazimo već u lekcionarima (izbor misnih čitanja) i molitvenicima (Raj duše iz 1560. donosi Muku sve četvorice evanđelista). Davna zamisao o cjelovitom prijevodu na kajkavski zaživjela je u vrijeme biskupa M. Vrhovca kad je okupio dobru ekipu svećenika bibličara. Nije pretjerano reći da među njima prednjači Ignac Kristijanović, samo je žalosno što se to zbilo u potpuno nesklonim vremenima kad štokavski preplavljuje sve hrvatske krajeve. Neki su njegovi prijevodi tiskani u kalendarima (Danica zagrebečka) i životopisima svetaca, drugi su sačuvani u NSK i HAZU, a ima li ih još negdje? 

Odjel za povijest hrvatskog jezika Instituta za jezik i jezikoslovlje osmislio je projekt pod nazivom Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije. Okupili su ekipu stručnjaka. Ne samo da su svojski ispekli zanat, nego su upravo najvrsnije što se moglo dogoditi - prionuli su poslu kao životnom pozivu. Pred njima je rekonstrukcija, transkripcija i javno dostupno objavljivanje digitalne inačice priređenoga teksta biblijskoga prijevoda.

Stoga smo u Ogranak MH u Zaprešiću pozvali voditeljicu dr. sc. Barbaru Štebih Golub i članicu tima Lahorku Plejić Poje s kroatistike na FF sa željom da nam približe razloge, izazove i postignuća ovoga projekta. 12. veljače sa zanimanjem smo slušali izlaganje koje se razvilo u konstruktivnu raspravu. Na kraju su slušatelji osjetili da vrijeme od prije dvjestotinjak godina još uvijek ima mnogo toga živoga i značajnoga i za nas danas. 

Anka Ivanjek