Slatinskoj knjižnici ime Viktora Žmegača

O potrebi odavanja počasti Viktoru Žmegaču, koga je Dino Staničić u Telegramu 2022. nazvao dječakom iz Slatine koji je „vođen neobično snažnim intelektom i urođenom znatiželjom postao ponajveći hrvatski autor i humanistički znanstvenik u recentnijem razdoblju“, u Slatini se razgovara još iz vremena prije njegova proglašenja počasnim građaninom 2017. godine. U dopisu Gradskom vijeću uime Predsjedništva Ogranka MH u Slatini njegova predsjednica Zorica Varga podsjeća da je profesor i neumorni znanstvenik i akademik prof. dr. sc. Viktor Žmegač posljednji iz trolista velikih slatinskih zavičajnika (Mirko Jirsak, Milko Kelemen, Viktor Žmegač) preminuo 2022. godine.

„Na pozive slatinske Matice vraćao se svojoj Slatini predstavljajući svojim sugrađanima vrhunska postignuća proizašla iz njegova pera. Nikada nije krio oduševljenje što je ponovno mogao prošetati stazama svoga djetinjstva i susretati, tada već sredovječne, prijatelje iz školskih klupa. Rođeni Slatinčanin, svjetski poznati germanist, povjesničar umjetnosti i muzikolog, već je gradu Slatini dao neprocjenjivi dar prepoznatljivosti u obliku osobe koja je on sam bio i čime je opravdano zaslužio biti proglašen i počasnim građaninom, a njegova obitelj je nakon njegove smrti donirala Zavičajnom muzeju Slatina brojne predmete kojima se služio… Iako je u mladoj dobi napustio Slatinu, nije propuštao priliku govoriti s ponosom o svom rodnom gradu te je njegovim odlaskom na vječni počinak Slatina zasigurno izgubila erudita koji i dalje živi u svojim radovima koji će podučavati sljedeće generacije. Predsjedništvo Matice hrvatske smatra da jedna od počasti kojima se Grad može odužiti ovom velikom čovjeku treba biti počast u znaku promjene imena Gradske knjižnice i čitaonice Slatina u GRADSKA KNJIŽNICA VIKTORA ŽMEGAČA SLATINA. Na taj način Grad Slatina odao bi počast Žmegačevu uglednom svjetskom glasu i trajno zabilježio povezanost Viktora Žmegača i Slatine.“

Zahtjev za preimenovanje Knjižnice radi odavanja počasti jednom od najistaknutijih i najzaslužnijih Slatinčana uputila je 2003. godine tadašnjem gradonačelniku i Gradskom vijeću i bivša ravnateljica ustanove Neda Mađarac. 

Podsjetimo, Viktor Žmegač rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, školovao se redom u Slatini, Virovitici i Osijeku, a studirao je germanistiku i kroatistiku (jugoslavistiku) u Zagrebu te germanistiku i muzikologiju u Göttingenu. Godine 1959. postaje doktor znanosti, a od 1971. do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2002. Žmegač je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Preminuo je 20. srpnja 2022. godine.

Ugledni germanist i muzikolog bio je redoviti član HAZU, inozemni član Saske akademije u Leipzigu i član znanstvenoga društva Academia Europaea u Londonu. Bio je glavni urednik časopisa „Umjetnost riječi“ i član nekoliko savjeta inozemnih časopisa. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada, među njima Gundolfove nagrade za germanistiku Akademije za jezik i književnost Savezne Republike Njemačke 1987., znanstvene nagrade zaklade Alexander von Humboldt 1993., nagrade „Europski krug“ Hrvatskog vijeća europskog pokreta 1996., Državne nagrade za životno djelo 2000., Nazorove nagrade za životno djelo 2004., nagrade Matice hrvatske za znanost „Oton Kučera“ za 2006., nagrade HAZU „Josip Juraj Strossmayer“ 2006. (za 2005), nagrade Bavarske akademije umjetnosti 2009. i brojnih drugih. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1998.

U nizu brojnih djela objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu spomenimo samo neke: Književno stvaralaštvo i povijest društva (1976.), Težišta modernizma (1986.), Krležini evropski obzori (1986., 2001.), Povijesna poetika romana (1987., 1991., 2004.), Europski roman (1990. i 1991.), Književnost i filozofija povijesti (1994.), Duh impresionizma i secesije (1993., 1997.), Bečka moderna (1998., 2012.) Književnost i glazba (2003.), Od Bacha do Bauhausa (2006.), Majstori europske glazbe (2009.), SMS-eseji (2010.), Prošlost i budućnost 20. stoljeća (2010.), Četiri grada (2017.), Vrhunski europski romani (2021.), Kulturološki kvartet (2023.).

„Ponosim se svojom Slatinom“

„Dragim Slatinčanima, dragim članovima Matice hrvatske želim prilikom boravka u svom rodnom gradu mnogo uspjeha u radu, koji je u pravom smislu zrcalo uzora kulture. Knjižnica, odnos prema knjizi, organizacija književne večeri – sve me to doista oduševilo. Ponosim se svojom Slatinom. Prošlo je toliko vremena, više od pola stoljeća, Slatina se promijenila pa neke krajeve ne prepoznajem – ali ostala je srdačnost, gostoljubivost, prisnost, ukratko kultura ljudskosti. To je za mene bilo bitno iskustvo. Hvala Vam!“ – zapisao je Viktor Žmegač posvetu u knjizi utisaka Ogranka Matice hrvatske prilikom jednog posjeta Slatini. 

Petar Žarković