Predstavljen novi broj OSVITA

Novi broj predstavili su Zdenka Bilušić, glavna urednica i predsjednica OMH u Šibeniku, te članovi uredništva: Željko Krnčević, Vilijam Lakić i Nataša Mučalo. Godišnjak na 290 stranica donosi mnogo zanimljivih tekstova, sadržajno je bogat i tematski raznovrstan. U skladu s podnaslovom, i ovaj broj akcent stavlja na, prije svega bogatu kulturnu, ali i prirodnu baštinu šibenskog kraja, koja se prepliće sa suvremenošću.

Moglo bi se stoga reći da je Osvit postao svojevrsna zavičajna kronika, rado čitana i prepoznatljiva publikacija koja nam nudi uvijek nova saznanja i drugačiji pogled na lokalnu baštinu te poziva na listanje, istraživanje i upoznavanje stranica koje se kriju iza korica s likom anđela sunconoše s kasetiranog stropa šibenske Nove crkve, (djelo Jeronima Mondelle iz 1628.).

Inače, godišnjak je grafički oblikovao i pomno uredio Milan Zoričić, a spomenuti je anđeo postao zaštitni znak našeg godišnjaka. Zahvaljujući velikom maru naših suradnika koji su svojim istraživačkim radom rasvijetlili mnoge dosad nepoznate činjenice iz naše baštine Osvit  predstavlja uzbudljivo putovanje kroz povijest ali i suvremenost zavičaja, postavlja pitanja i nudi iskustva naših predaka. Sadržajno su obuhvaćene rubrike: Studije, rasprave, eseji, Osvrti i prikazi, U sjećanje, obljetnice, Književni kutak, Prijevodi, Putopisi, Crtice iz povijesti i Kronika. Našle su se tako u novom broju studije poput onih o zanimljivim detaljima u bogatoj arhitektonskoj baštini Šibenika, kao što su "vrata za mrtvaca" ili bifore kao prilog opusu Jurja Dalmatinca, dvije teme vezane za Fausta Vrančića: preludij paleoradiološkoj analizi Faustovih kostiju, te konceptualna utemeljenost metafora dijelova tijela u Vrančićevom Životu nikoliko izabranih divic, studija o Lovri Montiju I., skradinskom plemiću, kninskom građaninu i ugledniku, o Josipu i Vinku Mrkici koji su djelovali u doba Narodnog prepodroda, nadasve zanimljivo rodoslovlje Jakova Živkovića, rečenog Crnice iz Zatona, još jedan u nizu primjera prisvajanja hrvatske povijesti i baštine. Tu su i suvremene teme poput onih o hrastu crniki kao simbolu izgubljenih šuma i razlozima za pošumljavanje, osvrt na cvjetne vrste u hortikulturnoj arhitekturi, novouređenom trgu Poljana, prikazi knjiga, osvrti na brojna događanja, značajne obljetnice, putopisi, kako oni iz prošlosti tako i suvremeni. Samo su to neke od nasumce izabranih članaka iz bogatog sadržaja ovog dvobroja.  

Autori suradnici su: Ivo Glavaš, Zlatka Rodin, Gordana Čupković, Ivo Šprljan, Bogdan Cvjetković, Milivoj Blažević, Vladimir Lučev, Mirna Lipovac, Katarina Urem, Drago Marguš, Damir Viličić, Tereza Olujić, Mara Marić, Boris Dorbić, Neven Kursar, Maroje Mrduljaš, Elida Živković-Pamić, Petar Gardijan, Marko Menđušić, Dijana Mikšić Labura, Anita Travčić, Draženka Požar-Perković, Marinko Šišak, Ivana Tutek, Stanislav Habjan, Zdenka Bilušić, Grozdana Cvitan, Josip Lisac, Robert Andrejaš, Dragan Gligora, Pave Čala, Dolores Bujas, Katarina Simsig, Milena Mujezin, Omer Ibrahimagić, Pero Mioč, Karmen Krnčević, Željko Krnčević i Elda Kalabis Grubišić.

Zdenka Bilušić