Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku - izvješća

Pjesnički susret "NEKA ZVONI ČA"

U dvorani Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik obilježena je 24. siječnja spomendan Mladena Bjažića, koji je rođen na Zlarinu 26. siječnja 1924, a umro u Šibeniku 24. siječnja 2017., svega dva dana prije svog 93. rođendana. Tom je prigodom održan susret lokalnih pjesnika koji pišu čakavicom pod nazivom „Neka zvoni ČA“.

Mladen Bjažić, hrvatski književnik, pjesnik i prozni pisac, novinar, dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i Televizije Zagreb 1970-ih, zaslužnik hrvatskog stripa, zadnjih desetak godina svoga života predano je i s ljubavlju vodio zlarinsku ljetnu čakavsku školu „Neka zvoni ča“. U prepunoj dvorani, u kojoj su publiku činile sve dobne skupine, među kojima posebno valja istaknuti dva prva razreda šibenske gimnazije koje je na pjesničku večer dovela prof. hrvatskog jezika i književnosti Mila Kundajica, tražilo se mjesto više.

Program je započeo nastupom KUD-a "Koralj" Zlarin i Zvonka Varošanca a potom je Mladen Tabulov Truta, Zlarinjanin, prijatelj Mladena Bjažića pročitao Bjažićevu pjesmu "Ča". Uslijedili su pojedinačni nastupi lokalnih pjesnika, koji su nadahnuto govorili svoje stihove na čakavici: Ivan Dobra Žirjanin, Josipa Bepa Jurat i Edita Vlahov na žirajskoj, Miro Vlahov i Jelena Kronja, koja je čitala pjesme svoje majke Save Maričić, na prvićkoj, Dinko Škevin na betinskoj, Nenad Milin na jezerskoj, Mladen Tabulov Truta i Zvonko Varošanec na zlarinskoj,  Nikola Perkov koji je čitao svoje i stihove Stipe Cvitana na tribunjskoj, Lorenta Fuštin, Vjera Lukovečki, Biserka Palfi i Amalija Pancirov na primoštenskoj i Katarina Simsig na hvarskoj. U glazbenom dijelu programa nastupili su KUD "Koralj" Zlarin i Zvonko Varošanec, KUD "Koledišće" Jezera, Vedranko Šikić Balara, Murter i Josipa Bepa Jurat i Elda Kalabis Grubišić.  

Čakavica je govor koji, iako, nažalost, izumire, zorno svjedoči o bogatstvu hrvatskog jezika, tako da ne smijemo propustiti priliku uživati u živoj riječi izvornih govornika, prije no što postane isključivo predmetom izučavanja na institutima i sličnim ustanovama. Posebno je važno to omogućiti mladima, dati im priliku da dožive, čuju i osjete melodičnost govora za kojim najčešće posežu autori zabavnih skladbi i dalmatinskih šansona.

Zdenka Bilušić

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva