Predstavljanje knjige Matije Pavličevića
SOKOLSKI POKRET U VIROVITICI

Knjiga opisuje djelovanje Sokolskoga društva u Virovitici od 1906. do 1941. godine, od samoga osnivanja Hrvatskoga sokola do prestanka njegova djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata, a okuplja stručno istražen korpus dokumentacije, arhivske građe, fotografija i ostalih slikovnih priloga o virovitičkom sportskom društvu.
Osim sportskoga duha, Sokolsko društvo sadržavalo je i jasan kulturni i politički stav, što je vidljivo i u samom geslu hrvatskih sokola koje navodi: U desnici snaga, u srcu odvažnost, u misli domovina! 
Na 140 stranica autor donosi jasan pregled nekoliko desetaka različitih generacija koje su sudjelovale u stvaranju i održavanju Društva (osobito veseli popis članova Društva zapisan na kraju knjige), uvid u tridesetpetogodišnje sportsko stvaralaštvo na virovitičkim prostorima te pogled na promicanje zdravoga načina života u nekim drugim vremenima.
Ova vrijedna monografija vrijedan je dokaz virovitičkoga sportskoga života, a ujedno i sjajan temelj za sva postojeća i buduća atletska, borilačka, sportsko-rekreativna društva koja uključuju sportski i timski duh, društvenost i prihvaćanje zahtjevnih tjelesnih izazova.“

Povodom promocije ovoga vrijednoga tekstualno-slikovnoga čuvara sjećanja na jedno povijesno razdoblje virovitičkoga sporta, razgovarali smo sa samim autorom, Matijom Pavličevićem.

Za one koji ne znaju: što je sokolski pokret i što on znači za Viroviticu?

Sokolski pokret zajednički je naziv za više vrsta sokolskih društava kojima je zajednička bila  tjelovježba kao osnova njihove djelatnosti – od Hrvatskog sokola, preko Jugoslavenskog te na kraju i Sokolskog društva u Virovitici. Osim tjelovježbe, značajna je bila i politička borba koja nije zaobišla ni djelovanje tih društava.

Sokolski pokret je bio značajan za Viroviticu iz razloga što je kroz njegovo tridesetpetogodišnje djelovanje veliki broj virovitičke mladeži upoznao gimnastiku, atletiku i brojne druge sportove, a u okviru sokolskih društava razvijale su se i pjevačke, glazbene i glumačke grupe. Znači, može se slobodno reći da su ta društva zadovoljavala širok sportsko-kulturni spektar interesa tadašnje mladeži.

Kako ste došli na ideju istraživanja baš ove teme?

Kako sam prije pet godina počeo istraživanje cjelokupnog virovitičkog sporta od njegovih najranijih dana, izdvojila se i velika količina pisanog materijala o Sokolskim društvima u Virovitici. Uvidio sam da je veliki broj građana sudjelovao u radu sokolskih društava i da bi bilo lijepo da to negdje ostane sačuvano za buduće generacije. Tada sam odlučio dodatno istražiti tu tematiku i pokušati prikupiti što više fotografske građe kako bih i na taj način što bolje prikazao djelovanje društava.

Koliko je vremena i predanosti zahtijevala ova tema? Kako je teklo istraživanje?

Temu sam istraživao više od tri godine, a u tom razdoblju pregledano je na tisuće stranica starih novina i raznih publikacija. Najteži dio istraživanja bilo je prikupljanje fotografskog materijala što je zbog nepostojanja živućih aktera bilo iznimno otežano. Nasreću, susretljivošću gospodina Vlade Vraneka povezao sam se s nekolicinom kolekcionara koji su mi ustupili svoje materijale. Mukotrpna i dugotrajna bila je potraga za obiteljima koje su sudjelovale u radu sokolskih društava što je rezultiralo time da sam fotografije dobivao iz Karlovca, Osijeka, Zagreba pa čak i iz Pariza. Svakako treba spomenuti i Ogranak Matice hrvatske u Virovitici koji je prepoznao značaj ove publikacije za Viroviticu i potrudio se da knjiga ugleda svjetlo dana u doista luksuznom izdanju.

Impresivan je popis prezimena na kraju ove publikacije. Zna li se koliko je Virovitičana sudjelovalo u ovome sportskom društvu?

Na kraju ove publikacije dao sam samo popis prezimena koja su ostavile značajan trag u djelovanju sokolskih društava, dok je broj građana koji su sudjelovali u sokolskom radu teško točno odrediti. Prema mojoj procjeni, vjerujem da je preko tisuću građana Virovitice bilo uključeno u rad sokolskih društava, što je stvarno impozantan broj.

Koliko je ovaj pokret utjecao na opći kulturni život u našemu gradu?

Velik je utjecaj sokolskog pokreta na kulturni život Virovitice. U okviru pokreta organizirana su brojna predavanja, izleti, zabave, koncerti, plesovi, a otvarane su i sokolske knjižnice, glumačke sekcije, pjevački zborovi i glazbeni odjeli. Posebna je zanimljivost što je zaslugom Hrvatskog sokola 1929. godine izgrađena zgrada Hrvatskog doma koja je u godinama nakon Drugog svjetskog rata postala dom virovitičkog kazališta, što je ostala i do današnjih dana.

Sokolsko društvo u svakom je slučaju utrlo staze nekim današnjim sportskim društvima. Što se od te pozitivne ostavštine može uočiti i danas?

Možemo samo spomenuti da su u okviru sokolskih društava prve korake napravili gimnastičari, atletičari, odbojkaši i košarkaši. Nažalost, s godinama je tradicija tih sportova u Virovitici gotovo zamrla. Danas vidimo tek buđenje atletike, a nadam se da će se uskoro početi „buditi“ i ostale zapostavljene grane sportova koje su njegovane prije više od stotinu godina.

(Marina Mađarević)