Predavanja ŠIBENSKA MOLITVA U KONTEKSTU SREDNJOVJEKOVNE PISMENOSTI Gordane Čupković

Prof. dr. sc. Gordani Čupković s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, već je surađivala s našim ogrankom kao suradnica Osvita, a u našoj je nakladi prošle godine izdana njena knjiga Starohrvatski Te Deum. Radi se o povjesnojezičnoj obradi petnaest starohrvatskih prijevoda, prijepisa i prepjeva ranokršćanskoga himna Te Deum laudamus, nastalih od 14. do 19. stoljeća. Predavanje ''Šibenska molitva u kontekstu srednjovjekovne pismenosti'' nastavak je autoričina istraživanja na polju srednjovjekovne religiozne književnost i liturgijske poezije.

U najavi predavanja i predstavljanju autorice, predsjednica šibenskog ogranka Zdenka Bilušić, istaknula je uz Dane hrvatskog jezika važnost još jedne velike obljetnice, 56 godina od objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, 17. ožujka 1967., u ozračju borbe za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku.

O Šibenskoj molitvi, jednom od najstarijih hrvatskih književnih tekstova koji se čuva u samostanu sv. Frane u Šibeniku, znamo svi ponešto, no većina nedovoljno. Nadahnuto je o njenoj važnosti i vrijednosti govorila prof. dr. sc. Gordana Čupković, naročito vodeći računa da svoje misli prilagodi učenicima dva prva razreda šibenske gimnazije koji su na predavanje došli u pratnji svoje profesorice hrvatskog jezika i književnosti, Mile Kundajice.

Oni su, kao i svi ostali gosti s predavanja otišli obogaćeni novim saznanjima o jednom od prvih poznatih hrvatskih latiničnih jezičnih i književnih spomenika, koji i dalje prednjači kao tekst nadahnute pjesničke inspiracije, zbog čega je ušao u sve antologije starijega hrvatskog pjesništva. Uz povijest proučavanja ovog hvalospjeva Majci Božjoj iz 14. stoljeća, te ključne povijesne osobe uz to vezane, poput Pavla Šibenčanina za koga se pretpostavlja da je prepisao Molitvu, bilo je riječi i o različitim tipovima latinice, kao i o jezičnim odlikama, srednjodalmatinskoj čakavštini ikavsko-ekavskoga tipa s prevagom ikavizama uz određenu književnojezičnu nadgradnju.

Na temelju svojih istraživanja, glasova, oblika i sintakse i leksika, zaključuje da je mjesto postanka Molitve Šibenik ili njegova okolica. Predavanje je autorica upotpunila zanimljivom slikovnom prezentacijom, približivši tako svu slojevitost, složenost i raznolikost raznolikih jezičnih utjecaja na grafijskoj, gramatičkoj i semantičkoj razini. Na simpatičan način upozorila je one najmlađe na predavanju na neizmjernu vrijednost pisane baštine koja se čuva u Samostanskoj biblioteci sv. Frane.

Zdenka Bilušić