Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu - izvješća

SJEĆANJE NA DRAGUTINA TADIJANOVIĆA

Tema ovogodišnjih književnih razgovora inspiriranih Tadijinim književnim i uredničkim djelom bila  je upravo objavljena šesta knjiga kritičkoga izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić.

U refektoriju franjevačkoga samostana u Slavonskom Brodu, u kojemu je kao đak brodske gimnazije stanovao i zapisao svoje prve pjesme, po tradiciji se održao se program Sjećanje na Dragutina Tadijanovića koji već devet godina zajednički organiziraju Grad Slavonski Brod, Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, Franjevački samostan Slavonski Brod, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda i Državni arhiv u Slavonskom Brodu dan uoči 111. rođendana Dragutina Tadijanovića (Rastušje, 4. studenoga 1905 - Zagreb, 27. lipnja 2007).

Tema ovogodišnjih književnih razgovora inspiriranih Tadijinim književnim i uredničkim djelom bila  je upravo objavljena šesta knjiga kritičkoga izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić.

Opravdanje za ovakvo spajanje dvaju književnih veličina organizatori vide u činjenici da je upravo Dragutin Tadijanović, ugledni književni urednik i priređivač kritičkih i sabranih djela hrvatskih književnika, bio prvi koji se zalagao da se na ovaj način objavi književno djelo Ivane Brlić-Mažuranić i koji je, među ostalim, poticao i rješavanje pitanja kuće Brlić te podržavao manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić.

U prvih pet knjiga, objasnio je predsjednik brodskog Ogranka Matice hrvatske Ivan Medved, objavljena su tiskana Ivanina djela (Pjesme i priče, Romani, Bajke i basne, Članci te Bibliografija izdanja i literatura o Ivani Brlić-Mažuranić), a šestom knjigom započinje drugo kolo u kojem će biti objavljena rukopisna ostavština. - Priređivač ove knjige, dr. sc. Mato Artuković, kolosalno je napravio posao, primijenivši u čitanju Ivaninih rukopisa alat historiografa, a ja sam kao urednik primijenio književno-historiografski alat i mislim da smo zajedno, uz pomoć naših recenzenata i suradnika napravili sjajan posao - kazao je glavni urednik kompletne edicije dr. sc. Vinko BrešićIstaknuo je da će za hrvatsku književnost i povijest objavljivanje ovih rukopisa (Moji zapisci. Dnevnici, memoari, molitve, putni i drugi zapisi) biti iznimno važno iz dvaju razloga - zbog njihova sadržaja u kojima otkrivamo Ivanine intimne misli, osobnost, svakodnevicu, radosti i brige, ali i povijesni kontekst, i važne događaje u kojima je bila sudionik ili izravni promatrač, te zbog toga što se ova rukopisna građa čuva na nekoliko mjesta - u brodskome Institutu vrhunski, u Akademiji prilično dobro, a drugdje svakojako, pa je ovo način i da se trajno sačuva i da se učini dostupnom javnosti.

Prve tri knjige edicije Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić. Fotografija: Studio Rašić, https://www.facebook.com/pg/studiorasic

Fotografija: Studio Rašić, https://www.facebook.com/pg/studiorasic

O sadržaju knjige Moji zapisci više su govorili recenzenti, povjesničarka dr. sc. Vlatka Švoger iz Instituta za povijest ističući kako je Ivana, sređujući rukopisnu ostavštinu svoga svekra Andrije Torkvata Brlića i njoj pomogla u pripremi monografije o ovom znamenitom Brođaninu, a time posredno otkrila koliko joj je osobno bilo važno sređivanje rukopisne baštine. U knjizi se priređivač posebno dotaknuo triju tema koje se neprestano provlače kroz dnevničke i memoarske zapise, molitve, pisma i putopisne bilješke: Ivanine duboke religioznosti, njenog odnosa prema smrti i samoubojstvu te njezina domoljublja. Jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja hrvatske književnosti za djecu, priređivač kritičkoga izdanja Ivaninih romana, dr. sc. Berislav Majhut istaknuo je da je pokretanje ove edicije došlo u posljednji čas, a da kompletno kritičko izdanje Sabranih djela do sada donosi niz novih znanstvenih otkrića i, prije svega, otkriva pravu Ivanu Brlić-Mažuranić, bez nametnutih okvira tumačenja. Upravo šesta knjiga, nastala iznimnim trudom i znanjem Mate Artukovića i uredničkom intervencijom Vinka Brešića daje nam kompleksni prikaz života Ivane Brlić-Mažuranić od najranijega djetinjstva i novu sliku o njoj, često nespojivu sa slikom koja nam je, kroz ideološku prizmu, desetljećima nametana.

Okupljeni u franjevačkom refektoriju, koje je kao domaćin pozdravio gvardijan fra Franjo Jurinec, dojam o knjizi dobili su iz odabranih odlomaka Ivaninih zapisaka koje su i ovom prilikom pročitali dr. sc. Jasna Ažman, dr. sc. Irena Krumes i Marijan Balen, dr. med.

(Jasna Ažman)



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva