Predstavljanje knjiga "Krivnje i oprosti" autorice Katarine Pahljine

Riječ je o Zagrepčanki rođenoj 1959. u Voćinu, koja je srednju školu završila u Virovitici, a s 18 godina sva svoja sjećanja na djetinjstvo, odrastanje, rodno mjesto i ljude prenijela u Zagreb, gdje se tek nakon umirovljenja posvetila poeziji i književnom stvaralaštvu. U početku stihovi, a potom i tekstovi u drugim književnim formama, počeli su nadirati kao bujica kad prepreka iznenada pod pritiskom popusti. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga taj Katarinin pogled u prošlost i sjećanje na minulo vrijeme plastično je opisala u uvodnom dijelu izlaganja.

- Kad na svom životnom putu dođemo u neke godine, često su naši koraci i pogledi usmjereni unatrag. U mislima vraćamo se tragovima svoga djetinjstva, odrastanja, mladosti, jer tamo negdje ostao je dio nas samih, ali i dragih, i manje dragih ljudi, kojih nema više u našem vidokrugu, pa osjećamo prazninu i shvaćamo da je sve na ovom svijetu prolazno i prepušteno neizbježnom hodu vremena. Dođe nekako vrijeme kad osjećamo žal za prohujalim vremenom i često razmišljamo nije li pojedini dio života mogao biti sretniji da su nam se karte drukčije posložile. Prošlost se ne može promijeniti, ali ipak postoji tračak nade da se na kraju izravnaju računi i da spokojni zatvorimo svoju knjigu života. Život ne piše samo ružičastom bojom, zna nas, nažalost, često iznenaditi i propisati crnom. Nešto više crnila razlilo se i u knjizi naše zavičajnice Katarine Pahljine - rekla je Varga.

Neveliki roman "Krivnje i oprosti" sastoji se od 20 ulomaka i epiloga, a predstavlja autobiografsku priču o neželjenoj djevojčici Mariji i nedostatku majčine ljubavi tijekom njezina odrastanja u patrijarhalnoj obitelji slavonskog sela druge polovine 20. stoljeća.

- Radnja ovoga romana događa se u brdskom Voćinu, u Slatini i Virovitici, a kroz tri paralelne priče pun je opisa kako su ljudi nekad živjeli i kako su se djeca odgajala u ruralnim sredinama. Jedna je priča o djetinjstvu djevojčice Marije, druga o jednoj teti Rezi prikazuje kako se nekad emigriralo u Ameriku i kako su se ljudi tamo snalazili, a treća o izmišljenom čika Mati koji predstavlja ljude koji su preživjeli Križni put i događanja tih godina. Mislim da je također poučan za djecu i mladež jer uspoređuje nekadašnji i sadašnji život, a zapisala sam i mudrosti koje mi je prenijela moja baka, izvrsna pripovjedačica - kaže autorica Pahljina.

Varga ističe da autorica ne drži čitatelja u neizvjesnosti, već mu na samom početku priče priopćava da usprkos svim krivnjama na kraju ipak dolazi opraštanje, makar i na bolesničkoj postelji, a to je najvažnije, i to je glavna poruka knjige. Uz složene obiteljske odnose i poneka povijesna događanja vremena, djelo prikazuje teški život u malom slavonskom mjestu sa živopisnim prikazima vršidbe, zajedništva vrijedne rabote, iscrpljujućeg rada, ali i sjećanja na pojedina događanja kao što su proslava blagdana Male Gospe Voćinske, priprema za Božić, preseljenje u Slatinu…

- Jedno je sigurno, Katarinina će priča ukoričena u ovu knjigu biti podsjetnik svima da su djeca naše blago i da je roditeljska ljubav putokaz sretnom odrastanju, ali i da svaka krivnja traži oprost. Posebna vrijednost ove knjige jest zavičajni govor, narodni običaji i način života slavonskog sela toga vremena. Sve što je bilo tužno, umemorirano je u ovoj priči, a u nekoj drugoj možda osvane i onaj sretan nastavak Marijina života - zaključila je Varga.

Ulomke iz knjige čitali su članovi slatinske Matice Danijel Vilček i Sanja Mrzljak Jovanić te autorica, a književnu večer svojim su nastupima uljepšali učenici Glazbene škole Milka Kelemena Slatina Matej Radić, Noa i Maks Bula, Leon Vencl, Iva Bartolović, Klara Košćak i Hana Pavličević pod vodstvom svojih učitelja Roberta Čavlovića, Korane Perlić i Martine Tepeš.

Petar Žarković