Ogranak Matice hrvatske u Zadru - knjige

BIBINJE

Urednici: Ante Bralić, Ante Gverić

Prema najnovijim arheološkim spoznajama - čiji se rezultati donose u ovoj knjizi - na prostoru današnjih Bibi-nja ljudi su obitavali još u antičkome dobu. Zasad nema dokaza koji bi upućivali na to da su ljudi na području Bi-binja živjeli i ranije. Bez obzira na to, sama činjenica da se kontinuitet života na određenome prostoru razvija dvije tisuće godina zaslužuje pozornost različitih istraživača. Ta je pozornost tim posebnija uzme li se u obzir da je riječ o naselju koje se nalazi pokraj drevnog grada Zadra pa su Bibinje stoga zasigurno imale mnogo poveznica sa Zadrom tijekom višestoljetne prošlosti. Drugi razlog koji je usmjerio pozornost istraživača prema Bibinjama bio je nedostatak ozbiljnijih multidisciplinarnih i interdisciplinarnih istraživanja bibinjske prošlosti i sadašnjosti. Stoga je na inicijativu Sveučilišta u Zadru godine 20x7. okupljen tim znanstvenika, koji je u travnju 2018. priredio dvodnevni znanstveni skup, a na njemu su istraživači različitih profila prikazali rezultate svojih istraživanja o prošlosti i sadašnjosti bibinjske zbilje. Organizaciji skupa pridružili su se Općina Bibinje i Ogranak Matice hrvatske u Zadru. Rezultati prikazani na znanstvenome skupu, kao i oni nastali tijekom sljedeće tri godine, sabrani su u ovoj znanstvenoj monografiji. Riječ je 041 znanstvenome radu na kojem je radilo 49 istraživača.

Brojnost tema upućuje na izrazito široko područje znanstvenog obuhvata obrade bibinjskih tema od arheologije, povijesti, zemljopisa, gospodarstva, povijesti umjetnosti, crkvene povijesti, demografije, etnografije, lingvistike, toponomastike itd. Znanstveni radovi objavljeni u ovoj monografiji nisu samo deskriptivni oris prošlosti i sadašnjosti nego mogu poslužiti kao znanstvena podloga za izradu širokog spektra razvojnih strategija Općine Bibinje i time potencijalno usmjeriti budućnost našeg mjesta.

Što se može zaključiti iz ovih radova? Bibinje imaju dokazani kontinuitet naseljenosti koji zasigurno obuhvaća dvije tisuće godina. Bibinjsko je stanovništvo tije-
kom prošlosti bilo izloženo mnogim nedaćama kao što su ratna zbivanja (velika seoba naroda, osmanlijska osvajanja, Drugi svjetski rat i Domovinski rat), bolesti i politička previranja. Bibinje su tijekom prošlosti često bile mjesto na granici: od antičkoga zadarskog agera, zadarske komune, Hrvatskog Kraljevstva, osmanlijsko-mletačkoga bojišta sve do rapalslce podjele i razdjelnice između Kraljevine Italije (grad Zadar) i Kraljevine SHS/Jugoslavije. Čak i u najnovijoj prošlosti Bibinje su označavale granicu na kojoj je završavalo velikosrpsko osvajanje u Domovinskom ratu. No usprkos svim nabrojenim turbulencijama, Bibinje su opstajale. Za to su bila zaslužna dominantno dva čimbenika. Prvi je relativno bogato Bibinjsko polje koje je omogućavalo demografski opstanak na ovome priobalnom području. Upravo zbog njega, ovaj je prostor od najranijega razdoblja na „velika vrata" ušao u hrvatsku povijest preko posjeda Točinje u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Tijekom cijeloga srednjovjekovnog razdoblja relativno plodno Bibinjsko polje bilo je u žiži interesa zadarskih i hrvatskih plemića pa tada nastaje velik broj dokumenata u kojima se spominju naselja na današnjem bibinjskom području. Drugi čimbenik je blizina grada Zadra, središnje položenog naselja na istočno-jadranskoj obali, koje je imalo centralne upravne funkcije još od bizantskog tematskog ustroja, Hrvatskog Kraljevstva, Mletačke Republike te francuske i austrijske uprave.

Kada potkraj 19. stoljeća hrvatska sela u okolici Zadra ulaze u proces hrvatske nacionalne integracije, upravo će bibinjska zajednica iznjedriti najborbenije pripadnike toga pokreta u sklopu organizacije Hrvatski sokol. Bibinje su tada bile jedan od glavnih oslonaca pravaškoj, hrvatskoj ideji u zadarskom kraju. Pri tome mještanima nije bilo strano ni mrsko uključiti se i u fizičke sukobe s neprijateljima hrvatstva. U tome procesu oni su bili iznimno vezani za Katoličku Crkvu i glagoljašku liturgiju, a bibinjski župnik tradicionalno je bio osoba s velikim društvenim utjecajem u selu.

Simbolika Bibinja daleko nadmašuje zadarski kraj i rijetko se nađe osoba iz hrvatskoga govornog područja, a da nije čula za to mjesto. No to uključuje i poneke ne baš laskave stereotipe. U svakom slučaju, parafrazirajući velikog pjesnika A. B. Šimića, Bibinje nisu išle „malene ispod zvijezda" kroz svoju prošlost.

Prikaz stanja u kojem su Bibinje dočekale suvremenost predmet je više istraživanja koja su rezultirala pojedinim poglavljima u ovoj monografiji. Može se krenuti od pozitivnih zaključaka. U prvome redu, Bibinje imaju za hrvatske prilike vrlo dobru demografsku situaciju što je golem kapital za daljnji razvoj mjesta. To je posljedica veće stope fertiliteta (većeg broja djece u obiteljima), ali i relativno malenog iseljavanja kao i doseljavanja što je u sinergiji dovelo do brzog rasta bibinjskog stanovništva tijekom 20. stoljeća. U obrazovnome smislu popravlja se naslijeđena negativna struktura što će pospješiti daljnji gospodarski rast. Bibinje se nalaze na morskoj obali što omogućava brzi razvoj turizma, najvažnije gospodarske grane u Republici Hrvatskoj. Blizina grada i industrijske zone kao i dobra prometna povezanost predstavljaju dodatne argumente za vjerovanje u svijetlu bibinjsku budućnost.

Postoje i negativni aspekti bibinjske suvremenosti. Tu ponajprije treba istaknuti posljedice brzog turističkog rasta apartmanskog tipa, a to su devastacija prostora, komunalna preopterećenost, ali i ovisnost o jednoj gospodarskoj djelatnosti. Znanstvenici u ovoj monografiji jasno upućuju na navedene opasnosti i ograničenja takvoga tipa razvoja.

Međutim, Bibinje su preživjele mnoge poteškoće. Štoviše, od jednoga malog priobalnog naselja postale su treće naselje po broju stanovnika u Zadarskoj županiji. U takvome kontekstu može se s optimizmom gledati na bibinjsku budućnost, a moguće stranputice bilo bi poželjno izbjeći, osobito kada se ovom monografijom znanstveno verificiraju ključni razvojni potencijali čime će se uputiti na mogućnosti i ograničenja daljnjega razvoja.
Nama urednicima bila je velika čast što smo tijekom nastanka ove monografije surađivali s autorima koji su gotovo svi bez ikakvog honorara (uključujući i nas kao autore i urednike) posvetili svoje znanje i vrijeme Bibi-njama, znanstveno ih proučavajući, a istodobno strpljivo balansirajući, uvažavajući snagu argumenata, između recenzenata, lektorice i autora. Zahvaljujemo svim sumje-štanima koji su bilo kojom informacijom pridonijeli tome da ovaj spomenik bibinjskoj prošlosti i sadašnjosti bude potpuniji i točniji, a u konačnici i ljepši.

Kao urednici ovu monografiju posvećujemo našem Bibinjcu don Pavi Keru (1940. - 2018.), jednome od pokretača i autora na znanstvenom skupu 2018. godine iz kojega je nastalo ovo djelo. Poput malo koga volio je svoje Bibinje i skrbio se što je bolje mogao za njegovu kultur-no-povijesnu baštinu. Njegov rad na tome području, koji je obuhvaćao prostor cijele Zadarske nadbiskupije, tek će postati predmetom istraživačkih interesa. Don Pave je ostavio neizbrisiv trag u bibinjskoj povjesnici, a njegova je ljubav spram rodnog mjesta bila nenadmašna. Nije to bila slijepa ljubav jer bio je don Pave svjestan svih naših nedostataka, ali mu je bibinjski mikrokoz-mos iz kojega je odlaskom u sjemenište bio „otrgnut" kao dječak uvijek predstavljao sigurnu i poznatu luku u životnim burama.

Ova nas monografija poziva da se sjetimo svojih sretnih i nesretnih predaka koji su tijekom bibinjskoga „vremena prošlog" na ovome prostoru živjeli, radovali se, ali i ginuli ili trpjeli ranjavanje i glad, no uza sve to su pjevali. Zavrijedili su da ih nosimo u sjećanju jer oni su poput nas voljeli i bili voljeni, brinuli se, veselili se i tugovali. Sjetimo ih se jer mi smo njihovi baštinici.

U Bibinjama, na Stepinčevo 2022.

Ante Bralić Ante Gverić

Recenzenti: Božena Krce Miočić, Marko Trogrlić
Lektor: Žana Zečević Demo

BIBINJE

Arhiva

Klikni za povratak