30. DANI MILKA KELMENA - Predstavljanje 3. izdanja knjige "Poruke pateru Kolbu"

Potpredsjednik Ogranka i član uredništva Male slatinske biblioteke Danijel Vilček na početku okruglog stola u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina izrazio je zadovoljstvo i ponos što je „Ogranak Matice hrvatske u Slatini, čuvajući kulturni identitet našega grada i napose njegujući njegovo zavičajno kulturno dobro, sudionik Kelemenovih dana od samih početaka“. Kao moderator skupa, Vilček je pozdravio višu predavačicu na Akademiji za umjetnost i kulturu pri Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku dr. sc. Mirnu Sabljar, koja je predstavila Kelemenovu knjigu.

Mirna Sabljar autorica je znanstvenih radova o obrazovanju nastavnika klavira, o instrumentalnoj glazbenoj pedagogiji i povijesti sviranja klavira u Hrvatskoj te recenzentica radova za međunarodne znanstvene časopise i konferencije te nekoliko stručnih knjiga. Glavna je urednica znanstvenog i stručnog časopisa glazbenih i plesnih pedagoga Tonovi. Kao članica Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, kroz tu „matičarsku“ suradnju već godinama proučava i govori o Milku Kelemenu iz različitih aspekata, ovisno o temi i prigodi.

Treće izdanje iznimnog djela Milka Kelemena Poruka pateru Kolbu uredila je Zorica Varga, a tiskanje knjige omogućili su Grad Slatina i Virovitičko-podravska županija. Nakladnik je Ogranak Matice hrvatske u Slatini, a sunakladnik Ogranak Matice hrvatske u Virovitici. Engleski prijevod napisali su Mišo Grundler i Greta Lazić, a njemački Pavo Leko.

Dr. Mirna Sabljar opisala je Kelemenovu knjigu kao zbirku crtica o ljudima koje je skladatelj tijekom života susretao, a opisujući te susrete govorio je i o sebi. Unatoč nekim drukčijim mišljenjima, to je knjiga izvrsnih memoarskih zapisa koja daje život i različite poglede na različite osobe, zbirka zapisa o jednom minulom vremenu, o izuzetnoj osobnosti, o glazbi i društvu, te o društveno-političkim zbivanjima u tom vremenu, i pravi je biser hrvatske memoarske proze.

Opetovano čitanje knjiga svaki je puta nešto novo, nešto drukčije, a pokazuju to i različite razine čitanja. Na prvoj, informativno-hedonističkoj razini zanima nas što je sadržaj knjige i hoće li nam biti zanimljiva.

– Ljepotu ovog teksta, svake crtice, svakog memoara, krasi i pitki i vrlo prijemčljiv način njegova pisanja. Druga, analitičko-dokumentaristička razina, nastoji odgovoriti na pitanja što je srž i koje se poruke mogu naći u knjizi te koje su osobe, događaji ili fenomeni opisani na koji način. U knjizi je cijeli niz korisnih podataka koji se mogu koristiti kao fundamentalni, ali i sekundarni izvori podataka za daljnje analize i istraživanja Kelemenova života, opusa, skladanja, životnih stavova.

– Iz Kelemenovih priča saznajemo čime su se mučili tadašnji glazbenici, kakve su restrikcije imali, odnos tadašnjih komunističkih vlasti prema njima, ali spoznajemo i važnost Zagrebačkog biennala kroz opise izuzetno posjećenih ponoćnih koncerata. Posebno su za daljnja proučavanja značajne priče u kojima Kelemen navodi zašto je i kako osnovan taj veliki festival suvremene glazbe: boraveći u muzičkim centrima Europe primijetio je da suvremena glazba u bivšoj Jugoslaviji stilistički zaostaje za najmanje osamdeset godina, publika nije informirana o muzičkim događajima u Europi, a hrvatski kompozitori potpuno su nepoznati i njihova se djela ne izvode u inozemstvu.

Treća razina čitanja, psihološko-analitička, u ovoj knjizi otkriva nam kako je Kelemen u situaciji kad je sve bilo protiv njega znao psihološki mudro iskoristiti odnose između Zagreba i Beograda, i odnose između istoka i zapada, a meta-razina čitanja odgovara na pitanje kako se knjiga i njezin sadržaj odnose prema različitim društvenim pojavama, fenomenima, i zašto je baš ovako napisana.

Uspoređujući Kelemena kao avangardnog skladatelja, nositelja moderne i nove glazbe, osnivača i promotora Zagrebačkog biennala, i Kolba kao priznatoga glazbenika, svećenika i Kelemenova glazbenog oponenta – dvije nespojive osobnosti, Mirna Sablja pokušala je odgonetnuti zašto se Kelemen nakon stečene svjetske slave i svih mogućih priznanja obraća pateru Kolbu. – Kad je glazbenik i skladatelj Kamilo Kolb, prvi učitelj glazbe Milka Kelemena, iz Virovitice premješten u Varaždin, mladi Kelemen odlučio je svom prvom učitelju otkriti da želi komponirati drukčiju, sasvim originalnu glazbu, da želi biti „svjetski kompozitor, putovati na daleke kontinente i tamo izvoditi i dirigirati svoja djela“. Pater Kolb mu je odgovorio da je to nemoguće jer je iz male Hrvatske. Meni je ovo jedan od ključnih trenutaka koji pokazuje koliko umjetniku znači prvi učitelj kad čovjek pri kraju svoje uspješne karijere ima potrebu svome profesoru, svom učitelju, reći: pogledaj, bio sam po cijelom svijetu, moja djela su priznata, ja jesam postao glazbenik svijeta! Kroz to se vidi kolika je veličina Kelemena i koliko je želio završiti svoju priču glazbom i riječima – rekla je dr. Mirna Sabljar.

Moderator predstavljanja prof. Danijel Vilček i prof. Sanja Mrzljak Jovanić pročitali su nekoliko zapisa iz Kelemenove Poruke pateru Kolbu, a učenici Glazbene škole Milka Kelemena pripremili su ugodan glazbeni uvod u događanje.

Petar Žarković