Svečano uručene nagrade na Drugom festivalu zavičajne književnosti u Splitu

Za sonetni vijenac pod naslovom Petak, muka i križ nagradu je dobio Nikša Krpetić, koji je i lani s poemom Svitlo osvojio nagradu, pa se može pohvaliti da je postao dvostruki pobjednik. Njegovu knjigu ilustracijama je obogatio akademski slikar Josip Botteri Dini, nekadašnji predsjednik OMH u Splitu koji je ove godine priredio retrospektivnu izložbu svojih radova u Klovićevim dvorima u Zagrebu te u Splitu i na Bolu. Krpetić je znan i kao autor sad već kultne pjesme Gospe ribara, težaka, a objavio je i više zbirki pjesama.

Nagrađena je i članica MH i književnica Anđelka Korčulanić kojoj je tiskana zbirka pjesama Po tragu Bela Spalatine.

Pjesme i proza šestero autora uvršteni su u zbornik radova pod naslovom Tili smo te obuvatit. Nagrade su dobili Renata Dobrić iz Kaštela za pripovijetku Gospe na Hladi, u pomoć mi priteci, Splićanka sa zadarskom adresom Dora Mihanović za Marča funebru za artištu, posvećenu Josipu Gendi, Rina Repanić Gotal s Visa za Izabrane pjesme, 20-godišnji student iz Splita Josip Škrapić za pjesme Krik sela, profesor Ivica Šušić podrijetlom iz Zagvozda za tužaljku Elegija za Stapin dub, te Mladen Vuković za dramu Zaljubljeni Marul napisanu, kako je rekao, uz pomoć umjetne inteligencije u prigodi 500. godišnjice Marulićeve smrti. Dobrić i Repanić Gotal su i na Prvom festivalu 2023. osvojile nagrade za svoje radove, a gospođa Rina je svoje stihove na lokalnom viškom govoru tako emotivno kazivala da je niti jedan glumac ne bi mogao nadmašiti.

Nagrade su pobjednicima uručili predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu Snježana Šetka s potpredsjednikom Matice hrvatske Damirom Zorićem, a u dodjeli nagrada za zajedničku zbirku pridružio im se i potpredsjednik OMH u Splitu Miro Radalj. Užitak je bio slušati stihove pobjednika i klapu HRM-a Sveti Juraj čiji je nastup bio nagrada za sve nazočne na svečanosti dodjele nagrada na Drugom festivalu zavičajne književnosti u organizaciji splitskog ogranka Matice hrvatske.

Festival je okupio sve generacije i brojne goste, među kojima je bila i izaslanica potpredsjednika hrvatske vlade Ivana Anušića, gospođa Ljiljana Šego. Nagrađenim autorima čestitala je Snježana Šetka, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu, istaknuvši važnost očuvanja hrvatskog identiteta i baštine. Podsjetila je kako su Festival pokrenuli prije dvije godine pod pokroviteljstvom Splitsko – dalmatinske županije, a u suradnji s Književnim krugom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.

"Lani smo slavili u predivnom ambijentu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u Splitu (koji se trenutno preuređuje), a u kojem se nalazi i kamena krstionica hrvatskoga kneza Višeslava iz 9. stoljeća koju ovih dana svojataju naši susjedi s Istoka. Oni isti koji su već ranije bili posegnuli i za hrvatskim teritorijem, pa im je pobjednička Hrvatska vojska u Domovinskom ratu pokazala gdje im je mjesto.  Kao jedan od najprepoznatljivijih nacionalnih i vjerskih simbola, Višeslavova krstionica spomenik je hrvatske kulture i povijesti iz ranog srednjeg vijeka, a na njoj je uklesan križ s hrvatskim pleterom.  U Hrvatsku je stigla tek u doba NDH 1942. godine i sad se čuva u Splitu. Danas slavimo u Gradskoj knjižnici koja nosi ime  našeg Splićanina i europskog humaniste Marka Marulića, pa naši susjedi mogu opet reći da je i ovaj prostor njihov jer je nekada služio onoj vojsci (znanoj kao JNA) koja je izvršila agresiju na Hrvatsku. Dosta je tih posezanja za našim teritorijem, našom književnošću, našom kulturom i baštinom" – poručila je Šetka.

A zbog Marulićeve godine, u natječaju smo ove godine posebnu pozornost posvetili Marku Maruliću. "Bilo je veliko zadovoljstvo birati među  radovima autora svih generacija, a mene je posebno oduševio mladić koji u 20-oj godini piše kao da je u zreloj dobi", kazala je Šetka. Već je najavila kako će u 2025. godini natječaj biti posvećen hrvatskim vladarima, a u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.

"Cilj manifestacije je poticanje i promicanje kvalitetnog književnog stvaralaštva hrvatskih zavičajnih književnika, njegovanje štokavskog i čakavskog narječja, afirmacija zavičajnih književnika i njihovih djela te obogaćivanje hrvatske pisane baštine", kazala je Šetka. Festival ima potporu i Središnjice Matice hrvatske koja je poslala dvojicu svojih izaslanika, potpredsjednika Damira Zorića i gospodarskog tajnika Ivicu Nuića.

"Zavičajna književnost nije manje vrijedna od 'svjetskih' književnih tema. Ona se ne može pisati bez ljubavi prema svom rodnom kraju i ako se voli svoj zavičaj, voli se i cijeli svijet", kazao je Zorić i zapitao "Što su Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka ako ne zavičajna književnost. Zar nije takav i Alkar Dinka Šimunovića i mnogi drugi", nakon čega je kao osvjedočeni dinamovac, s osmijehom Hajduku poželio da ove sezone napokon osvoji titulu nogometnog prvaka Hrvatske!

Kao pokrovitelj manifestacije koja okuplja matičare i zavičajne autore ma gdje bili, potporu Festivalu i zavičajnoj književnosti iskazao je i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, rekavši kako i sam uvijek voli pročitati nešto o svome zavičaju, ma koliko to bile male vijesti, one bude radost u nama. "Županija će i ubuduće podržavati ovakve manifestacije koje čuvaju naš hrvatski identitet i baštinu, na čemu ustrajno radi i naš pročelnik za kulturu Željko Primorac sa suradnicima", zaključio je župan Boban.

Snježana Šetka