Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku - izvješća

Manifestacije uoči Međunarodnog dana žena

Dana 7. ožujka, uoči Međunarodnog dana žena, u multimedijskoj dvorani Knjižnice održana je po treći put pjesnička večer „Vesna i ja“ posvećena Vesni Parun. Program je nastavljen u galeriji Knjižnice gdje su postavljene dvije izložbe: fotografija članica Fotokluba Šibenik i likovnih radova članova našeg ogranka.

Vesna parun, ova velika umjetnica koja je, osim u pjesništvu, ostavila značajan trag i u kazalištu, dječjoj književnosti i prozi, rođena je na otoku Zlarinu 10. travnja 1922. godine. Činjenica da je zavičajno vezana za Šibenik, kao i da je prva žena u hrvatskoj književnosti koja je kao slobodna umjetnica živjela po svome, slobodno i nekonvencionalno, isključivo od književnosti i za književnost, razlog su zašto smo u našem ogranku već treću godinu zaredom baš njen opus odabrali za obilježavanje Međunarodnog dana žena. I ove su godine su po jednom Vesninu i jednu svoju pjesmu kazivali naši članovi: Dolores Bujas, Vesna Jurković,  Duška Krnić, Milena Mujezin, Katarina Simsig, Mladen Truta, Edita Vlahov i Zlatomir Vujko.

Uslijedilo je otvaranje izložbe na kojem je predsjednica Ogranka Zdenka Bilušić rekla kako smo, u sto osamdeset i prvoj godini otkad je udaren temelj Matici hrvatskoj, najdugovječnijoj kulturnoj instituciji naše zemlje i naroda, ponosni na sva postignuća iz naše bogate prošlosti te kako svjedočimo znatnom unaprjeđenju položaja žene u društvu, kao i da se ovom prigodom prisjećamo svih onih hrabrih pripadnica "ljepšeg spola" koje su tome pridonijele. A na  tom putu mnogo ih je i iz našeg naroda koje su ostavile traga. "Od važnih obljetnica spomenute su samo dvije, sto pedeset godina od rođenja Marije Jurić Zagorke i sedamdeset od posljednjeg romana, te sto godina od smrti Dore Pejačević. Mnogi su osporavali vrijednost Zagorkina književnog opusa, nekima je smetalo što je žena, pogotovu na početku karijere na početku 20. stoljeća jer "što žena uopće ima pisati, mjesto joj je u kuhinji". Nekima je smetalo i njeno domoljublje u vremenima pokušaja mađarizacije i germanizacije Hrvatske, a tu su i metodološki razlozi. Naime, njeno djelo bi se moglo nazvati zabavnom, lakom, trivijalnom… književnošću, za razliku od intelektualistički intoniranih djela njenih suvremenika, te se je stvorio veliki jaz između kritike i čitatelja. Stoga bismo mogli reći da je Zagorka rodonačelnica popularne književnosti u nas."

S druge strane, poznata hrvatska skladateljica  Dora Pejačević, za razliku od Zagorke, pripadala je znamenitoj hrvatskoj grofovskoj obitelji Pejačević. Dora Pejačević preminula je u dobi od samo 37 godina, nakon poroda svog prvog djeteta. Ove godine bilježimo sto godina od njene smrti. U njezinu je stvaralačkom procesu rad poput disanja, uporno je dotjerivala rukopise i ispisivala partiture vlastitom rukom. Zanimljivo je da je svoja djela potpisivala s D. Pejačević, kako se ne bi znalo kojeg je spola. Uvijek je izražavala je otvorenost prema ljudima, bez obzira na društvenu pripadnost, i nerijetko kritizirala vlastiti stalež, neprestano naglašavajući potrebu za radom i odbacivanjem površnog i lagodnog životnog stila.

Bio je to samo mali spomen na tri predstavnice hrvatske kulturne povijesti, koje su značajno obilježile svoje doba ali i ostavile zalog za buduće naraštaje. Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku ovogodišnji Dan žena obilježio je, osim pjesničkom večeri, i izložbom na temu Žena. Svojim djelima u različitim likovnim tehnikama, olovci, uljnom i suhom pastelu, akvarelu, akriliku, ulju, gravuri na staklu… predstavili su se Zdenka Bilušić, Dolores Bujas, Jovan Dobre, Elda Grubišić, Mirjana Nakić, Višnja Juroš, Mirjana Labura, Janja Parać, Branka Rajević, Katarina Simsig, Vedrana Škugor i Miro Vukšić. Tema stara koliko i ljudski rod, uvijek intrigantna i zanimljiva, potakla je autore da, svatko na svoj način, odgovori na postavljeni im zadatak, bilo da se radi o portretu, autoportretu, reinterpretaciji umjetničkog djela, sakralnoj ili profanoj baštini… Neosporna je visoka razina likovno-tehničke izvedbe i ozbiljnost u pristupu radu, što zorno govori o važnosti koju članovi Ogranka pridaju javnom nastupu.

Ove godine program je ostvaren u suradnji s Fotoklubom Šibenik koji se je u program uključio izložbom naslovljenom Žene ženama. Svojim fotografijama predstavile su se Ana Vlahov, Ivana Antić Stošić, Dolores Delabarbara, Vedrana Ćetković, Zdravka Juran Maričić, Mara Pilić, Nena Vujčić, Matija Bumbak, Miranda Trklja, Suzana Čelić, Nives Dupor, Karmen Donđivić, Liljana Lilly Padovan, Ana Vlahov i Višnja Juroš.

Zdenka Bilušić

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva