26. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Otvorenje Susreta održat će se u petak, 10. lipnja na Privezištu/ brodu Biokovo, na rijeci Kupi u Sisku. Posjetitelje u tri dana Susreta očekuje raznovrstan program ispunjen poezijom, glazbom, promocijama knjiga i časopisa te stručni skup o djelovanju i radu Stjepana Radića.

Program 26. Kvirinovih poetskih susreta, u petak, 10. lipnja u 20 sati, započinje dodjelom nagrada ovogodišnjim laureatima Milku Valentu za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu. Ovu prestižnu nagradu, Plaketu sv. Kvirina, primili su ugledne pjesnikinje i pjesnici Stjepan Vladimir Letinić, (1997., kao jedan od inicijatora Susreta), Tito Bilopavlović (1998.), Miroslav Mađer (1999.), Dragutin Tadijanović (2000.), Zvonimir Mrkonjić (2001.), Zvonko Maković (2002.), Branimir Bošnjak (2003.), Borben Vladović (2004.), Milorad Stojević (2005.), Slavko Jendričko (2006.), Ivan Rogić Nehajev (2007.), Branko Čegec (2008.), Tea Benčić Rimay (2010.- posthumno), Sonja Manojlović (2011.), Boris Domagoj Biletić (2012.), Krešimir Bagić (2013.), Delimir Rešicki (2015.), Petar Gudelj (2016.), Miroslav Mićanović (2017.), Branko Maleš (2018.), Zvonko Kovač (2019.), Andriana Škunca (2020.) i Gordana Benić (2021.).

„Milko Valent ovogodišnji je dobitnik Plakete sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskome pjesništvu. Riječ je o pjesniku koji je iz knjige u knjigu, uporno i postupno, mijenjao pjesničku strategiju i odnos prema tekstu, ali drskost i provokacija njegova su stalna prateća tema i namjera: steći i zateći čitatelja, stvoriti i sačuvati prostor, promjenom tematskog ili strateškog registra odgovoriti na izazov novih praksi.

Uz brojne prozne i publicističke knjige te drame i radiodrame, Valent je objavio sljedeće zbirke pjesama: Leptiri arhetipa (1980); Zadimljena lopta (1981); Koan (1984); Slatki automati (1990); Erektikon (1990); Rupa nad rupama (1995); Plava krv (1997); Jazz, afrička vuna (2001); Neuro-Neuro (2001); Demonstracije u jezgri (2004); Tihi alati (2008); Pustinja (2015); Otvorena rosa (2017).

U Valentovoj poetičkoj nestalnosti stalna je strategija, gesta, istraživanje tekstualnosti. Pjesnikova je namjera autorski intervenirati, umiješati se, biti bez autocenzure, pisati i misliti proturječno, provokativno, meandrirajući i polemizirajući, služeći se citatom, parafrazom, ironijom i ponekom samoironijom u vlastitoj i o vlastitoj pjesničkoj radionici. Opsjednutost opscenošću, seksualnošću i njezinim figurama upisuje se i čita iz perspektive onoga Drugog, onoga koga se može (i treba, misli pjesnik) sablazniti i uznemiriti. Vibrantnost Valentovih urbanih elegija živi od opasne potrošivosti koja se nadoknađuje novim i novim artiklima, koja se obznanjuje i tematizira, čineći autora, pjesnika glavnim likom, protagonistom propasti svijeta. Ili ga pretvara u kroničara, dokumentarista urbanoga koje nestaje, kao što nestaje svijet pred našim očima – u fragmentu, u znaku, u označivanju. Možda baš zato, koliko god htjela biti provokativna, opscena ili šokantna, Valentova se poezija umiče melankoliji, interludiju, danima i noćima, približava se pomirljivu rječniku ljubavi. Riječi koje je već (odavna) usisao, potrošio, ta poezija ponavlja, doziva, izgovara i uzvikuje „glasom sentimentalnog proroka“. (Miroslav Mićanović iz Obrazloženja nagrade)

Denisu Ćosiću bit će dodijeljena nagrada tzv. Mali Kvirin za najbolju knjigu poezije autoru do 35 godina starosti, objavljenu između dva Susreta naslova Košute su plakale bez rogova.

„Mladi pjesnik Denis Ćosić (1996.) započeo je svoj pjesnički put zbirkom Neonski bog mržnje za koju je dobio nagradu na Pjesničkim susretima u Drenovcima. Tu zbirku možemo odvojiti od ostalih dviju s obzirom na različitost poetike i stila. U njoj je vidan semkonkretistički utjecaj i razvijanje poetike na liniji manirizacije i hipermanirizacije poetskog gradiva. Druga zbirka Crveno prije sutona nagrađena prestižnim Goranom za mlade pjesnike razvija mitološko-simbolički modus kao dominantni poetski konstituens kroz raznovrsne lirske situacije, pojmovne veze, simbolički konotirane metafore. U zbirci „Košute su plakale bez rogova“ nalazimo pedeset nenaslovljenih pjesama koje su postavljene u okvir koncepcije imaginarne patrijarhalne zajednice, a upečatljiv je i snažan glas lirske junakinje koja o svemu tome kazuje, o svim tim mitemima, praznovjerjima, izmišljenim kozmogonijama, nepravdama  prema ženama.“ (Darija Žilić, Tin Lemac, iz Obrazloženja) 

Nakon razgovora o pjesništvu dobitnika Kvirinovih nagrada i njihovog pjesničkog čitanja pridružit će im se pjesnikinje i pjesnici, ovogodišnji gosti Susreta Krešimir Bagić, Romana Brolih,Sanja Bužimkić, Lidija Deduš, Lana Derkač, Sanja Domenuš, Monika Herceg, Marijan Grakalić, Marin Kos, Andrijana Kos Lajtman, Tin Lemac, Divna Lončar, Lili Koci, Ines Kosturin, Miroslav Kirin, Siniša Matasović, Tihana Matijević Petrac, Miroslav Mićanović, Zrinka Posavac, Petra Sigur, Senka Slivar, Damir Radić, Boris Vrga, Đurđica Vuković i Darija Žilić. Sve će biti garnirano predivnim glasom i glazbom Lele i Joea Kaplowitza.

Lela Kaplowitz cijenjena je hrvatska jazz vokalistica sa svjetskom gazbenim iskustvom nastupala je na mnogim prestižnim svjetskim jazz festivalima sa suprugom pijanistom Joeom Kaplowitzom, podarit će svom rodnom Sisku najbolje glazbene uspješnice iz bogate karijere.

Drevnim Siskom, Kupom i njezinim uzobaljem poteći će stihovi dugo u noć.

Kvirinovi poetski susreti nastavljaju se u subotu, 11. lipnja, na Dan Sisačko-moslavačke županije i dan rođenja Antuna i Stjepana Radića stručnim skupom o Stjepanu Radiću u njegovom rodnom mjestu Trebarjevu Desnom u organizaciji Matice hrvatske i Kulturnog centra Braća Radić.  Na Skupu će nastupiti  dr.sc. Darija Alujević, prof. dr. sc. Tihomir Cipek, Željko Holjevac, Suzana Leček, Zorislav Lukić, Božidar Petrač i prof. dr. sc. Hrvoje Petrić. Nakon predavanja bit će predstavljena knjiga Zorislava Lukića „HSS u borbi za hrvatsku samostalnost“ u izdanju Matice hrvatske.

Nastavak slijedi u poslijepodnevnim satima (17 sati) u Sisku, vrt restorana  Bijela lađa, a počet će s predstavljanjem novoga dvobroja Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost koje će predstaviti njegovi urednici Đurđica Vuković, Tomislav Škrbić i Darija Žilić.

Predstavljanje Banijske književne antologije autora Miroslava Kirina i Borisa Vrge je u istom prostoru u 18 sati. Antologiju će predstaviti Biserka Goleš Glasnović.

Večer poezije i glazbe nastavlja se u 20 sati u vrtu Bijele lađe, koja se nalazi s druge obale Kupe, čitanje poezije pratit će zvuk gitare i glas Ivana Novaka.

Nedjelja, 12. lipnja predviđana je za paljenje svijeća i polaganje cvijeća na grobove Tee Benčić Rimay u Sisku  i Josipa Severa u Komarevu, a potom je planiran odlazak u Taborište, Petrinja, gdje će biti predstavljanje Sisačke Riječi.