Održano predavanje o glagoljskoj baštini i dijalektu u javnom prostoru

U prvom dijelu predavanja Manuela Valenčić izložila je povijest razvoja glagoljskog pisma i njezin utjecaj na hrvatsku kulturu i identitet. U svom izlaganju je posebno naglasila važnost poučavanja današnje djece i mladih glagoljskom pismu što je i pokazala kroz konkretne primjere iz svog dugogodišnjeg rada  s učenicima OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko kroz različite projekte čiji je središnji dio bio glagoljica. Također je istaknula da glagoljica nije samo pismo kojim su se prenosile važne informacije i jezik nego se iz tog nasljeđa mogu iščitati razmišljanja, društveni odnosi, običaji, život hrvatskog naroda kroz dugu povijest. Svoje predavanje je završila zanimljivim pitanjem za posjetitelje: ''Koju važnu poruku bi uklesali u kamen a koju će čitati generacije nakon više stotina godina?''

U drugom dijelu predavanja Mihaela Matešić se bavila pitanjem dijalekta koje je i u svom znanstvenom radu i djelovanju temeljito istraživala i još uvijek istražuje. Vrbovsko je po tom pitanju izuzetno zanimljiva sredina jer ima sva tri dijalekta od kojih je čakavski najizvorniji, ali se kroz povijest udomaćio i kajkavski i štokavski. Svoje tvrdnje je argumentirala nizom dokazanih činjenica različitih jezičnih stručnjaka koji su istraživali govor Gorskog kotara pa tako i Vrbovskog. Istaknula je niz posebnosti vrbovšćanskog govora koji se kroz povijest koristio u svakodnevnom govoru ali također i činjenicu da ima sva manje govornika tog izvornog dijalekta, što zbog migracija stanovništva, što zbog utjecaja učenja hrvatskog standardnog jezika u školama.

Predavanje je potaknulo niz pitanja te pokazalo da je tema jezika, govora, pisma, dijalekta izrazito važna i aktualna osobito u ovo digitalno doba koje snažno utječe na naš svakodnevni život pa tako i na jezik i govor.

Šimun Dujmović