Večer sjećanja na akademika Marka Samardžiju

U sklopu večeri redstavljene su dvije posthumno objavljene knjige akademika Samardžije. O knjizi Hrvatska leksikografija (Matica hrvatska, 2019) izlagala je Marija Znika. Uvodno, s mnogo poštovanja i srdačnosti govorila je o suradnji s akademikom Samardžijom u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kome je 2000-2001. bio ravnateljem. Kao posebno vrijedan njegov doprinos Institutu, istaknula je pokretanje pretisaka starih hrvatskih leksikografskih radova, od Kašićeva Institutionum linguae illyricae iz 1604, Nove ričoslovice iliričke Šime Starčevića iz 1812, do projekta kritičkoga izdanja Blaga jezika slovinskoga Jakova Mikalje 1651. Spomenula je također tužnu sudbu hrvatskih rječnika iz različitih razdoblja koji mahom budu tiskani tek djelomično.

Akademik Stjepan Damjanović, jezikoslovac, profesor i Markov kolega na kroatistici, predsjednik Matice hrvatske 2014-2018, predstavio je knjigu Kroatistički portreti i za(o)kreti (Hrvatska sveučilišna naklada, 2019), u kojoj akademik Samardžija donosi 18 prikaza hrvatskih filologa, leksikografa i jezikoslovaca, koji su djelovali kroz 200 godina – od općepoznatih Šime Starčevića, Ivana Broza, Stjepana Ivšića, Bratoljuba Klaića ili Stjepka Težaka, pa do značajnih, a izvan struke gotovo zanemarenih pregalaca hrvatske jezične baštine, poput Marijana Stojkovića, Stjepana Pavičića, Antuna Šimčika ili Krune Krstića. Sve je to tek djelić mnogobrojnih rasprava, članaka, uvoda, prikaza, knjiga, predan na opće dobro i pripremljen uz obavljanje redovitih profesorskih obveza.

Poslije izlaganja, okupljeni kolege, poštovatelji, članovi obitelji i Ogranka MH u Zaprešiću, zadržali su se u ugodnome razgovoru, znajući da se „vjernima život mijenja, a ne oduzima”.

 (Anka Ivanjek)