Dani Milka Kelemena Okrugli stol OMH u Slatini

Pozdravljajući sve nazočne, predsjednica Matičina Ogranka Zorica Varga istaknula je raznovrsnost programa Dana Milka Kelemena, a okrugli stol o Kelemenu i glazbenom kazalištu "nastavak je različitih aktivnosti koje je Matica provodila iz godine u godinu, poput nakladništva, predstavljanja knjiga, održavanja tribina, dajući svoj doprinos ovom za Slatinu, ali i za svjetsku kulturnu scenu značajnom festivalu."

– Čuvajući kulturni identitet naše Slatine, Matica hrvatska njeguje posvećenost prema svojim zavičajnicima, među kojima Milko Kelemen zauzima znakovito mjesto. Već godinama uživamo u programima koji su organizirani u čast našeg slavnog sugrađanina Milka Kelemena, a slatinski je ogranak od samih njegovih početaka 1995. pa do danas sudionik Kelemenovih dana dajući obol ovom velikom kulturnom događaju čuvajući spomen na našeg slavnog zavičajnika. Mijenjajući teme okruglog stola malo-pomalo upoznajemo Kelemena i tako iz godine u godinu slažemo kamenčiće u mozaik Kelemenova života i djela satkanih od njegovih htijenja, želja, mogućnosti i neizmjerne energije i glazbe koje je iz rodne Slatine pronio čitavim svijetom – rekla je predsjednica Varga.

Bogato iskustvo i svestranost na području glazbe nosi i bogate biografije dviju vrsnih poznavateljica Klemenova života i djela, koje su predstavili mladi članovi slatinskog Ogranka Matice hrvatske Mirela Čmarec i Danijel Vilček.

Đakovčanka Mirna Sabljar na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine stekla je akademski stupanj doktorice znanosti obranom prvoga znanstvenog doktorata u Hrvatskoj iz područja pedagogije sviranja klavira. Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, autorica je znanstvenih radova, recenzentica je znanstvenih radova za međunarodne znanstvene časopise i konferencije. Pokrenula je Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom te Međunarodnu umjetničku i znanstvenu konferenciju Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju.

Profesorica njemačkog i engleskog jezika i književnosti te muzikologije Zdenka Weber magistrirala je i doktorirala na pariškoj Sorboni, a u Njemačkoj je pohađala postdoktorski studij na berlinskom Slobodnom sveučilištu i na Tehničkom sveučilištu u Berlinu. Radila je u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije u Zagrebu, u Njemačkoj operi u Berlinu, u Institutu za muzikološka istraživanja u Berlinu, u hrvatskim veleposlanstvima u Berlinu i Beču zadužena za kulturu, znanost i obrazovanje, a predavala je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i osječkom Pedagoškom fakultetu i na Visokoj glazbenoj školi u Berlinu, a bila je gost profesor na sveučilištima u Poljskoj, Španjolskoj i Izraelu. Predsjednica je festivalskog žirija Varaždinskih baroknih večeri, autorica je tisuća znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka u Hrvatskoj i inozemstvu te četiriju knjiga, a dobitnica je brojnih hrvatskih, njemačkih i francuskih priznanja.

Pojašnjavajući pojam glazbenog kazališta, muzikologinja Zdenka Weber predstavila je glazbeno kazalište (Musiktheater) kao njemačku pojavu, a poznato je da je Kelemen bio vezan uz Njemačku. Glazbenu scenu čine opera, opereta i mjuzikl, a već u 19. stoljeću s Wagnerovim nastojanjem da na sceni bude glazba, ali i drama, i radnja, sve u jednoj zajedničkoj cjelini, dakle cjelokupno umjetničko djelo, javlja se glazbeno kazalište. Daljnjim razvojem drama se glazbom prenosi na pozornicu i nastaje jedna nova kazališno-glazbena scenska vrsta, upravo kakva je i Kelemenova "Apokaliptika", koju je naručila Berlinska opera.

– Kad se govori o Kelemenu, manje se govori o njemu kao skladatelju za glazbenu scenu, što je tema ovoga okruglog stola, jer njegova djela nisu česta u hrvatskim opernim kućama, hrvatskim kazalištima. Izvode se Kelemenova glazbena scenska djela, baleti ili vokalno-instrumentalna glazba s vrlo zanimljivim sadržajima (Albert Camus "Opsadno stanje", Eugene Ionesco "Novi stanar", Kelemenov "Čovjek pred zrcalom"), i još neka. To je krivo, jer Milko Kelemen imao je vrlo veliko zanimanje za glazbenu scenu. Godine 1979. i osobno sam bila u Grazu, kad je praizvedena njegova Apokaliptika, u kontekstu glazbenog kazališta svakako Kelemenovo najvažnije djelo. Njegova velika želja bila je "Opera bestial", koju je počeo pisati 1972. godine, a koja nikada nije zaživjela onako kako je Kelemen zamislio, nego kao baletno-vokalno-orkestralno-instrumentalno djelo koje nema sadržaja u smislu radnje, nego u 12 stavaka prikazuje sukobe, spojeve i susretanja čovjeka, životinje i stroja. To je, dakle, jedna moderna, suvremena tema, o tome govori i Arabalov tekst, jer je Kelemen već bio svjestan zagađivanja prirode, a ratove je i sam proživio, pa je imao ljubav prema arhetipovima i svemu onome što je ipak zajedničko svim ljudima, kao što su osjećaji ljubavi prema majci ili, primjerice, strahovi.

Dr. Weber je ustvrdila kako je u tom smislu Kelemen i suvremeni skladatelj, i moderan skladatelj, i humanist, i autor koji je svojim napisima i intervjuima stalno govorio o suvremenoj glazbi kao strukturi, ali i kao izrazu emocija kao nečemu što treba izravno doći do slušatelja.

- U tom pogledu Kelemen je jako vezan uz interprete, vokalne i instrumentalne soliste, i publiku kao nekoga za koga zapravo piše - rekla je, uz ostalo, dr. Weber. Na kraju izuzetno zanimljivog okruglog stola posjetiteljima je reproduciran dio posljednjeg stavka Kelemenove "Apokaliptike".

Petar Žarković