"MEDITERAN U SRCU, EUROPA U MISLIMA"

Skup je vodio Ivan Pavić, predsjednik splitskoga ogranka HPEU-a, kazavši da se često moramo vraćati veliko Tinu, koji je napisao ukupno 25 svezaka sabranih djela, govorio desetak jezik, u svom osebujnom životu objedinjavao i mediteransko, zavičajno i europsko, kao i brojne druge odlike katkad razapete i do granica međusobne kontradiktornosti.      

Nazočne je u ime HU Benedikt pozdravila Margita Vučetić, a ulomak iz duže Tinove pjesme Mrki čempresi pročitao je Ilija Protuđer.

Ujević je počeo studirati filozofiju te za vrijeme Drugog svjetskog rata objavio nekoliko vrsnih filozofskih eseja pa su o njegovoj filozofskoj i poetskoj riječi na tribini govorili Pavo Barišić, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije, zatim Ivan Bošković i Toni Čapeta.

"Tina bismo, uz Ivana Meštrovića i još druge hrvatske intelektualce mogli ubrojiti u paneuropske misionare, koji podržava korijene europejstva u grčkoj mudrosti, rimskom pravu i kršćanskoj duhovnosti, čemu pridaje i univerzalnost, solidarnost i svoje "pobratimstvo"," kazao je Pavo Barišić o pjesniku i filozofu Ujeviću, usporeditvši ga s filozofom Diogenom, jer je bio domišljato ironičan spram sebe i drugih, težeći za svojom unutarnjom slobodom i filozofijom egzistencijalizma.

I dok baština obvezuje, a priroda svojim izazovnim pojavnostima nadahnjuje, Tin Ujević višekratno ističe da se to za tadanju splitsku sredinu i kulturni život ne može reći. Navodeći da mu je teže oprostiti što lijepe tradicije ne idu uvijek s vremenom, na kulturnom polju Tin spominje i otkriva zatvorenost i učmalost sredine, njezinu samodostatnost, konzervativni ukus te nerazumijevanje aktualnih umjetničkih stremljanja, dakako s Parizom kao izvorištem. Iz toga se, nakon nekoliko godina neuspjelih privikavanja, odlučuje za novo poglavlje, novo putovanje, "tamo gdje uživa u bokoru lijepih mana i cvatu životnih nagona, tamo gdje je živost", u Sarajevo" - istaknuo je Ivan Bošković analizirajući Tinove zapise o Splitu u kojemu se nije mogao pronaći početkom tridesetih godina prošlog stoljeća.

Mladi profesor i pjesik Toni Ćapeta osvrnuo se na opsežni Tinov esej Kreta, matica sredozemništva o, minojskoj kulturi koja je pariskon grčke te zapadne europske civilizacije, studiju koja je potvrda, ne samo Ujevićeva bogata znanja i širine njegova pogleda, već i prvorazredno svjedočanstvo suprotstavljenih jezičnih politika u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, poglavito na razini pravopisa i riječi, u čemu se istodobno ogledaju šire hrvatske društveno-političke prilike prošloga stoljeća. I u tom ogledu Tin oživljava stare "Šulekove" riječi te stvara novotvorenice, poput otočnik, sredozemništvo.

Mladen Vuković