OMH u Subotici na XVIII. Međunarodnom kroatističkom znanstvenom skupu

U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Katedre za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, osamnaesto izdanje ovoga znanstvenog okupljanja okupilo je istraživače različitih humanističkih disciplina oko brojnih povijesnih, književnih, kulturnih i jezikoslovnih tema. Među središnjim tematskim odrednicama ovogodišnjega skupa bile su 500. obljetnica Mohačke bitke, obljetnice rođenja i/ili smrti Ivana Petreša, Josipa Gujaša Džuretina i Stipana Blažetina, 35. obljetnica pokretanja Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj, kao i položaj hrvatskoga jezika u dvojezičnom i višejezičnom okruženju.

Među sudionicima skupa, ali i u sadržaju predstavljenih znanstvenih radova, svoje su mjesto imali članovi i djelovanje subotičkoga ogranka Matice hrvatske. Povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović predstavio je rad na temu Likovno i grafičko uređenje časopisa za književnost, umjetnost i znanost „Klasje naših ravni“, koji je Matica hrvatska Subotica obnovila 1996. godine i objavljivala sve do 2020. godine. Uz prepoznatljivu likovnu i grafičku opremu te brojne likovne priloge, Klasje naših ravni redovito je donosilo biografije, likovne kritike i stručne studije posvećene opusima i pojedinačnim ostvarenjima umjetnika koji su svojim podrijetlom, životom ili stvaralačkim djelovanjem pridonijeli hrvatskoj kulturnoj baštini i razvoju suvremene likovne scene u Vojvodini i Srbiji. Kopilovićevo izlaganje ujedno je podsjetilo na važnost ovoga časopisa u dokumentiranju, vrednovanju i predstavljanju likovnoga stvaralaštva vojvođanskih Hrvata.

Profesor filozofije i publicist Tomislav Žigmanov izlagao je na temu Hrvatski glasnik i Hrvatska riječ – supostojanje medijskih prostora istih misija, razmatrajući zajedničke izazove informiranja na hrvatskom jeziku u manjinskom okruženju s kojima se suočavaju naslovljeni tjednici Hrvata u Mađarskoj i Srbiji. Posebnu pozornost posvetio je njihovim uredničkim koncepcijama, promjenama u medijskim praksama i izazovima koje pred tradicionalne tiskane medije postavljaju novi mediji i suvremeni komunikacijski obrasci. Ukazao je i na potrebu snažnijega uključivanja ovih tjednika u znanstvenoistraživačke interese u Republici Hrvatskoj, budući da njihove višedesetljetne publikacije predstavljaju dragocjene baze podataka o jeziku, kulturnom stvaralaštvu, društvenim prilikama i svakodnevici hrvatskih manjinskih zajednica, pružajući vrijednu građu za jezikoslovna, povijesna, sociološka i druga istraživanja.

Profesorica književnosti i teoretičarka umjetnosti Nevena Baštovanović izlagala je na temu Dramska temporalnost i kulturno pamćenje u dramskim djelima Ivana Petreša, posvećenu stvaralaštvu začetnika dramske književnosti bačkih Hrvata. Razmatrajući različite dimenzije dramskoga vremena i njihovu povezanost s kulturnim pamćenjem i povijesnim iskustvom, posebno je istaknula potrebu za povratkom počecima kazališnoga života bačkih Hrvata. U vremenu nastojanja da se ponovno uspostavi dramsko stvaralaštvo na hrvatskom jeziku na sceni subotičkoga Narodnog kazališta, nova čitanja značajnih zavičajnih dramskih ostvarenja, kakva su Petreševa, mogu pridonijeti njihovu potpunijem razumijevanju te potaknuti nove ideje, dramaturške pristupe i suvremene (re)interpretacije. 

Među više od četrdeset sudionika znanstvenoga skupa bilo je još dvoje Subotičana. Katarina Čeliković prijavila je temu Slučaj logoraša i književnika Lazara Merkovića, dok je Iván Márk Erdei govorio o Učešću Adama Zrinskog u protuturskom ratu (1683. – 1691.).

Nevena Baštovanović