OMH u Slatini na 31. Danima Milka Kelemena

Na ovogodišnjim 31. Danima Milka Kelemena Ogranak je u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina organizirao okrugli stol kojim je svečano predstavljeno drugo, dopunjeno i prošireno izdanje Kelemenove knjige Svjetovi zvuka kao 26. knjiga Matičine Male slatinske biblioteke, ali prva u digitalnom obliku.

Uvodni dio okruglog stola bio je nastup mladih slatinskih glazbenika. Ina Pavić, učenica 2. razreda flaute u Glazbenoj školi Jan Vlašimsky Virovitica i Ino Pavić, student 1. godine gitare Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku izveli su Rumunjske narodne plesove u obradi Bele Bartoka.

Predsjednica Ogranka Zorica Varga uvodno je podsjetila na jedan razgovor Milka Kelemena s Jadrankom Srdoč, dugogodišnjom direktoricom festivala Dani Milka Kelemena, u kome se skladatelj prisjeća osnivanja festivala. Skladatelj je tada izjavio: „S velikim sam veseljem prihvatio 1994. godine poziv da posjetim Slatinu. Tom smo prilikom moja supruga Mela i ja naišli na srdačnu dobrodošlicu i posjetili smo razna mjesta u gradu koja me vežu uz djetinjstvo. Za našega boravka, Ogranak Matice hrvatske u Slatini organizirao je u Srednjoj školi Marka Marulića susret sa Slatinčanima svih generacija. Tom sam prigodom održao predavanje o svome skladateljskom i pedagoškom radu, osnivanju Muzičkog biennala Zagreb i putovanjima, te smo poslušali snimku s ulomcima uz moje Apokaliptike. Tada su čelni ljudi Grada predložili da se u Slatini osnuje festival s mojim imenom.“

Predsjednica Varga je naglasila kako je sljedeće godine taj susret prerastao u Dane Milka Kelemena i traje već 31 godinu, a Matica svih tih godina sudjeluje u Danima dajući svoj obol.

"Do sada smo različitim aktivnostima sudjelovali na Danima Milka Kelemena, od predstavljanja knjiga do tribina, nakladništva i okruglih stolova. Mijenjajući teme okruglog stola malo po malo upoznajemo Kelemena i tako iz godine u godinu slažemo kamenčiće u mozaik Kelemenova života i djela satkan od njegovih htijenja, želja, mogućnosti i neizmjerne energije i glazbe koju je iz rodne Slatine ponio čitavim svijetom. Izdali smo i dvije knjige: Svjetovi zvuka godine 1999. i Poruka pateru Kolbu 2002. u suradnji s virovitičkim Ogrankom Matice hrvatske. Obje su knjige našle svoje čitatelje pa smo prošle godine povodom 30. obljetnice Dana Milka Kelemena i stote obljetnice Kelemenova rođenja tiskali Poruku pateru Kolbu, a ove godine predstavljamo drugo, dopunjeno i prošireno izdanje knjige Svjetovi zvuka u neobičnom izdanju – u digitalnom obliku. Nadamo se da ćemo knjigu Svjetovi zvuka u bliskoj budućnosti imati priliku držati u ruci." – rekla je predsjednica Zorica Varga.

Prikazan je potom film „Milko Kelemen – Hrvat iz Slatine“, koji su snimili gimnazijalci Srednje škole Marka Marulića Slatina Karlo Martinović, Iva Drokan, Anja Kosijer, Iva Lovčanin i Lana Fotez pod mentorstvom profesora Zorislava Jelenčića i Matije Goslera. Film je nagrađen na nacionalnoj smotri Turističke kulture u Splitu, manifestaciji Dani baštine i turizma za mlade 2025., tradicionalnom susretu djece i mladih iz Hrvatske, BiH te hrvatske dijaspore. Na tom susretu prikazuju se projekti čiji je cilj podići svijest o utjecaju umjetnosti i baštine na naš život kroz učenička istraživanja velikana i njihovih djela kako bi otkrili turistički potencijal vlastitog zavičaja. Tema ovogodišnje smotre bila je „Svojom umjetnošću ovjekovječili su naš zavičaj“.

Dopunjeno i prošireno izdanje Kelemenove knjige Svjetovi zvuka predstavili su posebni gosti Matičina okruglog stola, skladatelj, dirigent, muzički pisac, pedagog i producent Mladen Tarbuk i doc. dr. sc. Mirna Sabljar, koja je moderirala predstavljanje videovezom iz Cavtata.

Dr. Sabljar posebno je istaknula brigu svih organizatora i sudionika festivala Dani Milka Kelemena i time njihov doprinos svome gradu, županiji, ali i cijeloj naciji, jer „koliko cijenimo ono što imamo, i ono što smo postigli, toliko će nas cijeniti i drugi“.

Također je naglasila kako je Kelemen uvijek bio ispred svog vremena i kako je uvijek u svojim djelima i istupima poticao novo, drukčije, ali da je uvijek imao svoju zadanu i određenu formu, pa je tako i ovo digitalno izdanje njegove knjige najbolje rješenje za ova naša nova vremena. Zato je zahvalila predsjednici slatinskog Ogranka Zorici Vargi na još jednom inspirativnom okruglom stolu.

Prema riječima skladatelja i dirigenta Mladena Tarbuka, knjiga je zanimljiva ne samo ljudima koji se bave suvremenom glazbom, nego je ona svojevrsna enciklopedija ili povjesnica uzbudljivog vremena u kojem je Kelemen djelovao, a koje je prethodilo današnjoj eksploziji umjetnosti kroz medije.

"Tada još mediji nisu tehnološki bili razvijeni, znači svijet nije bio globaliziran, ali su klice tih ideja bile posložene upravo u njegovo vrijeme i on je bio sasvim sigurno jedan od aktivnih sudionika stvaranja takvog sustava razmišljanja. Knjiga je vrlo interesantna i utoliko što u njoj vidimo ne samo priču o jednom umjetniku, nego i jednu životnu priču. Kelemen je i tijekom života u raznim fazama davao intervjue, pisao je također članke, bio prisutan na nekim savjetovanjima ili okruglim stolovima, tako da je u stvari knjiga jedan kompendij njegove izvanglazbene aktivnosti, ali samo po formi, dok se po sadržaju on uvijek vraća svojoj glazbi. Riječ je o jednom vremenu koje on apostrofira, u stvari objašnjava uopće odakle i zašto avangarda. Mi u Hrvatskoj moramo Kelemenu biti strahovito zahvalni jer se dogodilo čudo možda veće od njegova vrlo značajnoga skladateljskog opusa.  Zahvaljujući Kelemenu, iz paradigme konzervativne umjetnosti mi smo prvi, uz Poljsku, uspjeli odškrinuti vrata, malo podići željeznu zavjesu i proviriti što je iza nje, a bila je to sloboda avangarde."

Izlaganja glazbenih stručnjaka Mirne Sabljar i Mladena Tarbuka i njihove stručne analize i razmatranja Kelemenova pristupa glazbenoj umjetnosti i njegovu stvaralaštvu pratili su članovi Ogranka Matice hrvatske i ljubitelji ozbiljne glazbe u Slatini.

"Bilo mi je veliko zadovoljstvo govoriti pred ovako koncentriranom i zainteresiranom publikom. Nisam baš siguran da bismo u velikom, mnogoljudnom Zagrebu imali ovakvu publiku kao što smo imali u Slatini i time sam oduševljen", zaključio je Tarbuk.

Tekst i fotografije: Petar Žarković