GODIŠNJAK GRADA ZABOKA

Novi dvobroj Godišnjaka grada Zaboka (glavna urednica Gordana Dugorepec) broji 267 stranica kvalitetnih i zanimljivih članaka vezanih uz povijest i sadašnjost Zaboka, Zabočana koji su zadužili grad i generacije, istraživačke, umjetničke radove, osvrte, komentare ili zapise. Raznovrsnost autora, koji su predano i ovaj put prikupljali građu, kao i raznolikost tema i stilova, svjedoče o bogatstvu Godišnjaka koji ostaje spomenar vremena, doba, podsjetnik na prošlost, vizija budućnosti.

Predgovor predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zaboku, dr. Ivice Balagovića, ističe izbor novoga vodstva Ogranka i nadolazeću promociju ovoga broja, koja će se održati nakon popuštanja strožih epidemioloških mjera, kako bismo okupili autore, organizatore, naše drage goste, čitatelje i publiku te prezentirali novi dvobroj, ali se i predstavili u nešto promijenjenom izdanju. U nezavidnim okolnostima pandemije i nepredvidljivim vremenima Godišnjak izlazi kao svjetlo i nastavak stvaranja te okupljanja ljudi, znanja, novih spoznaja u kontekstu najstarije kulturne i nakladničke institucije i Hrvatskoj i rada našega zabočkog Ogranka.

U prvoj rubrici Iz prošlosti Zaboka povjesničarka, sociologinja i književnica, naša stalna autorica, Jasna Balaško, piše o irskoj obitelji Nugent u Hrvatskoj koji su imali kuriju u Jakuševcu te bili vezani uz Zabok. Autorica podsjeća na važnost očuvanja priča i povijesti poput plemićkih obitelji, zemljoposjednika, pokretača kulture i ekonomije, obiteljskih zadruga, mlinova itd. kako se prošlost mjesta ne bi zaboravila, mjesta i grada koje je ta ista povijest  oblikovala. Autorica zaključuje kako bi Zabok trebao imati informativno-kulturni i turistički centar koji bi sadržavao i pokazivao i domaćima i gostima svoje blago, svoju tradiciju i svoju bogatu povijest.

Mr. sc. Vlado Saftić autor je opsežnog i detaljnog članka Josip Kaltnecker i njegovo vrijeme 1923. – 2003. Autor minuciozno i učenjački donosi život, zanimljivosti, put slikara Josipa Kaltneckera, pokretača likovnog života u gradu Zaboku. Autor navodi crtice iz njegove biografije, opisuje prosvjetarsku karijeru, onu upravljačku-direktorsku, njegov društveni rad i suradnje, slikarsku i umjetničku karijeru, poziciju u umjetničkom životu Zaboka, ali i zanimljivosti iz osobnoga života, specifičnosti i riječi prijatelja i poznanika.

U rubrici Baština posvećenoj liku i djelu gredičkog gospodina doc. dr. sc Tatjana Pišković s Odsjeka za leksikologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi članak Kako se mijenjao jezik zbirke pripovijedaka „Pod starimi krovovi“ Ksavera Šandora Gjalskog u kojem uspoređuje i objašnjava grafijsku, ortografsku, morfološku i leksičku različitost u izdanjima Gjalskoga preplećući povijesne i političke okolnosti te prakse izdavača.

Izv. prof. dr. sc. Suzana Coha s Odsjeka za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu piše članak Povijest i književnost u povijesnim romanima K. Š. Gjalskog / Poetički, žanrovski i vrijednosni profil Gjalskijeve romaneskne proze u kojima istražuje i promatra romane iz književne, povijesne, kulturološke perspektive te književnost i povijest u romanima stavlja u kontekst različitih povijesnih i književnih razdoblja – romantizma, realizma i modernizma te propituje veze između povijesti književnosti i književne povijesti – istine ili mita, povijesne istine ili književne istine u prozi Gjalskoga.

Istraživanja o Gjalskom i vremenu u kojem je živio zaokružuje mag. pov. Martina Borovčak u članku Ksaver Šandor Gjalski u svom vremenu / Osvrt na povijesni proces i kontekst u kojem je K. Š. Gjalski odrastao i stvarao te utjecaj povijesnog razvoja na njegovo stvaralaštvo u kojem donosi iskustva pisca prisutna u njegovim djelima, povijesne procese u drugoj polovici 19. stoljeća, modernizaciju i stvaranje građanskog društva, gospodarski i kulturni napredak, politička previranja i aktivnosti pisca te romantičarski sentimentalizam prepoznatljiv u njegovu stvaralaštvu.

U rubrici Uspomene i sjećanja mag. educ. hist. et geogr. Karlo Mak donosi transkribiran ratni dnevnik Andrije Junkovića iz Mirkovca (Ratni dnevnik Andrije Junkovića 1915. – 1917.) s namjerom da njegova ratna iskustva ostanu sačuvana i dostupna budućim generacijama.

Portreti sadrže dva intervjua – Ivica Bašić - Uvjereni sam nuklearac! / Energetičari razmišljaju 20 godina unaprijed mag. educ. hrvatskog jezika i književnosti Tine Marušić u kojem inženjer i nuklearac Ivica Bašić iz Repovca, aktualni predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, progovara o svojim početcima, zanimanjima za nuklearni inženjering i znanost, radu u Nuklearnoj elektrani Krško, projektima, znanstvenom radu, misijama po Hrvatskoj i svijetu, predavanjima i konferencijama, razvoju nuklearne znanosti te utjecaju nuklearki na okoliš i stanovništvo. Također ističe poziciju i percepciju nuklearne energije u Hrvatskoj i suradnju s drugim zemljama koje posjeduju nuklearne elektrane.

Dipl. polit. Gordana Dugorepec donosi intervju s novinarom, televizijskim snimateljem i komercijalistom Nikolom Caparom koji je u kulturom i društvenom životu Zaboka prisutan već pedeset godina. Autorica donosi zanimljiv i detaljan izbor iz autorova života, poslovnog puta, rada i aktivnosti, crtica i anegdota iz privatne i poslovne riznice našeg sugrađanina, suradnika na Godišnjaku, sudionika na brojnim događanjima u gradu i šire.

U rubrici Iz spomenara života autor Boris Roman Blažinić u svom tekstu Tihi grad / groblja u Zaboku donosi zanimljivosti o zabočkom groblju, podatke o osnutku i proširenju u slavu i čast onima koji su svoj posljednji počinak našli na njemu.

Jubileji i godišnjice sadrže tekstove 2018. i 2019. – Godine za pamćenje autorice Gordane Dugorepec i intervju s gradonačelnikom grada Zaboka Ivanom Hanžekom autora Darka Fiketa. Gordana Dugorepec donosi detaljan pregled događaja, aktivnosti, projekata, nagrada, dodjela priznanja tijekom dviju navedenih godina, a gradonačelnik odgovara na pitanja o svom mandatu, uspjesima, ostvarenim projektima, investicijama, suradnjama, suživotu s ljudima i gradom te vizijom Zaboka u budućim vremenima.

U rubrici Gospodarstvo donosimo tekst dr. sc. Sanje Miketić-Curman Učinci tvornice u lokalnoj zajednici – slučaj tvornice „Valoviti papir Dunapack“ u gradu Zaboku u kojem autorica donosi niz zaključaka o učincima navedene tvornice u lokalnoj zajednici i šire, percepciju stanovništva te suodnos života ljudi i rada tvornice u gradu Zaboku. Autorica istražuje učinak utjecaja različitih čimbenika na širu i obaveznu primjenu koncepta održivog razvoja i na aspekte unapređenja kvalitete života stanovnika grada Zaboka.

Umjetnička rubrika Stvaralaštvo okuplja autore Jasnu Balaško (priča Baka Katica iz Jakuševca iz zbirke priča Djevojčica s tavana), dipl. oec. Mirjanu Mikulec (priče Stara knjiga recepata i Knjiga utisaka), prof. Dunju Horvatin (priče Na kraju puta / Jesen je…) i dr. med. Ivicu Balagovića (Osvrt na monografiju o Nogometnom klubu „Mladost“ Zabok i Branku Piljeku.

Vrijedan prikaz projektne nastave Hrvatskoga jezika Projekt Gjalski – od ideje do realizacije / Projekta nastava Hrvatskoga jezika usmjerena na istraživanje lokalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine autorica-voditeljica projekta, prof. Sandre Babnik Lončar, Dinke Tomašković-Presečki i Dubravke Krznar, nalazi se u rubrici Inicijative. Projekt Gjalski zamišljen je u nekoliko etapa: uređenje tematskog puta Ksaverova staza, uređenje informacijskih punktova i provođenje edukacijskih radionica posvećenih liku i djelu K. Š. Gjalskog. Donose se ideje i rezultati istraživanja i učenja o Gjalskom, baštini, književnosti i tradiciji te umjetničkim realizacijama, analizama teksta učenika srednjih škola u Zaboku.

Na samom kraju rubrika U spomen posvećena je onima koji više nisu s nama – u ovom broju to su Petar Mikac (autori Branko Mikac i Vlado Saftić), Krešimir Šoštar (autorica Jasna Balaško), primarius dr. Nedjeljko Juzbašić (autorica Gordana Dugorepec), Štefanija Keresteš (autor Ivica Balagović) i Željko Hrastinski (autor Ivica Balagović).

Tina Marušić